Tinkture svježih biljaka u nas još uvijek su neuobičajene. U Europi one su već klasika. U svježoj biljci sačuvani su spojevi koje se inače raspadaju sušenjem. Njihovo spravljanje je sve samo ne jednostavno i temelje se na više propisa. Najvažniji korak je određivanje sadržaja vode u biljci kako bi znali koliko etanola trebamo dodati.
Proces spravljanja tinkture svježih biljaka je naizgled jednostavan u kojem umjesto suhe biljke koristimo svježu. Ipak, postupak je složeniji.
Postoji više grupa propisa uključujući i Francusku farmakopeju, no najčešće se majčinske tinkture spravljaju sukladno homeopatskoj farmakopeji Homöopathischen Arzneibuch (HAB). Europska farmakopeja je preuzela ovaj sustav (01/2011:2371).
Prema HAB i Ph. Eur., imam četiri različite mogućnosti izrade.
- prema propisu 1, ako biljka sadrži više od 70% soka svježe biljke koji se može mehanički istisnuti, a sama biljka ne sadrži eterična ulja, sluzi i rezine
- prema propisu 2, ako biljka sadrži manje od 70% soka, više od 60% vlage (odnosno dolazi do gubitka sušenjem većim od 60%), a biljka ne sadrži eterična ulja i rezine
- prema propisu 3, ako biljka sadrži eterična ulja ili rezine, te manje od 60% vlage
- propis 4 odnosi se na homeopatske tinkture spravljene od suhih biljaka i opisan je u tinkturama dobivenim iz suhe biljke
Maceracija se odvija uglavnom tijekom deset dana, no u pojedinim slučajevima koristi se maceracija do 60 dana ili vrlo prolongirana maceracija, 180 i više dana.
Propis 1
Kod propisa 1, postoje dva slučaja:
- ako se tinktura radi od soka
- ako se tinktura radi od svježeg lateksa biljke
Slučaj 1: (HAB 1a, Ph. Eur. 1.1.1)
Biljka sadrži više od 70% soka koji se može istisnuti. Sok se istisne mehaničkim postupcima i odmah se pomiješa s 86% etanolom (maseni postotak; odgovara 90% volumnom postotku etanola). Posuda se zatvori, drži se pet dana na temperaturi koja ne prelazi 20 ºC. Potom se nastala tinktura filtrira i ona sadrži 43% etanola (maseni postotak, odgovara 50 volumnih %). Potom slijedi razrjeđivanje. Monografije pojedinih biljaka točno zahtijevaju određeni sadržaj suhog ostatka (N0). U filtriranoj tinkturi odredi se stvarni sadržaj suhog ostatka (Nx) i ukupna masa filtrirane tinkture (m). Suhi ostatak određuje se sušenjem na povišenoj temperaturi kako bi isparilo svo otapalo (etanol i voda). Razrjeđuje se s 43 masenim % etanolom.
Masa otapala (A1) koja se dodaje za razrjeđivanje računa na sljedeći način:
A1= m(Nx -N0)/N0
Slučaj 2: (HAB 1b, Ph. Eur. 1.1.2)
Biljka sadrži lateks koji se ekstrahira. U ovom slučaju 1 maseni dio lateksa macerira se u 2 masena dijela 30 maseno postotnog etanola (36 volumno postotnog) uz miješanje. Nakon maceracije, nastala tinktura se filtrira. Ako monografija biljke koja se spravlja na taj način zahtijeva točno određeni suhi ostatak, tada se priostupa razrjeđivanju kao u slučaju HAB 1a. Razrjeđuje se s 30 masenim postotnim etanolom.
Propis 2
Kod propisa 2, kao što smo rekli, biljka sadrži manje od 70% soka, više od 60% vlage (odnosno dolazi do gubitka sušenjem većim od 60%), a biljka ne sadrži eterična ulja i rezine. Postoje dva različita slučaja, ovisno o postotku etanolu s kojim se vrši ekstrakcija. Koji postotak se koristi, ovisi o propisu za pojedinu biljku.
- slučaj 1 (HAB 2a, Ph. Eur. 1.1.3), gdje se svježa biljka macerira s 86 masenim postotnim etanolom (90 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 43 masena % etanola (50 volumni %)
- slučaj 2 (HAB 2b, Ph. Eur. 1.1.4), gdje se biljka macerira s 62 masenim postotnim etanolom (70 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 30 masena % etanola (36 volumni %).
U ovom slučaju, postupak je pomalo kompliciraniji. Treba odrediti sadržaj vode u biljci. To se provodi sušenjem na 105 ºC kroz 2 sata na 2,00-5,00 g svježeg biljnog materijala. I prije no se odredi ovaj sadržaj, svjež biljni materijal se usitni/samelje, te stavi macerirati u ne manje od pola mase etanola (jedne od dviju navedenih, 86 maseni % ili 62 maseni %). Posuda se zatvori i drži na temperaturama ne većim od 20 ºC.
Određivanje sadržaja vode je neophodno kako bi se uvijek zadržao isti omjer etanola i vode, a sam sadržaj vode u biljci, naravno oscilira od berbe do berbe. Kada eksperimentalno odredimo sadržaj vode u svježoj biljci koju smo stavili macerirati, moramo izračunati masu etanola (86 maseni % ili 62 maseni %), A2. To se računa na sljedeći način:
A2 = (m x T)/100 – masa već dodanog etanola
m je masa svježe biljke
T je gubitak sušenjem izražen u postotku
Kako izračunati gubitak sušenjem?
Dio biljnog materijala odvoji se za analizu sadržaja vode. Prema farmakopeji, uzima se manja količina biljnog materijala (1 gram) ali obično kod kuće nemate analitičke vage. Stoga će trebati uzeti oko 20-50g (što je improvizacija osnovne tehnike). Odmah se ta masa stavi u pećnicu u široku staklenu ili porculansku posudicu. Posudicu obavezno odvažite i napišite točnu masu. Odvažite u nju točno 20g biljnog materijala i stavite suđiti na 100 ºC (ne više) i težina posudice i biljnog materijala bit će masa uzorka. Trebat će sušiti oko 3 sata ili više dok materijal nije u potpunosti suh. Odvažite tada ponovo i to će biti masa uzorka nakon sušenja. Izračunajte gubitak sušenjem (T):
T=((masa uzorka – masa uzorka nakon sušenja) /(masa uzorka – masa posudice)) x 100
Izračunata masa etanola željenog postotka dodaje se, posuda se zatvara i uz povremeno miješanje vrši se postupak maceriranja od najmanje mjesec dana, uz uvjet da temperatura maceracije ne prelazi 20 ºC.
Kada je maceracija gotova, vrši se cijeđenje i filtracija.
Potom se, kao i u propisu 1, vrši određivanje suhog ostatka u tintkuri. Ako je potrebno, vrši se razrjeđivanje. U slučaju 1, HAB 2a, Ph. Eur. 1.1.3 s 43 masenim % etanolom (50 volumni %); u slučaju 2, HAB 2b, Ph. Eur. 1.1.4 s 30 masenim % etanolom (36 volumni %). Kao i u propisu 1, suhi ostatak definiran je monografijama. Kako bismo dobili konačnu tinkturu, ponovno ćemo opisati račun.
Određeni sadržaj suhog ostatka je N0. U filtriranoj tinkturi odredi se stvarni sadržaj suhog ostatka (Nx) i ukupna masa filtrirane tinkture (m). Suhi ostatak određuje se sušenjem na povišenoj temperaturi kako bi isparilo svo otapalo (etanol i voda).
Masa otapala (A1) koja se dodaje za razrjeđivanje računa na sljedeći način:
A1= m(Nx -N0)/N0
Propis 3
Propis 3 se koristi kada svježa biljka sadrži eterična ulja ili rezine, te manje od 60% vlage koji se određuje sušenjem biljnog materijala. Vrlo velik broj biljaka se spravlja na ovaj način, jer je znatan broj ljekovitih biljaka sadrži rezine ili eterična ulja.
U propisu 3 postoje tri različita slučaja, ovisno o postotku etanolu s kojim se vrši ekstrakcija. Koji postotak se koristi, ovisi o propisu za pojedinu biljku.
- slučaj 1 (HAB 3a, Ph. Eur. 1.1.5), gdje se svježa biljka macerira s 86 masenim postotnim etanolom (90 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 60 masena % etanola (68 volumni %)
- slučaj 2 (HAB 3b, Ph. Eur. 1.1.6), gdje se biljka macerira s 73 masenim postotnim etanolom (80 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 43 masena % etanola (50 volumni %).
- slučaj 3 (HAB 3c, Ph. Eur. 1.1.7), gdje se biljka macerira s 43 masenim postotnim etanolom (50 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 30 masena % etanola (36 volumni %).
Praktični postupak je sličan Propisu 2. Biljnom materijalu odredi se udio vode (vlage) određivanjem gubitkom mase sušenjem. Biljna masa se usitni i odmah prelije s ne manje od pola mase odabranog razrjeđenja etanola. Spremnik se zatvori i drži na temperaturi ne višoj od 20 ºC.
Kaoš to smo upoznali u Propisu 2, nakon određivanja vlage, određuje se koliko će se dodati etanola odabranog razrjeđenja (A3). No, ovog puta se koristi dupla količina od propisa 2.
A3 = (2 x m x T)/100 – masa već dodanog etanola
m je masa svježe biljke
T je gubitak sušenjem izražen u postotku
Izračunata masa etanola željenog postotka dodaje se, posuda se zatvara i uz povremeno miješanje vrši se postupak maceriranja od najmanje mjesec dana, uz uvjet da temperatura maceracije ne prelazi 20 ºC. Kada je maceracija gotova, vrši se cijeđenje i filtracija.
Kao u Propisu 1 i 2, tinkturi se određuje sadržaj suhe tvari i na isti način se računa razrjeđenje. Treba samo voditi računa kako se razrjeđivanje vrši s sljedećim razrjeđenjima etanola:
- slučaj 1 (HAB 3a, Ph. Eur. 1.1.5), s 62 masena % etanola (70 volumni %)
- slučaj 2 (HAB 3b, Ph. Eur. 1.1.6) s 43 masena % etanola (50 volumni %).
- slučaj 3 (HAB 3c, Ph. Eur. 1.1.7) s 30 masena % etanola (36 volumni %).
Kako pojednostavniti?
Ako ste se pomalo izgubili u formulama i propisima, niste jedini. Ipak, ako ste pravi “tinkturaš” ovo biste trebali znati i kad vas probude u 3 ujutro. Glavni je problem što većini vas nisu dostupne farmakopejske norme i teško je naći koji je suhi ostatak propisan, nadalje ot uključuje i dodatni eksperiment sušenja tinktura. Dugo sam razmišljao kako pojednostavniti posao bar malo. nastale tinkture bit će aproksimativne ali dobre. Pogledate li ispod tablicu koji propis vrijedi za koju vrstu, uočit ćete kako se većina biljaka spravlja po propisu HAB 2A 43 i HAB 3A 62. Najbitnije je odrediti gubitak sušenjem – ponovite to kod propisa 2. Krenimo korak po korak i uzet ćemo dva primjera, medvjeđi luk (izrađuje se prema HAB 2A 43) i gospinu travu (HAB 3A 62).
Korak 1: Odabir spravljanja i obrada biljke
Potražit na koji način se spravlja biljka u tablici na kraju poglavlja. Ako se biljka spravlja prema propisu 4, postupšite prema propisima za tinkture suhe biljke. Biljku kad uberete dobro očistite od zemlje, dijelova koji nisu dio biljke i drugih stranih čestica. Jedan dio biljke obavezno odvojite za određivanje gubitka sušenjem (vidi pod Propis 2). Biljni materijal obavezno dobro usitnite na male dijelove, primjerice rezanjem nožem. Ovaj je korak bitan kako bi otapalo što brže ušlo u biljku.
Na našim primjerima, odvojili ste 1kg svježeg lista medvjeđeg luka i cvijeta gospine trave.
I jednu i drugu biljku ste, podsjećamo, dobro usitnili i prelit ćete s 0,55 kg 90% etanola.
Korak 2: Otapanje u koncentriranijem alkoholu
Postupite prema propisu za pojedinu biljku. Napravite potrebno razrjeđenje etanola. Pazite – trebat ćete spraviti koncentriraniji i razrjeđeniji etanol. Nakon što ste odredili gubitak sušenjem izračunajte koliko treba još dodati koncentriranijeg etanola.
Odredili ste kako je gubitak sušenjem za medvjeđi luk 65%, a za gospinu travu 60%.
Za medvjeđi luk, podsjetimo se, dodat ćemo prema formuli:
A2 = (m x T)/100 – masa već dodanog etanola
A2 = (1kg x 65)/100 – 0,55 = 0,65 kg – 0,55kg = 0,1 kg
Za gospinu travu formula je drugačija:
A3 = (2 x m x T)/100 – masa već dodanog etanola
A3 = (2 x 1kg x 60)/100 – 0,55 = 1,2kg – 0,55kg = 0,65kg
Dodajte etanol, dobro izmiješajte i odmah krenite na korak 3.
Korak 3: Dodavanje razrjeđenijeg etanola
Ovo je glavni korak aproksimacije. Naime, umjesto da kasnije određujemo suhi ostatak, jednostavno ćemo dodati toliko otapala da je omjer suhog dijela biljke i ukupnog otapala 1:5 (w/w).
Za medvjeđi luk:
Gubitak sušnjem je 65%. To znači kako je masa suhe biljke 35%, a za kilogram svježeg materijala to je 0,35kg. Ukupno smo dodali 0,65g otapala i tome ćemo pribrojiti i 0,65g vode iz biljke (voda iz biljke ubraja se u otapalo). Ukupno imamo 1,3kg otapala.
Ukupna masa otapala biti će 0,35 x 5 = 1,75kg. Mi imamo već 1,3kg otapala, pa ćemo dodati 0,45kg etanola, ali razrijeđenijeg: 50 vol%.
Za gospinu travu:
Gubitak sušenjem je 60%. To znači da imamo 40% suhe tvari. 1kg svježe biljke koje smo uzeli sadrži 0,4kg suhe biljke. Za 0,4kg trebat će ukupno 2kg otapala.
Mi smo dodali 1,2kg koncentriranije etanola, a biljka sadrži 0,6kg vode, što znači da imamo 1,8kg otapala. Trebat će nam 0,2 kg razrjeđenijeg, 70vol% etanola.
Korak 4: Maceracija
Dobro poklopite i ostavite stajati dva tjedna, a svakodnevno ih promiješajte. Potom dobro ocijedite. Po potrebi i filtrirajte.
Tablica propisa
Za svaku vrstu postoji predviđeni temljem kojeg propisa se spravljaju tinkture. Pronađite u tablici biljnu vrstu koja vas zanima (ima ih oko stotinu vrsta) te koji se propis primjenjuje.
| Vrsta | Dio biljke | Propis |
|---|---|---|
| Anđelika (Angelica archangelica) | korijen | HAB 4A 62 |
| Anis (Pimpinella anisum) | plod | HAB 4A 86 |
| Artičoka (Cynara scolymus) | list | HAB 3A 62 |
| Bazga (Sambucus nigra) | cvijet | HAB 3A 62 |
| Betonika (Betonica officinalis) | zelen s cvijetom | HAB 3A 62 |
| Bijela mrtva kopriva (Lamium album) | zelen | HAB 2A 43 |
| Borovica (Juniperus communis) | pseudoplod | HAB 3A 62 |
| Borovnica (Vaccinium myrtillus) | list | HAB 3A 62 |
| Bosiljak (Ocimum basilicum) | list | HAB 3A 62 |
| Breza (Betula sp.) | list | HAB 3C 30 |
| Bršljan (Hedera helix) | list | HAB 3A 62 |
| Čempres (Cupressus sempervirens) | češer | HAB 3A 62 |
| Čičak (Arctium lappa) | korijen | HAB 2A 43 |
| Cimet (Cinnamomum verum) | kora | HAB 4A 62 |
| Crni ribiz (Ribes nigrum) | list | HAB 3A 62 |
| Crni sljez (Malva sylvestris) | list i cvijet | HAB 3A 62 |
| Čuvarkuća (Sempervivum tinctorium) | list | HAB 2A 43 |
| Dimnjača (Fumaria officinalis) | zelen | HAB 2A 43 |
| Divizma (Verbascum sp.) | cvijet | HAB 2A 43 |
| Divlja maćuhica (Viola tricolor) | zelen s cvijetom | HAB 3A 62 |
| Ehinacea (Echinacea sp.) | korijen; zelen | HAB 3A 62 |
| Europska zdravičica (Sanicula europea) | zelen s cvijetom | HAB 3A 62 |
| Glog (Crataegus sp.) | list | HAB 3A 62 |
| Glog (Crataegus sp.) | cvijet | HAB 2A 43 |
| Gorka ognjica (Iberis amara) | zelen | HAB 4A 62 |
| Gorki pelin (Artemisia absythium) | zelen | HAB 3A 62 |
| Gospina trava (Hypericum perforatum) | cvijet | HAB 3A 62 |
| Gotu kola (Centella asiatica) | list | HAB 4A 62 |
| Grah (Phaseolus vulgaris) | komušine | HAB 3A 62 |
| Hmelj (Humulus lupulus) | strobili | HAB 3A 62 |
| Iđirot (Acorus calamus) | podanak | HAB 4A 62 |
| Islandski lišaj (Cetriaria sp.) | talus | HAB 4A 62 |
| Jaglac (Primula sp.) | korijen | HAB 3A 62 |
| Kadulja ljekovita (Salvia officinalis) | list | HAB 3A 62 |
| Kamilica (Chamomilla recutita) | cvijet | HAB 3A 62 |
| Kesten (Aesculus hippocastanum) | plod | HAB 3A 62 |
| Kičica (Cenataurium erythraea) | zelen | HAB 3A 62 |
| Kim (Carum carvi) | plod | HAB 4A 86 |
| Komorač (Foeniculum vulgare) | plod | HAB 4A 86 |
| Konopljika (Vitex agnus-castus) | plod | HAB 4A 62 |
| Konopljuša (Eupatorium cannabinum) | zelen | HAB 3A 62 |
| Kopar (Anethum graveolens) | zelen | HAB 3A 62 |
| Kopriva (Urtica sp.) | korijen, list | HAB 2A 43 |
| Korijandar (Coriandrum sativum) | plod | HAB 4A 86 |
| Krkavina (Frangula alnus) | kora | HAB 3A 62 |
| Kupina (Rubus sp.) | list | HAB 3A 62 |
| Kurkuma (Curcuma longa) | podanak | HAB 4A 62 |
| Lavanda (Lavandula officinalis) | cvijet | HAB 3A 62 |
| Ljekovita čestoslavica (Veronica officinalis) | zelen s cvijetom | HAB 2A 43 |
| Ljekoviti orlovac (Galega officinalis) | zelen | HAB 3A 62 |
| Ljupčac (Levisiticum officinale) | korijen | HAB 3A 62 |
| Lucerna (Medicago sativa) | zelen | HAB 2A 43 |
| Mala runjika (Hieracium pilosella) | zelen s cvijetom | HAB 2A 43 |
| Malina (Rubus idaeus) | list | HAB 3A 62 |
| Maslačak (Taraxacum officinale) | korijen, list | HAB 2A 43 |
| Maslina (Olea europea) | list | HAB 3A 62 |
| Matičnjak (Melissa officinalis) | list | HAB 3A 62 |
| Mažuran (Origanum majorana) | list | HAB 3A 62 |
| Medvjeđi luk (Allium ursinum) | list | HAB 2A 43 |
| Medvjetka (Arctostaphylos uva ursi) | list | HAB 2A 43 |
| Miloduh (Hyssopus officinalis) | zelen s cvijetom | HAB 3A 62 |
| Mirisna lazarkinja (Galium odoratum) | zelen | HAB 3A 62 |
| Neven (Calendulla officinalis) | cvijet | HAB 3A 62 |
| Obični pelin (Artemisia vulgaris) | zelen | HAB 3A 62 |
| Odoljen (Valeriana officinalis) | korijen | HAB 4A 62 |
| Oman (Inula helenium) | korijen | HAB 3A 62 |
| Orah (Juglans regia) | list | HAB 3A 62 |
| Paprena metvica (Mentha x piperita) | list | HAB 3A 62 |
| Pasiflora (Passiflora incarnata) | zelen s cvijetom | HAB 3A 62 |
| Pastirska iglica (Geranium robertianum) | zelen | HAB 2A 43 |
| Peršin (Petroselinum crispum) | korijen; zelen | HAB 3A 62 |
| Petoprsta (Potentilla sp.) | podanak | HAB 3A 62 |
| Piskavica (Trigonella foenum-graecum) | plod | HAB 4A 86 |
| Plućnjak (Pulmonaria officinalis) | zelen s cvijetom | HAB 2A 43 |
| Poljski mak (Papaver rhoeas) | cvijet | HAB 2A 43 |
| Preslica | zelen | HAB 2A 43 |
| Rimska kamilica (Anthemis nobilis) | cvijet | HAB 3A 62 |
| Rosopas (Chelidonium majus) | zelen | HAB 3A 62 |
| Rusomača (Capsella bursa pastoris) | zelen | HAB 2A 43 |
| Ružičasti žednjak (Rhodiola rosea) | korijen | HAB 4A 62 |
| Ružmarin (Rosmarinus officinalis) | list | HAB 3A 62 |
| Sladić (Glycyrrhiza glabra) | korijen | HAB 4A 62 |
| Sporiš (Verbena officinalis) | zelen s cvijetom | HAB 2A 43 |
| Srčanik (Gentiana lutea) | korijen | HAB 3A 62 |
| Srčenica, srdačica (Leonurus cardiaca) | zelen | HAB 3B 43 |
| Stolisnik (Achillea millefolium) | zelen; cvijet | HAB 3A 62 |
| Suručica (Filipendula ulmaria) | zelen; cvijet | HAB 3A 62 |
| Timijan (Thymus vulgaris) | list | HAB 3A 62 |
| Tratinčica (Bellis perrenis) | zelen | HAB 2A 43 |
| Tuja (Thuya occidentalis) | list | HAB 3A 62 |
| Turica (Agrimonia eupatoria) | zelen | HAB 3A 62 |
| Uskolisni trputac (Plantago lanceolata) | list | HAB 2A 43 |
| Vinova loza (Vitis vinifera) | list | HAB 2A 43 |
| Vrba (Salix sp.) | kora | HAB 3A 62 |
| Vrbovica (Epilobium sp.) | zelen | HAB 2A 43 |
| Vrkuta (Alchemilla vulgaris) | zelen | HAB 2A 43 |
| Zečji trn (Ononis spinosa) | korijen | HAB 3A 62 |
| Zlatnica (Solidago virgaurea) | zelen s cvijetom | HAB 3A 62 |
| Žuti kokotac (Melilotus officinalis) | zelen | HAB 3A 62 |
