Već jednom rekoh, nemojte banalizirati bilo koju ljudsku profesiju. Pogotovo ne destilaciju eteričnih ulja. Ponekad razlika između “savršenog” i “ok” ulja ne nastaje na polju već tijekom destilacije. U to sam se uvjerio stotine puta ne jednom. Učite taj zanat od iskusnih, a uz sve učit ćete sami.
Obrada biljke
Odvajanje stabljike od listova ponekad je bitno za kvalitetu eteričnog ulja. U primjeru paprene metvice, veća količina stabljika daju i viši sadržaj mentofurana. Odabir hoće li se destilirati svježa ili suha biljka također doprinosi do promjene sastava. Paprena metvica destilira se uglavnom od djelomično sasušene biljke. Lavanda i ruža se moraju destilirati odmah, odnosno u najkraćem mogućem roku nakon branja i to vrijedi za veliku većinu biljaka iz kojih se dobiva eterično ulje. Ružino drvo obično odleži nekoliko mjeseci prije same destilacije, najčešće iz čisto praktičnih razloga transporta u pogone za destilaciju, što ne smanjuje već uvećava kvalitetu eteričnog ulja.
Poseban je slučaj vanilije. Premda se od nje ne dobiva eterično ulje već mirisni ekstrakti, onda je dobar primjer aromatične biljke koja mora nakon branja proći proces fermentacije kako bi uopće nastala aromatična molekula vanilin.
Postupak destilacije
Postupak destilacije je samo naizgled jednostavan proces. Na konačni sastav eteričnog ulja uvjeti destilacije imaju vrlo bitan utjecaj. U aromaterapiji često preferiramo eterična ulja dobivena prolongiranom (dužom) destilacijom.
Većina mase eteričnog ulja nastaje u prvom dijelu procesa destilacije i čine ga lakše hlapivi spojevi. Kasnijom destilacijom destilira tek manji dio ulja, ali on katkad sadrži karakteristične mirisne ili ljekovite spojeve, obično veće molekulske mase (15 ugljikovih atoma i više), čiju prisutnost i želimo u eteričnom ulju. Ipak, ovo uopćavanje je često na klimavim nogama, a ovisi i o samoj namjeni eteričnog ulja.
Odviše produžena destilacija može ulje obogatiti oksidiranim spojevima ili spojevima veće molekulske mase koji umanjuju mirisnu kvalitetu eteričnog ulja ili čak mogu povećati njegovu iritativnost. Stoga svaku vrstu treba razmatrati kao zaseban slučaj.
Renedo et al. u radu Huile essentielle d’Eucalyptus globulus L. de Cantabrie (Espagne). Variation au cours de la distillation. (Plantes Médicinales et Phytothérapie, 1990 Vol. 24 No. 1 pp. 31-35) objavljuju kako tijekom prolongirane destilacije eukaliptus globulusa pada udio 1,8-cineola u eteričnom ulju, ali raste udio alkohola poput terpineol-4. To je korisno ako želimo povećani udio alkohola za primjenu kod dišnih infekcija (sinergija alkohola i 1,8-cineola u djelovanju protiv virusa i bakterija), ali nije korisno želimo li 1,8-cineol bogato ulje za primjenu, primjerice, u reumatologiji.
Utjecaj tlaka i temperature također je bitan faktor. Kiran G.D. Babu et al. objavljuju kako je eterično ulje ruže destilirano pod povećanjem pritiska i temperature raste sadržaj visokomolekularnih spojeva poput stearoptena, te alkohola, ali pada sadržaj estera koji daju floralni buket mirisu ruže. Autori zaključuju kako ulje dobiveno pod većim pritiskom i temperaturom nije dobre kvalitete.
Najpoznatiji slučaj gdje je destilacija ta koja stvara eterična ulja različite kvalitete je ylang ylang. Ylang ylang se destilira prolongiranom destilacijom, no tijekom samog procesa destilacije vrši se frakcioniranje – pojedine frakcije se tijekom procesa destilacije odvajaju u zasebne spremnike te nastaju redom sljedeće frakcije:
- ekstra superior
- superior
- I
- II
- III
Prva frakcija (ekstra superior) je najslađeg cvjetnog mirisa, a slatkoća i intenzitet mirisa pada prema nižim frakcijama. Razlog tome je promjena kemijskog sastava. U sljedećoj tablici, pojednostavljenoj iz francuske AFNOR norme Huile essentielle d’ylang-ylang [Cananga odorata (Lam.) Hook. f. et Thomson forma genuina], vidi se promjena kemijskog sastava nekih karakterističnih molekula:
Spoj | Ekstra superior | Superior | I | II | III |
|---|---|---|---|---|---|
| p-krezil-metil eter | 7-13% | 5-16% | 3-10% | 1-5% | 0,1-1,4% |
| linalol | 8-13% | 7-24% | 3-19% | 2-9,5% | 0,1-4% |
| benzil-acetat | 14-20% | 5,5-17,5% | 6-14% | 0,5-8,8% | 0,1-3% |
| metil-benzoat | 4,5-8% | 4-9% | 1,5-5% | 1-3,5% | 0,1-0,9% |
Većina ovih spojeva daje floralno-slatkastu notu eteričnom ulju, stoga ta nota i opada u intenzitetu u nižim (kasnijim) frakcijama. U kasnijim frakcijama zato raste udio većih molekula β-kariofilena i D-germakrena koji daju “zagasitiju” mirisnu notu kasnijim frakcijama. Koja je posljedica? Ekstra superior i superior frakcije su obično skuplje na tržištu i više cijenjene u parfumeristici i kozmetici (naravno, ovisno o namjeni). Medicinski gledano, eterično ulje ylang ylanga nije jedno od najvažnijih ulja. Njegova glavna namjena, a to su opuštajuće kupke i masaže, direktno ovise o većem sadržaju estera kojima su bogatije prve frakcije. Stoga odabir frakcija direktno ovisi o namjeni: za ugodne smirujuće masaže i floralne parfeme koristit će se prve frakcije (ekstra superior i superior), a za specifične oarfemske kombinacije, sapune, pa i maske za kosu, koristit će se posljednje frakcije gdje i odgovara takva nota eteričnog ulja.
Postupak s eteričnim uljem nakon destilacije
Vrlo je bitno nakon procesa destilacije vodenom parom dobro odvojiti vodu (hidrolat). Voda u eteričnom ulju može biti pogubna po stabilnost, olfaktorne osobine pa i sigurnost eteričnog ulja. Već samo odvajanje vode nije jednostavno. Kod nekih ulja to je relativno jednostavno (lavanda, ružmarin…), ali i tada će trebati odvojiti vodu raspršenu u eteričnom ulju centrifugiranjem, posebnim filterima ili sušenjem na bezvodnom natrijevom sulfatu. Ipak, sušenje nekih ulja je pravi problem. Ulje vetivera je vrlo viskozno i tijekom destilacije nastaje emulzija eteričnog ulja i vode. Zbog toga se nakon destilacije ova smjesa isoljava običnom kuhinjskom soli. Ispoljavanje dramatično smanjuje topivost eteričnog ulja u vodi, te dolazi do odvajanja i bistrenja sloja vode i eteričnog ulja. To uveliko povećava kvalitetu i trajnost eteričnog ulja.
Vjerojatno najbitniji faktor je pravilno skladištenje. Neka su eterična ulja poput limuna olfaktorno najbolja nakon samog procesa proizvodnje. Druga, pak, moraju odležati, poput kvalitetnog vina ili parfema. Danas sve rjeđe i sve skuplje ulje drva sandala (Santalum album) mora odležati najmanje 6 mjeseci nakon destilacije, kako bi se razvio specifični “buket” mirisa. Čak i ulje paprene metvice mora odležati da bi dobilo aromu koja je daleko ugodnija od svježe destiliranog eteričnog ulja. Wong. W. dokazao je još 1972. godine u svojoj doktorskog disertaciji The changes that occur in peppermint during aging zbog čega pravilno skladišteno ulje paprene metvice (bez prisustva vlage i kisika) ima daleko ugodniju aromu od loše skladištenog ulja (uz vlagu i kisik). Izrazio je to omjerima nekoliko ključnih spojeva koji su ovdje prikazani tabelarno:
Omjeri spojeva | Pravilno skladišteno | Loše skladišteno |
|---|---|---|
| mentol/menton | 1,9 | 2,0 |
| mentol/piperiton | 52,6 | 72,3 |
| menton/piperiton | 28,0 | 36,1 |
| neomentol/piperiton | 4,5 | 5,9 |
Wong je time definirao kako loše skladišteno ulje paprene metvice ima nižu olfaktornu kvalitetu zbog većeg omjera mentola u odnosu na piperiton i mentona u odnosu na piperiton.
Wong je i definirao koji su to točno spojevi odgovorni za olfaktornu kvalitetu odležanog eteričnog ulja paprene metvice. Svježe ulje je djelomično bogatije 1,8-cineolom, mentonom, mentofuranom, mentil-acetatom, 4-terpineolom i pulegonom, a odležalo ulje je bogatije izovaleraldehidom, p-cimenom, izomentonom, piperitonom i mentolom. Ove razlike su vrlo suptilne (od 0,1%-4%) i nastaju polaganim ravnotežnim reakcijama među molekulama u eteričnom ulju tijekom skladištenja.
