Rod devesilja – Seseli

In confinibus Croatiae et Dalmatiae in jugis Velebith. Suppra arborum limitem in rupestribus apricis calcareis montis Malovan. “Na granici Hrvatske i Dalmacije, grebenom Velebita. Iznad granica rasta stabala na sunčanim stijenama ispod vrha Malovan.” Tako je opisao mjesto nalaska Anton Joseph Kerner 1881. godine. Seseli malyi A. Kern., Apiaceae, postat će Malijevo ili planinsko devesilje, divan endem kojeg se sreće duž Velebita upravo na takvim mjestima, primjerice, duž visokog dijela Premužićeve staze sjevernog Velebita. Naizgled neugledno, otkriva intrigantni ples boja cvata i zanimljive listove, Malijevo devesilje je istinski borac koji je preživio ledeno doba kao i žestoke planinske uvjete suhih i vrućih ljeta i ledenih zima.

Tomasinijevo devesilje, Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb. f.) Arcang., također je naša endemična vrsta koja raste na malo širem području od Malijevog devesilja, od Istre do Dubrovnika. Uhvatio sam ga na Mosoru, umori ga žega pa se razveselio suncu Dalmacije u desetom mjesecu. Iz ove dvije vrste možete uočiti njihove sličnosti koje prepoznajete i kada se ne ulazi u detalje do vizualnog dojma.

FOTOGRAFIJA: STRIBOR MARKOVIĆ

Podijeli

E - KNJIGE

Striborova ljekarna

Pročitajte nasumično pokoju priču, svijet se sastoji od bezbrojnih komadića slagalice. U svakom treba uživati kao u dobrom vinu.

Želim vam samo inspiraciju da tragate dalje sami.

Priče iz šume Striborove

Puno je motiva iz kojih je knjiga nastala. Znanost i njena povijest su fascinantni poput bajki i htio sam ispreplesti priče od virusa i bakterija do biljnog svijeta kojeg volim.

Motiv mi je bio udahnuti emotivnost u suho područje znanosti lišeno emocija.

ONLINE TEČAJEVI

Stribor Marković
Online tečajevi iz mikronutricije, fitoterapije i aromaterapije
Scroll to Top

E - KNJIGE

Striborova ljekarna

Priče iz šume Striborove

Znanstveni podaci bez emocija su kao jedrenjak bez vjetra. Njihova ljepota ne može doći do izražaja.