Nema osobe koja ne zna u našim krajevima što je maslačak. Žuti cvijet, ponekad sličan nekim biljkama drugih rodova, i one prekrasne sjemenke s padobranima urežu nam se u pamćenje čak i ako smo urbana djeca. Maslačak je naš pratitelj ali često ga zaboravimo. Prava šteta. Maslačak je prijatelj ne samo našeg probavnog sustava već i bubrega. No, trebamo biti precizni. Djelovanje na bubrege je specijalnost lista, dok je korijen, bogat i gorkim tvarima i inulinom, specijalist probavnog sustava – jetre, tankog i debelog crijeva. Maslačak je svakoj osobi po mjeri – ako volimo biti “vodeni” tipovi i zadržavamo tekućinu, to će biti list, ako smo “jetreni” i “masno-slatki” tipovi to će biti korijen. Korijen je i odličan neprijatelj viška kilograma, pogotovo ako pekarnice proglasite zabranjenom zonom a vrata hladnjaka okrenete prema zidu. Od sezonskih kura čišćenja, preko loše probave pa čak i tegoba sa zglobovima, maslačak nam je uvijek tu toliko dostupan. On je i prehrambena biljka, kao i vodopija listovi, katkad i korijen, jedu se u pomalo zaboravljenim vrlo prirodnim mišancama, a sirup cvijeta je ugodni i zdravi sok.
Botanički naziv:
Taraxacum officinale Weber, Asteraceae
Naziv vrste:
Maslačak
Porodica:
Asteraceae
Rod:
Taraxacum
Ljekoviti dio biljke:
List, korijen
Tradicionalna primjena:
Diuretik, bolja probava, poboljšanje apetita, bolesti jetre, visok krvni tlak, zatvor
Moderna primjena:
Korijen: Manjak apetita, dispepsija, poboljšanje funkcije žuči i jetre
List: Adjuvantna terapija gdje je diuretički učinak poželjan (bubrežni kamenci, reumatske tegobe)
Kada biti oprezan:
Žučni kamenci, rijetko alergije na Asteraceae uključujući i maslačak.
Prehrambena vrijednost:
Jestiva biljka. Mladi listovi u salatama ili kuhani, blago gorkastog okusa. Mladi proljetni korijen kuhan, u jesen postaje gorki i slabo primjeren za prehranu. Cvjetovi od kojih se radi sirup za osvježavajuće napitke ili « med » maslačka koji se spravlja postavljanjem reda cvjetova i reda šećera. Nakon 2-4 tjedna ocijedi se i uzima kao slatki dodatak prehrani.
Mogućnost zabune:
Mladi listovi mogu sličiti na listove vodopije (cikorije). Zabuna nije opasna jer je i vodopija prehrambena biljka.
Najsličniji su članovi roda Leontodon (lavlji zub). Zabuna nije visokorizična ali ne očekujemo ljekovito djelovanje maslačka.
Zanimljivosti:
Maslačak je jedna od naših najčešćih biljaka. Odlična proljetna namirnica. Vjerovalo se kako žuti cvjetovi koji slične na sunce donose sreću ljubavnim parovima i zato su se spravljali vjenčići za kosu. Sjemenke s karakterističnim « padobranima » otpuhale su se odmah nakon što bi poželjeli neku želju. Vjerovalo se i kako žena može znati broj djece koji će roditi pomoću maslačka : kada bi otpuhala sjemenke, broj onih koji bi ostao na biljci bio bi broj njene djece. Simbol tuge zbog razapeća Isusa, gorčina biljke podsjećala bi na spritualnu gorčinu.
Botanički podaci
Maslačak je trajna zeljasta biljka sa snažnom vretenastim korijenom i listovima združenim u prizemnu rozetu. Listovi su suličasti, perasto urezani do duboko razdijeljeni. Stabljiku bez listova nazivamo batvo i ona na vrhu nosi zlatnožuti cvat građen od velikog broja jezičastih cvjetova. Svaka “latica” je zapravo jedan takav cvijet. Plodići na vrhu nose čuperak dlaka koji sliči na padobran i omogućuje lako rasprostranjivanje vjetrom. Samonikla je biljka čitave sjeverne polutke.
Oficinalni dijelovi biljke
Prema europskoj regulativi, ljekoviti su i korijen (taraxaci radix) i list (taraxaci folium). ESCOP navodi separatne monografije različitih indikacija za korijen i list.
Kvaliteta
Prema Ph. Eur. postoje dva zahtjeva za kvalitetom, smjesu zeleni biljke i korijena, te korijen biljke.
Taraxaci officinalis herba cum radice 07/2012:1851
- Makroskopska i mikroskopska identifikacija
- Identifikacija tankoslojnom kromatografijom uz klorogeničnu kiselinu i rutin kao poredbene tvari
- Gubitak sušenjem: najviše 10,0% određeno na 1.000 g pulverizirane droge određeno na 105 °C kroz 2 h.
- Ukupni pepeo: najviše 17,0%
- Pepeo netopiv u kloridnoj kiselini: najviše 5,0%
- Ekstraktibilna tvar: najmanje 30,0% (u vodi)
- Indeks gorčine: najmanje 100
Taraxaci officinalis radix 01/2011:1852
- Makroskopska i mikroskopska identifikacija
- Identifikacija tankoslojnom kromatografijom uz klorogeničnu kiselinu i rutin kao poredbene tvari
- Gubitak sušenjem: najviše 10,0% određeno na 1.000 g pulverizirane droge određeno na 105 °C kroz 2 h.
- Ukupni pepeo: najviše 10,0%
- Pepeo netopiv u kloridnoj kiselini: najviše 3,0%
- Ekstraktibilna tvar: najmanje 20,0% (u vodi)
- Indeks gorčine: najmanje 100
Patvorenja su rijetka. Moguće je da droga sadrži relativno slične vrste iz roda Leontodon. Katkad se korijen patvori vodopijom.
Kemijski sastav
List
Seskviterpenski laktoni. β-D-glukozid taraksične kiseline, 11β,13-dehidrolaktucin, .
Triterpeni. α- i β-amirin, lupeol, taraksasterol (α-laktucerol), cikloartenol, Ψ-taraksasterol (izo-laktucerol).
Fitosteroli. β-sitosterol, stigmasterol. kampesterol. Fenolske kiseline: p-hidroksi-fenil-octena kiselina.
Flavonoidi. Apigenin-7-O-glukozid, kvercetol-7-O-glukozid, luteolin-7-O-glukozid, luteolin-7-O-rutinozid, izo-ramnetol-3-O-glukozid, izo-ramnetol-3,7-O-diglukozid.
Fenolske kiseline. Kavena kiselina, p-kumarinska kiselina, ferulična kiselina, p-hidroksibenzojeva kiselina, cikorična kiselina, monokavoeil-tartarična kiselina, klorogenična kiselina.
Kumarini. Cikoriin, eskulin.
Minerali. Kalij do 4,5%.
Korijen
Polisaharidi. Inulin (2% u proljeće, 40% u jesen).
Seskviterpenski laktoni. Eudezmanolidi tetrahidroridentin A, taraksolid-β-D-glukopiranozid, gvajanolidi iksarin D i 11β,13-dehidrolaktucin, germakranolidi β-D-glukozid taraksične kiseline i njegov 11β,13 dehidro derivat.
Triterpeni. Lupanskog tipa – 3β-hidroksilup-18(19)-en-21-on. Taraksasterol i taraksakozid-γ-butirolakton-glukozid ester.
Fenilpropanski spojevi. Dihidrokonferin, siringin, dihidrosiringin.
Fenolske kiseline. Klorogenična kiselina, p-hidroskifenil octena kiselina, kavena kiselina.
Minerali. Kalij do 4,5%.
Indikacije/djelovanje
Komisija E (radix cum herba). Problemi lučenja žuči, diuretik, manjak apetita, dispepsija.
Komisija E (herba). Manjak apetita, dispepsija, meteorizam.
ESCOP (radix). Manjak apetita, dispepsija, poboljšanje funkcije žuči i jetre.
ESCOP (folium). Adjuvantna terapija gdje je diuretički učinak poželjan (bubrežni kamenci, reumatske tegobe).
Tradicionalna medicina. Čišćenje organizma, laksativ, reumatoidni artritis, giht, upalne bolesti kože, plućne bolesti, urinarne infekcije, manjak apetita.
Dodatna uloga u fitoterapiji: pretilost, upalne bolesti kože, celulit, povišen krvni tlak (limitirani učinak – samo kao blagi diuretik), hepatoprotektivni učinak, osteoartritis, low back pain, prebiotik.
Tipovi ekstrakata i posologija
Korijen
- 3-5g suhe droge kao dekokt (10 minuta kuhanja u vodi, ocijediti), piti svježe spravljen 3x dnevno.
- Tinktura (25vol% etanol, 1:5 w/v) 5-10mL u vodi 3xdnevno
- SIPF 5mL 2-3x dnevno u 1-2 dcl vode
- EPS 5mL 2x dnevno u 1-2 dcl vode
- Preparati ekvivalentni suhoj drogi (suhi ekstrakti)
Način primjene: obično prije obroka, pogotovo u slučaju dispepsije, djelovanja na jetru i žuč te u kurama mršavljenja.
List
- Infuz 4-10 grama, 250 mL vode/10 minuta, 3x dnevno svježe spravljen
- Tinktura (25vol% etanol, 1:5 w/v) 2-5mL/150-200mL vode, 3 doze dnevno
- Svjež sok 5-10 mL/150-200mL vode, 2 doze dnevno
Način primjene: između obroka.
Vrijeme primjene
Nema ograničenja.
Kontraindikacije
Začepljenje žučnih puteva, empiem žučnog mjehura, opstruktivni ileus. Alergijske reakcije na biljku i biljne ekstrakte.
Interakcije s lijekovima
Nepoznate (ESCOP).
Suspektne: kardiotonični glikozidi (kalij), varfarin (ne-citokromski mehanizam).
Trudnoća i dojenje
Nema podataka. Ne uzimati bez prethodnog savjetovanja sa stručnom osobom.
Nuspojave
Rijetke. Moguć kontaktni dermatitis zbog seskviterpenskih laktona. U praksi iznimno rijetko.
Mehanizam djelovanja
Protuupalno djelovanje
Maslačak je tradicionalna ljekovita biljka, no sam mehanizam djelovanja je pomalo nejasan. Kim et al.dokazali su kako ekstrakt korijena smanjuje toksičnost teškog metala kadmija u makrofagima miša izoliranim iz peritoneuma. Mehanizam djelovanja počiva na poticanju stvaranja ili lučenja tumor nekrozirajućeg faktora α (TNF-α) zbog čega dolazi do porasta stvaranja dušikovog oksida (NO), tvari koja je jedna od molekula koja se stvara u upalnim reakcijama. No, u realnom životu ovaj mehanizam djelovanja ne objašnjava uobičajenu primjenu. Godinu dana kasnije, ista grupa autora objavljuje sličnu studiju, no ovog puta su dokazali djelovanje ekstrakta maslačka na NO neovisno o kadmiju kao toksičnom metalu a putem inducibilne NO sintaze (iNOS). Kim et al. su potom dizajnirali in vitro studiju s astrocitima štakora u kojima su dokazali kako ekstrakt korijena maslačka smanjuje stvaranje proupalnog TNF-α i kako je taj mehanizam posredovan smanjenjem stvaranja interleukina 1-β (IL-1β). Inducibilna NO sintaza i TNF-α/IL-1β bili su neko vrijeme veliki hit u farmaceutskom istraživanju, no nejasno je da li ovi opaženi in vitro efekti imaju relevantnost u indikacijama maslačka, korijena ili lista. Teoretski da, no vjerojatno to nije ni približno jedini mehanizam djelovanja.
Kashiwada et al. ispitivali su djelovanje frakcija ekstrakta korijena maslačka na stvaranje proupalnog leukotriena B4 u ljudskim neutrofilima. Dokazali su kako su 14-O-beta-D-glukozil-11,13-dihidro-taraksinična kiselina i 14-O-beta-D-glukozil-taraksinična kiselina najaktivniji spojevi. Signifikantnost i ovog mehanizma djelovanje ostaje naravno pod upitnikom. Jeon et al. dizajnirali su elegantni eksperiment u kojem su ispitali djelovanje četiri različita ekstrakta korijena maslačka: vodeni (hidrofilni), n-butanolni (srednje lipofilan) i etil-acetatni ekstrakt (visoko lipifilan), te standardni etanolni ekstrakt. U modelu upale izazvanom karagenanom u zračnim subkutanim džepićima u miševa, dokazali su djelotvornost etanolnog ekstrakta. N-butanolni ekstrakt najdjelotvorniji je bio in vitro na smanjenje iNOS i ciklooksigenaze-2 (cox-2). U praksi je moguće da ovaj opaženi efekt ima značenje u primjeni kod upalnih bolesti.
Koh et al. su pokazali kako metanolni, etil-acetatni i kloroformni ekstrakt lista maslačka smanjuje aktivaciju upalnog odgovora u RAW264.7 makrofagima, dok su Park et al. utvrdili isto djelovanje za vodeni i metanolni ekstrakt korijena maslačka. Isto su dokazali i Zhang et al. s pročišćenim taraksasterolom. Mehanizam djelovanja je posredovan inhibicijom prijenosa signala preko ERK i p38 molekula (Xiong et al.). No, očito nije samo taraksasterol jedini aktivni spoj: Park et al. pokazuju kako polisaharidi TOP-1 i TOP-2 smanjuju upalne parametre u RAW264.7 makrofagima putem moduliranja staničnog prijenosa signala inozitol-3-fosfat kinaze i proteina Akt.
In vivo, ekstrakt korijena maslačka smanjuje upalu u lipopilisaharid-izazvanom oštećenju pluća u miševa (Liu et al., San et al.). Vrlo je zanimljivo i da su Liu et al. potvrdili kako taraksasterol, jedna od aktivnih tvari iz maslačka, dramatično smanjuje upalu u mišjem modelu pulmonarne eozinofilije izazvanu ovalbuminom (“astma model” u miša). Prema studiji Zhang et al. taraksasterol smanjuje upalu i u modelu endotoksičnog šoka u miša izazvanog lipopilisaharidom.
Temeljem tradicionalne uporabe kod problema organa probavnog sustava, Seo et al. uvrdili su kako ekstrakt maslačka smanjuje upalu gušterače (pankreatitis) izazvanu kolecistokininom u štakora. Mehanizam djelovanja vjerojatno je posredovan povećanjem ekspresije heat-shock-proteina (HSP) 60 i 72 te smanjenjem stvaranja proupalnih faktora interleukina-6 (IL-6) i TNF-α. Ovaj mehanizam djelovanja može djelomično objasniti efekte tradicionalne primjene korijena maslačka kod probavnih tegoba, no vjerojatno nije jedini mehanizam.
Djelovanje na metabolizam
Petlevski et al. ispitivali su fiksnu smjesu više biljaka, među kojima je i maslačak i vodopija, na aloksan inducirani dijabetes u miševa u kojima se pokazao jasan učinak smanjenja razine glukoze i frkutozamina u krvi kao markera dijabetesa tip II. Kako se radi o preparatu nekoliko biljaka, ne možemo suditi o mehanizmu djelovanja maslačka temeljem ove studije. Spekulativno, možda se radi o učinku inulina, ali vjerojatno i drugih aktivnih tvari. Onal et al. su potvrdili kako je jedan od mogućih mehanizama inhibicija α-glukozidaze, mehanizma djelovanja koje pokazuje lijek akarboza koji se koristi kod dijabetesa tip II. Ipak, treba imati na umu da taj mehanizam djelovanja nije prvi odabir u dijabetesu tip II, te je tradicionalna uporaba maslačka u nekim zemljama za ovu bolest vjerojatno opravdana i visokim sadržajem inulina i to više kao dijetetske mjere a ne dugoročne kontrole dijabetesa tip II.
Zhang et al. dokazali su kako ekstrakt korijena maslačka smanjuje trigliceride u krvi miševa, te kako je moguće da je opaženi efekt posredovan inhibicijom pankreatične lipaze, enzima koji omogućuje probavu ulja (triglicerida). Ipak, pitanje je da li je ovo jedini mehanizam. Naime, lijek za pretilost Orlistat ima takav mehanizam djelovanja, no profila nuspojava Orlistata (masna stolica, probavne tegobe) nije i profil nuspojava korijena maslačka. To može biti jedan od mogućih mehanizama koji nije dominantan. Svejedno, opaženi odlični efekti na razinu triglicerida mogu opravdati tradicionalnu i modernu uporabu maslačka, pogotovo kao jedna od mogućih mjera kod pretilosti. Choi et al. potvrdili su u nešto realnijem modelu kako ekstrakt korijena maslačka povoljno djeluje na razinu lipida i antioksidativne enzime u zečeva koji su hranjeni povećanim udjelom kolesterola u prehrani. Ovaj model vrlo vjerojatno dobro opisuje realni život, premda ne govori o mehanizmu djelovanja.
U pomalo neobičnom eksperimentu, Jinchun et al. su nakon šestotjedne primjene ekstrakta maslačka u miševa dokazali kako smanjuje umor u miševa u modelu prisilnog plivanja, usporava pad glukoze u krvi i smanjuje porast mliječne kiseline i triglicerida u krvi. Ovo je posredni dokaz mehanizma djelovanja na metabolizam glukoze i lipida. Slične rezultate objavili su i Lee et al.
U vrlo modernoj studiji, uporabom RNA microarray tehnologije, Gonzales-Castejon et al. dokazali su kako ekstrakti i lista i korijena maslačka reguliraju gene koji utječu na adipogenezu (stvaranje masnog tkiva) i lipidni metabolizam u 3T3L1 preadipocitima miša.
Hepatoprotektivno djelovanje
Kako se korijen maslačka koristi kao jedna od “detoks” biljaka jetre i žuči, objavljeno je nekoliko studija hepatoprotektivnog učinka. Pročišćeni TOP-1 i TOP-2 polisaharidi iz korijena maslačka smanjuju ošetećenje jetre izazvanog tetra-klor-metanom u štakora (Park et al.). You et al. utvrdili su kako je u hepatoprotektivnom učinku u modelu oštećenja jetre izazvanog etanolom najdjelotvorniji vodeni a ne etanolni ekstrakt. Osim opaženog smanjenja jetrenih enzima kao markera oštećenja, miševi tretirani ekstraktom maslačka imali su i veće razine zaštitnih enzima u jetri, poput glutation-prekoksidaze, glutation-reduktaze i glutation-S-transferaze. Nasuprot njima, Mahesh et al. objavili su kako etanolni ekstrakt, te etanolni ekstrakt obogaćen seskviterpenskim laktonima smanjuje oštećenje jetre izazvano tetra-klor-metanom u miševa. I Domitrović et al.potvrđuju kako vodeno-etanolni ekstrakt korijena maslačka smanjuje oštećenje jetre u istom modelu, te smanjuje svaranje fibrinskih depozita smanjenjem glijalnog fibrilarnog kiselog proteina i α-aktina glatkog mišićja. Vrlo vjerojatno nekoliko grupa spojeva, među kojima i seskviterpenski laktoni, sinergijski ostvaruju svoj učinak na jetru.
Colle et al. su dokazali i povoljni učinak lista maslačka na paracetamol izazvano oštećenje jetre u miša, dok su Hfaideh et al. dokazali isto i za oštećenje jetre u štakora izazvanog natrij-dikromatom.
Djelovanje na motilitet
Korijen maslačka prema ESCOP-u koristi se kod dispepsije. U iznimno zanimljivom eksperimentu, Jin et al.ispitali su ekstrakt korijena maslačka u 70% etanolu. Taj ekstrakt su subfrakcionirali na etil-acetatni, n-butanolni i vodeni. Pokazali su kako ekstrakt, te pogotovo n-butanolna frakcija, povećava kontrakcije želučanog antruma i fundusa, dok smanjuje motilitet piloričkog sfinktera. Opaženi efekt i te kako bi mogao biti relevantan u primjeni korijena maslačka kod dispepsije.
Protutumorsko djelovanje
Koo et al. pokazali su kako ekstrakt korijena maslačka izaziva apoptozu u Hep G2 staničnoj liniji hepatocelularnog karcinoma. Taj mehanizam djelovanja, prema autorima studije, posredovan je povećanjem lučenja TNF-α i IL-1β. Kako stanice hepatocelularnog karcinoma nisu glavni produktori ova dva citokina, pitanje je da li je ovo mehanizam djelovanja i veliko je pitanje da li se ti učinci mogu translatirati na moguću kliničku primjenu kao protutumorskog lijeka. Sigstedt et al. detaljizirali su mogući protutumorski efekt tri ekstrakta in vitro: cvijeta, lista i korijena. U ovoj dobro dizajniranoj studiji, jedino je ekstrakt lista pokazao direktno djelovanje na rast stanica tumora dojke MCF-7/AZ koji je bio posredovan unutarstaničnim ERK proteinom. Ekstrakt korijena je blokirao invaziju MCF-7/AZ stanične linije u in vitro modelu na kolagenu tip 1, dok je ekstrakt lista blokirao invaziju LNCaP stanične linije prostate. Kao i uvijek, suditi o mogućoj kliničkoj primjeni na temelju in vitro rezultata gotovo je nemoguće. Do sada nije objavljena ni in vivo studija u eksperimentalnih životinja.
Druga djelovanja
Nedavno je objavljena vrlo neobična studija antidepresivnog učinka ekstrakta korijena i lista maslačka u miševa, a koja je vjerojatno posredovana učinkom na osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, i to nakon dvotjedne primjene ekstrakta (Li et al.). Na osnovu ovog modela vrlo je teško raditi predikcije takvog djelovanja u ljudi, ali govori o mogućem posrednom, metaboličkom i/ili hormonskom efektu.
Kliničke studije
Usprkos neobičnom bogatstvu predkliničkih studija i tisuća godina korištenja, maslačak je slabo klinički ispitan. Jedino je objavljena pilot klinička studija efekta hidroetanolnog ekstrakta lista maslačka na diurezu u ljudi, gdje je utvrđen signifikantni porast diureze 5 sati nakon prve i druge doze, no nakon treće doze ovaj se učinak izgubio (Clare et al.).
Osobna iskustvena praksa
Maslačak je od temeljnih biljaka europske fitoterapijske prakse, stoga me čudi relativni manjak kliničkih opita s ovom biljkom. Gledano kroz literaturu, opisi djelovanja maslačka i njegovih ekstrakata se oslanjaju na well established use, odnosno empirijske upotrebe kroz stoljeća. Kao i druge slične biljke, maslačak je tipično drenažna biljka, odnosno djeluje na sustave izlučivanja u organizmu: gorke tvari iz maslačka djeluju kao koleretik, bogatstvo kalija (list ga sadrži više od korijena) djeluju diuretično, a inulin iz maslačka koristan je prebiotik, stoga utječe i na intestinalnu floru (“mikrobni organ”). Takvo djelovanje široko utječe na organizam, zato ne čudi šarolikost njegovih tradicionalnih indikacija, od metaboličkih bolesti, upotrebe u dermatologiji, do bolesti lokomotornog sustava poput reumatoidnog artritisa i osteoartritisa.
U mojoj iskustvenoj praksi, korijen maslačka je pametno koristiti kao adjuvantnu terapiju hiperkolesterolemije, pretilosti, sezonskih kura “čišćenja” organizma (djelovanje na jetru i bubrege), otežane probave/funkcionalne dispepsije (zbog djelovanja na lučenje žuči i prebiotičkog učinka).
Kod hiperkolesterolemije, maslačak se rijetko koristi kao samostalna terapija, mahom se udružuje s piskavicom, te sa standardiziranim pripravcima gljivice riže (Monascus purpureus). Maslačak je dobra zamjena za relativno skuplji SIPF/EPS pripravak artičoke, premda je manje klinički ispitan i drugačijeg djelovanja od artičoke. Ako se koristi kod pretilosti, kombinira se s barem još jednom biljkom iz cijelog arsenala sličnih pripravaka, poput zelene kave ili zelenog čaja.
U svojoj praksi, relativno rijetko ga savjetujem kod osteoartritisa, možda zbog osobnog stila ali i zbog toga što za to imamo klasičnije biljke poput harpagofita i kore vrbe.
U preko 90% slučajeva propisujem ga u obliku dekokta, rjeđe kao tinkturu suhe ili svježe biljke ili EPS. AKo financije dozvoljavaju, EPS mi je preferirani pripavak zbog jednostavnosti primjene i većeg spektra aktivnih spojeva. Zbog sadržaja inulina i drugih hidrosolubilnih spojeva, vodeni pripravci su idealni za primjenu zbog svoje svestranosti.
Slažem se s ESCOP i Komisijom E koja blago razgraničuje djelovanje lista (više kao diuretik ili dualno djelovanje na jetru/žuč i bubrege), te korijenom kojeg dominantno sugreriram kod metaboličkih tegoba i funkcionalne dispepsije. List maslačka kao diuretik znam preporučiti kao dodatnu pomoć u kurama mršavljenja kod ljudi gdje je pojačana diureza korisna.
Vrlo rijetko sam se susretao s nuspojavama, u cijeloj praksi nisam susreo alergijske reakcije a iznimno rijetko se dešavaju gastrointestinalne nuspojave (proljev, mučnine). Glavna zamjerka maslačku je njegov gorak okus koji narušava patient compliance (prikladnost za pacijente) i to uglavnom dekokta maslačka. EPS ekstrakt je dobar za “razmažene”, baš kao i tinktura. Statistički ga najčešće sugeriram u kurama, a rjeđe kao kroničnu terapiju.