Katkad nam se čini da je vlada potpuni kaos. Biljne vrste odlaze iz jednog roda u drugi, rodovi prelaze u nove obitelji. Ono što nama izgleda kao kaos, na višoj botaničkoj razini tek sada nastaje red. Ne treba plakati za preseljenjima vrsta, nitko na tome ne gubi, osim što znanje botanike svako malo moramo osvježavati. Odlasku vrsta kumovale su DNK analize koje nam rješavaju stare nepravde i dileme koje nismo uspjeli riješiti samo promatranjem izgleda dijelova biljke.
Rod gušarka (Arabis) naziva se i toranjka, vrizak i guščarica. Bio je to nekoć poveliki rod koji je uključivao i američke vrste sve dok analize gena nisu presjekle rod na pola. Većina američkih vrsta zajedno s nekim azijskim vrstama koje rastu u Rusiji izdvojile su se u rod Boechera. Boechera je srodnija rodu Arabidopsis nego Arabis. Naše vrste su se srećom zadržale u rodu Arabis. Rod je umjereno kompleksan; trebamo gledati rozetu listova, stabljične listove, boju cvjetova i katkad plodove.
Arabis verna Vill., proljetna gušarka, ističe se svijetloljubičastim vjenčićem i time se lako razlikuje os drugih vrsta. Ima prekrasnu rozetu listova koji su pilastog ruba, a cvijet se nalazi na dužoj, tankoj stabljici. Fotografiran je na Braču na putu za pustinje Blace, gdje mu odgovara klima malenog kanjona. Proljetna gušarka je jednogodišnja biljka.
Arabis scopoliana Boiss., Skopolijeva gušarka je endemska biljka Balkana koja se lako razlikuje po malenoj rozeti listova koja izgleda poput nekog sukulenta. Listovi imaju karakterstične duge i nerazgranjene dlake, a vjenčići cvjetova su bijeli. Fotografirana je u blizini Zavižana na Velebitu.
Druge vrste možemo i grupirati po izgledu stabljičnih listova, pa se dijele na skupinu gdje su baze stabljičnih listova srcaste, streličaste ili uškave, dok drugu grupu čine biljke zaobljene ili utanjene baze. Arabis alpina L., planinska gušarka, prava je planinska biljka relativno velikih latica i cvijeta. Biljka je dlakava što joj omogućuje zaštitu od nepovoljnih vremenskih utjecaja. Fotografirana je na Biokovu u blizini najvišeg vrha.
Sve su vrste gušarki potencijalno jestive. No, biljke su malene, pogotovo prve dvije nabrojene vrste, proljetna i Skopolijeva, sačuvajmo ih u svojem okolišu za buduće generacije.
