Ružičasti žednjak

Rhodiola

Kada bi me netko pitao koja je moja omiljena ljekovita biljka, ružičasti žednjak našao bi se sigurno u samom vrhu. Možda zato što volim planinariti – ružičasti žednjak je i naša prekrasna biljka koja osvaja stijene, a opet je nježna, gotovo krhka. „Ružin korijen“ doista daje ekstrakte boje cvijeta ružičaste ruže i suptilnog mirise kraljice biljaka, no prava moć ružičastog žednjaka je daleko veća od mirisa. Priča o stresu postala je floskula jer, iskreno, često ništa ne poduzimamo da ga smanjimo. Potom liječimo dugoročne posljedice stresa i na to trošimo milijarde. U klasičnoj farmakologiji postoje anksiolitici ali nam ružičasti žednjak nudi djelovanje na neke zanimljive molekularne aspekte stresa. Ružičasti žednjak regulira osovinu hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda. Biljka studenata i profesora, menadžera i knjigovođa ima složen mehanizam djelovanja i fitokemijska kompleksnost čini ružičasti žednjak pravom poslasticom za gurmane farmakologije.

Koja je glavna vrijednost? Preventivna medicina stresa – prije nego se slomimo do kraja, na nama je da odaberemo prevenciju.

Botanički naziv:

Rhodiola rosea L. Crassulaceae

Ostali nazivi:

engl. rhodiola, rosenroot; fr. la rhodiole rougeâtre, orpin rose; njem. der Rosenwurz; rodiola

Botanički podaci:
Ružičasti žednjak je do 35 cm visoka biljka brojnih mesnatih listova i debele stabljike. Cvatovi se nalaze terminalno na stabljici i zeleni su ženski cvjetovi a crveni muški. Kod nas raste na stjenovitim visokim planinama, a raste po sjevernoj hemisferi (Europa, Azija, Sjeverna Amerika).
Oficinalni dijelovi biljke:

Korijen.

Kvaliteta:

Ne postoji norma. Opće monografije Europske farmakopeje o mikrobiološkoj čistoći i ekstraktima. Standardizacija na dvije grupe spojeva je esencijalna: rozavin i salidrozid. Moguće su patvorine s drugim vrstama roda Rhodiola. Postoji i rizik patvorenja odnosno dodavanja nedeklariranih sintetskih antidepresiva.

Kemijski sastav:

Ružičasti žednjak sadrži vrlo kompleksnu smjesu kemijskih spojeva – eterično ulje, trigliceride, voskove, sterole, glikozide, organske kiseline, fenolske spojeve uključujući i tanine. Suhi korijen sadrži 0,05% eteričnog ulja u kojem dominira alifatski alkohol n-dekanol, monoterpenski alkohol geraniol 1,4-p-mentadien-7-ol. Geraniol i brojni esteri geraniola daju karakterističan miris ruže. Zanimljivo, smatra se kako je jedan od aktivnih spojeva derivat molekule eteričnih ulja. Rozidrol nastaje oksidacijom geraniola a njegovi glikozidi su rozidrin te rodiolozid B i C (Panossian et al.). To je skupina fenil-propanoida.

Druga važna skupina spojeva su fenolski i cijanogeni glikozidi. To su filil-etanoidi i fenil-propanoidi. Glavni su glikozidi tirozola: salidrozid odnosno rodiolozid kao fenolski spojevi. Rozin, rozavin, triandin i rozarin su fenil-propanoidi koji nisu fenolski spojevi. Salidrozid i rozavin su spojevi koji doprinose biološkom djelovanju i ekstrakti bi morali biti standardizirani na ova dva spoja. Rozavin je i karakterističan spoj biljke koju druge vrste roda Rhodiola ne stvaraju ili stvaraju u malim količinama.

Treća skupina su proantocijanidini, prodelfinidin galat esteri. Biljka sadrži i flavolignane poput rodiolina te niz aril glikozida i flavonoida.

Indikacije/djelovanje:

EMA (Europska agencija za lijekove): Tradicionalni medicinski proizvod namjenjen olakšanju simptoma stresa, kao što su umor i osjećaj slabosti. Dnevna doza 144-400mg ekstrakta.

U etnomedicinskoj uporabi ružičasti žednjak se koristio odavno, prema nekim izvorima više od 3000 godina. Prvi ju je opisao Dioskorid, a nalazila se u primjeni od kineske do europske herbalistike. Gotovo svi izvori, prema Panossian et al. upućuju na tradicionalnu uporabu kao adaptogena, biljke za osnaživanje organizma. Naravno, koristila se i za niz drugih bolesti, vjerojatno kroz svoj efekt osnaživanja organizma, od bubrežnih tegoba, proljeva (sadržaj tanina i oligomernih procijanidina?), histerije, hernije diska kralježnice, kožnih tegoba kao adstringens. Od svih bolesti, moderna fitoterapija danas najviše definira ružičasti žednjak kao lijek kod stresa.

ESCOP i Komisija E ne preciziraju indikacije ove biljke.

Tradicionalno, zemlje u kojima se ružičasti žednjak puno koristi su Island, Rusija, SAD, Kanada, Švedska i Francuska. Ružičasti žednjak je bio opisan u švedskoj, ruskoj i francuskoj farmakopeji.

Tipovi ekstrakata i posologija:

WS® 1375 (Vitango) sadrži 200mg ekstrakta s 3% rozavina i 1% salidrozida. Koristi se u dnevnoj dozi od 200-400mg. Doza se uzima ujutro ili ujutro i u sredini dana.

SHR-5 ekstrakt u dozi od 100-680 mg dnevno, razdijeljen u jednu do dvije doze dnevno. 100mg ekstrakta sadrži 2,43 mg salidrozida, pa ukupna dnevna doza sadrži 2,4-16,5 mg salidrozida. Kod depresije, doze od 340 i 680 mg su najčešće.

Rhodiolife postoji u više oblika, a najčešći je s 5% rozavina i 1% salidrozida. Koristi se u dozi do 500mg dnevno, najčešće razdijeljeno u dvije pojedinačne doze.

EPS/phytostandard sadrži oko 1mg/mL salidrozida na koji je standardiziran. Koristi se doza od 5-10 mL dnevno, odnosno 2-4 kapsule.

Obavezno je koristiti jutarnju dozu, a druga doza bi trebala biti u sredini dana.

Vrijeme primjene:
Nema ograničenja.
Kontraindikacije:

Nepoznate.

Interakcije s lijekovima:

Nepoznate.
Postoji mogućnost korištenja uz antidepresive jer za razliku od gospine trave mehanizam ne počiva dominantno na monoaminima.

Trudnoća i dojenje:
Nema podataka. Ne uzimati bez prethodnog savjetovanja sa stručnom osobom.
Nuspojave:

Rijetke, nisu opisane.
Neki ljudi opisuju problem nesanice ili pojačane budnosti navečer, ukoliko su drugu dozu uzeli navečer. To se vrlo lako ispravi uzimanjem druge doze u sredini dana.

Mehanizam djelovanja

Adaptogeno djelovanje
Abidov et al. u modelu iscrpljujućeg plivanja u štakora potvrđuju kako ekstrakt ružičastog žednjaka povećava izdržljivost u ovom testu, vjerojatno kroz povećanje resinteze ATP u mitohondrijima. Srodna vrsta Rhodiola crenulata nije pokazala takav učinak. Cao et al. potvrđuju djelovanje salidrozida na mitohondrije u modelu inhibicije sinteze ATP u mitohondrijima izazvano antrij-azidom. Salidrozid je smanjio toksično djelovanje ovog spoja u SH-SY5Y staničnoj liniji. Isti autori pokazuju protektivni učinak salidrozida na oštećenje stanica i porast intracelularnog kalcija u OC12 staničnoj liniji izazvan glutamatom i kalij kloridom.

Perfumi et al. ispituju ekstrakt ružičastog žednjaka s 3% rozavina i 1% salidrozida u nizu in vivo modela u miševa u jednokratnoj dozi 10, 15 i 20 mg/kg. U svim dozama ekstrakt je pokazao antidepresivni, anksiolitički i stimulativni učinak u modelima. Mehanizam djelovanja protiv stresa ispituju Panossian et al. i u imobilizacijskom stresu u zečeva. U imobilizacijskom stresu dolazi do porasta fosforilirane stres inducirane kinaze (SAPK, odnosno JNK), dušikovog oksida te kortizola. Pokazuju kako ekstrakt ružičastog žednjaka smanjuje sve ove markere akutnog stresa. To će nam biti zanimljivo u kasnijim kliničkim studijama gdje kortizol može biti jedan od biomarkera djelovanja.

Mattioli et al. vrlo detaljno in vivo ispituju djelovanje na hipofagiju (smanjen apetit) štakora izazvan s više čimbenika: imobilizacijskim stresom; CRF-om (kortikotropin oslobađajućim faktorom), fluoksetinom (antidepresivom) i LPS-om (snažno proupalnim lipopolisaharidom iz enterobakterija). Ekstrakt ružičastog žednjaka povećava apetit samo kod hipofagije uzrokovane imobilizacijskim stresom te injekcijom CRF-a. Kako je CRF jedan od ključnih faktora koji započinju stvaranje ACTH, a on sam izaziva porast kortizola, autori zaključuju kako ružičasti žednjak upravo utječe na osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i tako smanjuje stresom induciranu anoreksiju.

Antidepresivni učinak
Panossian et al. dizajnirali su kvalitetnu in vivo studiju u Porsolt testu forsiranog plivanja gdje su štakori suočeni s mogućnosti utapljanja. Ispitivali su ekstrakt ružičastog žednjaka te izolirane komponente: rodiolozid, rozavin, rozin, rozarin, tirozol, cimetni alkohol i kiselinu i usporedili ih s djelovanjem antidepresiva imipramina i ekstrakta gospine trave. Ekstrakt ružičastog žednjaka pokazao je djelovanje ovisno o dozi s 50% efikasnom dozom od 7 mg/kg. U dozi od 20 mg/kg bio je djelotvorniji od imipramina (30 mg/kg) i gospine trave (20 mg/kg). Zanimljivo, rodiolozid i tirozol su bile najaktivnije izolirane komponente, dok ostali spojevi nisu pokazivali učinak.

Hepatoprotektivni učinak
Hepatoprotektivni učinak u modelima oštećenja jetre toksičnim tvarima opisuju Iaremii et al. na štakorima. Ekstrakt ružičastog žednjaka smanjuje oštećenje jetre izazvanog tetraklormetanom. Usprkos ovom publiciranom radu, ružičasti žednjak ne možemo smatrati hepatoprotektivnom biljkom poput sikavice.

Neuroprotektivni učinak
Salidrozid, jedna od aktivnih tvari ružičastog žednjaka, štiti SH-SY5Y neroblastomsku staničnu liniju od apoptoze izazvane vodikovim peroksidom (Zhang et al.). Salidrozid također smanjuje stres PC12 stanica izazvanog smanjenim udjelom glukoze i seruma. Na molekularnoj razini salidrozid smanjuje ekspresiju gena koji potiču apoptozu. Time vraćaju funkciju mitohondrija odnosno njihov električni potencijal te smanjuju stvaranje reaktivnih kisikovih specija poput superoksida, peroksida (Yu et al.).

Antiproliferativni učinak
Majewska et al. pokazuju kako ekstrakt ružičastog žednjaka izaziva apoptozu u tumorskoj staničnoj liniji HL-60 a sama apoptoza se inducirala u G2/M fazi. To ružičasti žednjak ne čini antitumorskim lijekom.

Antioksidativni učinak
Ekstrakt ružičastog žednjaka in vitro smanjuje hemolizu eritrocita, sprječava smanjenje glutationa i aktivnosti gliceraldehid-3-fostat dehidrogenaze izazvanu hipokloritnom kiselinom. Učinak je bio snažniji u odnosu na askorbinsku kiselinu (vitamin C) (De Sanctis et al.). Slične rezultate u istom in vitro modelu pokazuju i
Battistelli et al.

Zaključak o mehanizmu djelovanja temeljem predkliničkih modela

Ružičasti žednjak djeluje na osovinu hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda smanjujući pretjerano povišenje kortizola. Ovaj biomarker koristan je jer povezuje animalne modele i kliničke studije. Povećanje heat shock proteina 70 (Hsp70) i djelovanje na SAPK/JNK kinazni put opažen u ljudima i animalnim modelima je jedan od kontrolnih mehanizama mehanizma povratne sprege kortizola na nivou receptora za kortizol (glukokortikoidni receptor) u mozgu. Opaženo povećanje neuropeptida Y vjerojatno je relevantno za mehanizam djelovanja i u ljudima.

Kliničke studije
StudijaIndikacijaEkstraktZaključak
Lakomtseva et al.Kronični umorWS® 1375
2x200mg
Statistički signifikatno u 8 tjednu
Edwards et al.StresWS® 1375
2x200mg
Djelotvorno u redukciji parametara stresa
Cropley et al.Tegobe raspoloženjaWS® 1375
2x200mg
Djelotvoran, ali studija je opservacijska sa samoprocjenom i nije placebo kontrolirana
Timpmann et al.Aklimatizacija na toplu klimuSHR-5
432 mg
Nije djelotvoran

Ross et al.
StresSHR-5
2x288mg
Djelotvoran
Ross et al.Blaga do srednje teška depresijaSHR-5
1x340mg
2x340mg
Djelotvoran vs. placebo, obje doze
Olsson et al. Stresom induciran umorSHR-5
576mg
Djelotvoran vs. placebo
Darbinyan et al. Blaga do srednje teška depresijaSHR-5
1x340mg
2x340mg
Djelotvoran vs. placebo, obje doze
Shevtsov et al.Rješavanje mentalnih zadataka u stresu i umoruSHR-5
370mg
555mg
Efikasan vs. placebo u obje doze

Darbinyan et al.
Stresom inducirani umor u zdravstvenih djelatnikaSHR-5
1x340mg
Efikasan vs. placebo

Spassov et al.
Umor u studenata tijekom učenjaSHR-5
550mg
Efikasan vs. placebo
Mao et al. Depresivni poremećajSHR-5 
340 mg
Efikasan vs placebo, slabije djelotvoran vs. sertralin
50mg; manje nuspojava vs. sertralin
Bystrisky et al. Generalizirani anksiozni poremećajRhodiolife
340mg
Djelotvoran; opaska: pilot studija
Shaneley et al.Utjecaj na zdravlje maratonacaRhodiolife
600mg
Djelotvoran vs. placebo
Komentar

Studije potvrđuju mogućnost korištenja u indikaciji koju je postavila Europska agencija za lijekove. Nedostaju nam veće studije s većim brojem ispitanika. Mogućnost korištenja u profesionalnih sportaša i rekreativaca je vrlo zanimljivo područje za budućnost. Postoji premalo dokaza za liječenje depresije, za to su nam potrebne veće studije. Mehanizam djelovanja i dosadašnje studije otvaraju mogućnost adjuvantne terapije u depresiji.

Podijeli znanje

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on email
Share on print

PRIČE IZ ŠUME STRIBOROVE

Stribor Marković
Pet stotina stranica literarne šetnje kroz biljke koje su inspirirale lijekove
Scroll to Top

Ova stranice koristi kolačiće kako bi pružila bolje korisničko iskustvo.