Etika

Nema dosadnije teme od filozofije etike. Opet, etika prožima svakodnevni život više od bilo koje druge pojavnosti (uključivši i emocije), u posve nevažnim ili presudnim odlukama. Fitoterapija u tome nije iznimka. Kako je fitoterapija medicinska disciplina i povezana je s ljudskim zdravljem i životom, etika ovdje ima daleko veću težinu. Etika u fitoterapiji sadrži svoje specifičnosti u odnosu na medicinu samu. Ovdje ću probati pobrojati neke bitnije segmente specifičnosti koje će biti detaljnije razložene u zasebnim podnaslovima.
  • marketing i reklamiranje. Dva različita termina, ali kod nas se često smatraju sinonimima (osim kad za reklamiranje treba “izvući” više novaca, pa se finije naziva marketing). Bombastične reklame: liječi rak, djeluje na sve bolesti, koristila NASA… Bombastični marketing najčešće ide na populaciju koja ga najviše priželjkuje, a to su oboljeli od zloćudnih tumora. Nepreciznost indikacija je jedna od temeljnih karakteristika reklamiranja, osim u časnim iznimnikama.
  • nestručnost i neznanje. Nestručnost postaje planetarni problem i zadaje nam puno glavobolja u fitoterapiji. Doza, indikacija, formulacija, nuspojave, interakcije… Ne možemo se olako baviti s nečim. Cijeli niz proizvoda kreirao se ili uvezao bez ikakve realne stručne procjene njihove kvalitete, koristi ili štetnosti. Puno neutemeljenih strahova oko sigurnosti ili pretjerane sigurnosti u primjeni potencijalno škodljivih biljaka nastalo je zahvaljujući – neznanju.
  • kvaliteta. O nekim eklatantnim primjerima loše kvalitete i patvorenja već je bilo riječi – u fitoterapiji, ali i kod biljnih ulja i eteričnih ulja. Katkad se kvaliteta srozava zbog neznanja, a katkad posve namjerno.
Etika
  • namjerno stvaranje lošeg proizvoda. U loš proizvod spada i doza za koju znamo da ne djeluje – ali ćemo stvoriti proizvod samo zato da se nečim trguje i jer marketinška mašinerija već čeka. Još je gore kada u njega dodajemo sintetske tvari radi spektakularnijeg učinka i uz veliki rizik po zdravlje. Tehnički, ovo je kategorija na raskršću patološkog marketinga i kvalitete.
  • hvalospjevi i ocrnjivanje. Isti problem s dva različita kuta gledanja. Pretjerani hvalospjevi o biljkama, najčešće iz prodajnih razloga jednako štete kao i namjerne pokude stručnjaka koji i ne znaju toliko puno o ljekovitim biljkama i fitoterapiji. To su pojave koje sliče na religijske ekstremiste.
  • moda. “Fito je in”. Danas ljudi vole prirodne i tradicionalne načine liječenja ili prevencije bolesti. Katkad me veseli, katkad me nimalo ne veseli. Nekoliko biljaka, poput nonija, postalo je žrtvom mode (ali i marketinga). Zelena kava je stvarno dobar ekstrakt, ali već sada njegova prodaja pada. Dr. Oz će primiti novi honorar za neku drugu biljku. Moda ulazi i u domenu fitoterapije i aromaterapije, pa je to jako “in” zanimanje. Neki su se u tome odlično snašli, laici ili medicinski djelatnici. Mnogi su u to zalutali i tvrdoglavo u tom lutaju.

Podijeli znanje

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on email
Share on print

PRIČE IZ ŠUME STRIBOROVE

Stribor Marković
Pet stotina stranica literarne šetnje kroz biljke koje su inspirirale lijekove
Scroll to Top

Ova stranice koristi kolačiće kako bi pružila bolje korisničko iskustvo.