Odakle nam ideja?

Mnogi od vas su probali blagodati ljekovitih maski.  Ne znamo odakle ljudima ta prirodna potreba da se mackaju s blatom, no zanimljivo je kako su mnogo prije pojave čovjeka životinje koristile glinu kao ljekovito sredstvo. Radeći na istraživanju novih lijekova, puno toga naučite. Mene je kao nekog tko nije učio fiziologiju životinja silno iznenadilo što štakori i miševi ne mogu povraćati. Rekli biste: sretni oni, pogotovo ako imate problema s mučninama u vožnji. Ipak, refleks povraćanja velika je evolucijska privilegija koja nam omogućuje da se ekspresno riješimo mogućeg pojedenog otrova. Glodavci poput štakora, koji nemaju sposobnost povraćanja u slučaju da pojede nešto što mu šteti, imaju vrlo grubu evolucijsku filozofiju – probavi ili umri. Vjerojatno su zbog takvog i sličnih razloga glodavci najuspješnija skupina sisavaca. Snalažljivi kakvi već jesu, glodavci su smislili dobro rješenje. Kada osjete da su pojeli nešto opasno, pojest će glinu kako bi ona na sebe navukla štetne tvari. Štakori to ne znaju, ali mi znamo da se radi o procesu adsorpcije, odnosno procesu vezanja tvari (molekula) na površinu nekog materijala. Glina odlično adsorbira mnoge, pa tako i štetne tvari, kako u kozmetici, tako i u slučaju kada se glina uzima oralnim putem. Neke gline imaju i svojstvo apsorpcije (vezanje u unutrašnju strukturu), što ćemo objasniti kasnije. Osim što na sebe veže štetne tvari, glina ima još jednu zanimljivo svojstvo. U svojim kristalnim strukturama, gline mogu vezati brojne minerale neophodne za organizam. Afrički šumski slonovi povremeno odlaze na čistine gdje kopaju rupe u zemlji dok ne dođu do sloja gline koju zatim jedu kako bi nadoknadili minerale koji im nedostaju u uobičajenoj prehrani. Mnoge životinje koriste glinu i blato kao prirodnu zaštitu za kožu. Čini se da smo u slučaju maski samo poslušali naše najbliže, odnosno, ugledali se u živa bića oko nas. Nema sumnje da su naši preci koristili glinu kao zaštitu za kožu protiv uboda dosadnih insekata, a mnoge životinje diljem planete to već rade milijunima godina. Gline i obojena tla bila su i prva dekorativna kozmetika, odnosno boje za kožu koju smo koristili da bismo izrazili neku namjeru, naglasili svoj status ili jednostavno bili ljepši. Katkad su imale boje prikladne za ratni pohod, katkad su služile za uljepšavanje prigodom vjenčanja. Danas smo zadržali onaj drugi cilj – za uljepšavanje – tu vječnu opsesiju ljudskog roda da izgleda atraktivnije no što jest, pa se obojene gline nalaze u dekorativnoj prirodnoj kozmetici.

 Potom smo shvatili da je to i ljekovito, a ta fascinacija traje potiho sve do današnjih dana. Posjetite uvalu Solina na otoku Krku i vidjet ćete puno ljudi koji glume slonove, namazani ljekovitim blatom kojeg obogaćuje neobična bakterijska flora. Probao sam i sam – nije dobra ideja ako ste dlakavi. Sasuši li se ljepljivo blato na vama, imat ćete zanimljiv osjećaj depilacije probajući doći do mora da ga isperete. Takvih uvala imate puno po cijelom svijetu i uvijek ćete naći one koji govore kako im baš to pomaže kod bolnih zglobova ili neke druge bolesti.

Na kraju, treba reći kako možda upravo glini dugujemo život. Naime, kristali gline imaju svojstvo da zadrže vlagu u tlu. Pobjedonosni uspon života iz mora, gdje je postojao milijardama godina, prema kopnu, duguje svoj put upravo tom svojstvu, izvoru vode i onda kada ne pada kiša.

Kako djeluju maske od gline?

Glavna funkcija svih glina je izvlačenje toksina iz kože, ako se upotrebljavaju u maskama i oblozima, kao i detoksikacija organizma, ako se uzimaju oralno. Pod nazivom toksina ne mislim na klasične “otrove”, već na produkte metabolizma koji nam više ne trebaju. Već smo rekli da je to odraz sposobnosti malenih kristala raznih glina da na sebe adsorbiraju (vežu) organske molekule, masnoće i metaboličke otpadne produkte. Primajući na sebe takve tvari gline istovremeno otpuštaju oligoelemente (metale poput cinka, željeza, mangana…) i time poboljšavaju metabolizam stanica kože ili cijelog tijela kada se uzimaju oralno. Ta dva procesa možemo nazvati izmjenom – izvlače loše, a daju dobro.

Maske su dobre za sve tipove kože, no najčešće za njima posežu ljudi s masnim i mješovitim tipom. Sušenjem maske od gline, ona počinje izvlačiti višak sebuma (masnoće). Ljudi s miteserima mogu doslovce vidjeti mali masni krug kada se maska osuši na licu upravo na mjestu gdje se pojavljuju. Time maske normaliziraju masnoću kože. Maske su vrlo popularne za primjenu kod akni, pogotovo kada se još dodaju aktivni sastojci koji će pomoći u njihovom tretmanu, o čemu ćemo govoriti kasnije.

Ono što se često zaboravlja a što uvijek volim naglasiti: svaka maska je istovremeno i piling. Fine čestice gline blago uklanjaju mrtve stanice kože, samo je stvar tehnike na koji ćete način to izvesti, pa ću dati detaljne upute kako spojiti dva pripravka, piling i masku, u jedan. Tako ćete uštedjeti i novca i truda, premda nemam ništa protiv toga da spravljate raznorazne pilinge po vašem ukusu.

Znam da zvuči kao otrcana reklama, ali nakon svake maske točno osjetite kako koža diše. Našu kožu ionako volimo opterećivati svačime, od dekorativne kozmetike, pa do raznih kozmetičkih pripravaka. Čak i ulja ili kreme koje nanosimo uvijek stvaraju film preko kože, stoga dajte povremeno svojoj koži malo odmora od svega i pustite da bude u svojem prirodnom stanju. Bit će vam na tome zahvalna. Postoji i cijeli smjer u prirodnoj kozmetici koji objašnjava, vrlo razumno, kako treba dati koži dovoljno vremena da bude sama sa sobom, bez ičega. Maska je upravo idealno sredstvo da pripremi kožu za to. Maske za lice doista za kratko vrijeme mogu kožu uljepšati i dati joj novi sjaj i vitalnost.

Ako ne razmišljate o tijelu, maske postaju body wrap, odnosno “zamatanje”. To se primjenjuje najčešće u anticelulitnim tretmanima i tretmanima mršavljenja i gotovo su redovno na ponudi svih kozmetičkih salona. Maske ljudi koriste i za druge namjene, a ne samo kozmetičke. Sjetit ćete se da sam kod gaveza spomenuo neobičnu smjesu gline, gaveza i eteričnih ulja za reumatske tegobe. Dan danas ljudi vrlo često koriste maske od gline upravo kod problema sa zglobovima i mišićima, u obliku obloga koje znaju zamatati gazom. Ovo drevno znanje vratilo se poput pravog booma zahvaljujući internetu. Postoje brojni dokazi korištenja gline od ranog doba čovječanstva. Nalazimo ju u egipatskim grobnicama, koristila se kod procesa mumifikacije, zajedno s ljekovitim biljkama. Već su stari Grci koristili glinu i tkaninu da fiksiraju i liječe prijelome kostiju, a to je danas postalo ništa drugo nego slavno “stavljanje gipsa”. Hipokrat opisuje upotrebu gline kod reumatskih tegoba, a sve to danas normalno nalazite na sveprisutnom internetu. Da su Egipćani, Grci i Rimljani imali internet, gdje bi danas svijet bio?

Druge funkcija maski

Osim ovog “izvlačećeg” djelovanja, neke maske više su nutritivnog karaktera. Primjerice, maske od avokada ili bundeve više služe ishrani kože a ne toliko kao sredstvo za čišćenje kože. Neke maske imaju dualni karakter, primjerice, maske spiruline i gline i čiste i hrane kožu. Razmislite o svakom sastojku koji stavljate i sami ćete vidjeti kakav tip maski vama više odgovara.