Važniji hidrolati u kozmetici

Hidrolati su generalno prihvatljiviji u kozmetici jer su obično bistri, a za spravljanje tonika iz hidrolata treba manje vremena i obično su stabilni. Vrlo su nenametljivi i obično su sigurni i bez velikih rizika od neželjenih iritacija. Prije no krenete u svijet tonika, molim da detaljno pročitate što su to hidrolati, te koji su zahtjevi za kvalitetom.

Hidrolat anisa (Pimpinella anisum)

Ugodnog je mirisa i okusa na anis. Možda ga ne očekujete ovdje, jer anis kao biljka se uglavnom asocira na probavne tegobe kod male djece, ili kao sredstvo za aromatiziranje čajeva. Koristi se češće kao vodica za usta, zajedno s hidrolatom paprene metvice i cimetovca. U kremama i tonicima djeluje homeopatski blago poput estrogena pa je zanimljiv dodatak u danas sve popularnijoj prirodnoj hormonskoj medicinskoj kozmetici za zrelu kožu žena. Naravno, poznajemo i daleko jače aktivne tvari, ali je ovo suptilan dodatak, a sama kozmetika s anisom intrigantnog je mirisa. Lijepo se slaže s bušinom i ružom, kako po djelovanju na zrelu kožu, tako i po mirisu.

Hidrolat arnike (brđanke) (Arnica montana)

Koristi se za intenzivnu regeneraciju kože te kod upalnih procesa kože. Na brđanku se svako malo spotaknemo, jer je nezaobilazna biljka u kozmetici. Hidrolat je najblaži od svih oblika brđanke. Prije nego što sam ga probao, moram priznati da sam očekivao da i nije posebice finog mirisa, ali da će biti ljekovit. Ostao sa više nego ugodno iznenađen –  iznimno je ugodnog mirisa toliko da mi je postao jedan od omiljenih hidrolata. Odličan je za svakodnevnu njegu kože, što mu je prednost jer se inače macerati ili CO₂ ekstrakti brđanke ne koriste olako za svakodnevnu kozmetiku. Vrlo je ugodan kao vodena faza u kremama i daje diskretan miris, a dobro se udružuje s hidrolatima stolisnika, nerolija i lavande.

Hidrolat bušina (Cistus ladanifer)

Sastojak tonika i krema “protiv bora”, a ima i antivirusno djelovanje. Ako postoji neki hidrolat koji je kod mene na tronu, to je upravo hidrolat bušina. I ne samo meni. Iznimno ugodan mirisa meda i cvijeća, vrlo jake slatkoće, blag za kožu – bušin je hidrolat za superlative. Vjerojatno je jedan od najpoznatijih anti-age hidrolata. Smiruje crvenilo kože pa je i sastojak u njezi kože kod raznih tipova rozacee. Koristi se u oblozima za podočnjake, pa čak i oralnim putem kod virusnih i autoimunih bolesti. Ugodan miris je dovoljno snažan i kada je u vodenoj fazi krema. Čak često niti ne treba stavljati eterično ulje, a da krema ima ugodan i diskretan miris. Lijepo se slaže s hidrolatima stolisnika, ruže cimetovca i nerolija.

Hidrolat kore cimetovca (Cinnamomum verum)

Snažnog je mirisa po cimetu i jedini hidrolat slatkog okusa (zbog cinamaldehida). Uz kozmetičku upotrebu, to je jedan od najboljih kulinarskih hidrolata. Blažeg je i diskretnijeg okusa od praha cimeta, a i bistra je otopina. Dodaje se u koktele, voćne salate, palačinke, preljeve, marmelade, razne kolače, kavu, kakao, jutarnje obroke s žitaricama, sokove… Probajte! Pravi je gušt. Kremama i tonicima daje začinski miris, ali i svojim antibakterijskim tvarima konzervira proizvode. Od svih hidrolata najjače djeluje protiv bakterija, virusa i gljivica, ali ga treba koristiti razumno. Čisti hidrolat ipak zna peckati osjetljivu kožu pa se uglavnom miješa s drugim hidrolatima, u koncentraciji od 10-30%. Ne branim vam upotrebu čistog hidrolata, ali je ovo mudra sugestija. Ljudi alergični na cimetovac (odnosno na cinamaldehid) ne smiju koristiti ovaj hidrolat, a mudro ga je izbjegavati i kod jako suhe kože, te upalnih bolesti kože. Ovo upozorenje za cinamaldehid još ćemo ponavljati, pogotovo kod celulita.

Hidrolat čajevca (Melaleuca alternifolia)

Dobiva se katkad i od drugih vrsta čajevca, poput vrsta M. dissitiflora i M. linariifolia. Kao i eterično ulje čajevca, ima višestruke primjene, ali je prije svega dobro dezinfekcijsko sredstvo u losionima poslije brijanja te kao dodatna pomoć kod gljivičnih infekcija kože i akni. To je glavni fokus njegove upotrebe. U aromaterapiji, od njega se spravljaju i kapi za nos kod sinusitisa te otopine za vaginalno ispiranje. U oblozima za oči koristit će kod bakterijskih i virusnih infekcija oka. Hidrolat čajevca ima karakterističan miris eteričnog ulja čajevca koje uvijek sugerira čistoću i medicinsku primjenu. Često se zna spominjati upotreba nerazblaženog eteričnog ulja kod akni, ali je njegov hidrolat manje agresivno rješenje. Premda snažnog antiinfektivnog djelovanja, vrlo je blag za kožu. U vrlo sličnu namjenu se koristi i hidrolat lovora (Laurus nobilis), ali je ipak njegov začinski miris nekima pomalo odbojan u kozmetici.

Hidrolat gospine trave (Hypericum perforatum)

Ovaj hidrolat ostaje daleko u sjeni iza poznatog macerata gospine trave o kojem smo već pisali. Samo eterično ulje gospine trave vraški je skupo, dok je hidrolat jeftiniji. Djeluje kao i hidrolat arnike, a to znači da mu je namjena regeneracija. Ugodnog je mirisa. Možda neće biti prvi hidrolat koji ćete nabaviti, ali kao profesionalci znat ćete cijeniti njegov dubok miris i djelovanje na kožu. Za razliku od macerata kantariona, nije fototoksičan.

Hidrolat hamamelisa (Hamamelis virginiana)

Univerzalno je sredstvo za njegu i regeneraciju kože. Hamamelis je kultna biljka kozmetike. Ekstrakti lista i kore hamamelisa sadrže grupu spojeva tanina, koji stežu kožu (djeluju adstringentno) i pomažu zacjeljivanje, no znaju biti i previše adstringentni i smetati. To nije slučaj s hidrolatom, koji ne sadrži tanine već manje molekule. Vrlo nježno steže i daje tonus koži. To je univerzalan hidrolat. Pogodan je pogotovo kod miješane i masne kože, ali i kao jedan od dodataka za tretman bora. Koristi i kod atopijskog dermatitisa u malene djece i odraslih. Njegovu svestranost najbolje dočarava činjenica kako je to jedini hidrolat službeno odobren od ESCOP-a kao lijek za regeneraciju kože. Miris mu je ugodan, podsjeća na jesensko lišće i ne ističe se previše u konačnom proizvodu. Hamamelis je idealan za sve pa i kao dodatak emulzijskim sustavima u vodenoj fazi. Stoga je hamamelis jedan od prvih hidrolata za kupnju.

Hidrolat rimske kamilice; njemačke kamilice (Anthemis nobilis; Chamomilla recutita)

Svojim djelovanjem ova dva hidrolata ne idu dalje od vodenih i CO₂ ekstrakata, ili eteričnih ulja ovih biljaka. To su najpoznatiji protuupalni hidrolati u kozmetici, smiruje upale i koristi se kod kože sklone iritacijama i alergijama, ali i kod problema s bolestima kao što je atopijski dermatitis. U aromaterapiji se koriste i u oblozima za oči kod alergija (alergijskim konjuktivitisima) te u kapima za nos. Fascinantan je hidrolat njemačke kamilice: premda eterično ulje kamilice nema miris čaja (infuza) kamilice, upravo njezin hidrolat ima divan krepki miris svježeg cvijeta njemačke kamilice. Miris hidrolata rimske kamilice nešto je oštriji, ali ugodan. Dobra je vijest da ljudi inače alergični na kamilicu, najčešće nisu alergični na ove hidrolate, jer ne sadrže proteine na koji organizam najčešće stvara alergijski odgovor. Ovo nije samo knjiško znanje – isprobano je prvo na meni!

Hidrolat lavande (Lavandula officinalis)

Smiruje i nježno njeguje kožu. Blag je, diskretnog, ali karakterističnog mirisa, a najfiniji je hidrolat divlje lavande. Kao i kod njemačke kamilice, upravo hidrolat divlje lavande ima gotovo identičan miris svježem cvijetu. Pogodan je za iznimno osjetljivu kožu, njegu beba, tretmanu kože nakon sunčanja, ali i za svakodnevnu kozmetiku. Ne ističe se posebnim djelovanjima, djeluje i smirujuće, i blago regenerira kožu, i blago je protuupalan, sve u diskretnoj mjeri. Njegova nenametljivost i univerzalnost su dobar razlog da ga isprobate, pogotovo ako želite spraviti nešto za njegu i užitak.

Hidrolat lavande širokolisne (Lavandula spica)

Oštrijeg je i bockavijeg mirisa baš kao i eterično ulje. Sadrži drugačiji profil spojeva, poput cineola i kamfora, ali u vrlo malim količinama, baš toliko koliko treba. Kombinira se s hidrolatom nerolija za njegu masne kože. Odličan je za njegu kože nakon sunčanja. Koristi se i u oblozima kod bakterijskih infekcija očiju. Možda neće biti prvi hidrolat koji ćete kupiti, ali je idealan za sve koji vole malo više muški karakter mirisa tonika i pokazat će vam se kao bitan dio složenijih tonika.

Hidrolat leduma (Ledum groenlandicum)

Ledum raste u Kanadi. Ova zanimljiva biljka se u svojoj postojbini stoljećima koristi kod urinarnih infekcija, odnosno kao biljka koja “čisti” bubrege. Njenu upotrebu su, zanimljivo, poticali upravo francuski aromaterapeuti, što nije neobično zbog kulturološke bliskosti s frankofonom kanadskom pokrajnom Québec. Hidrolat leduma je vrlo ugodan, pomalo neobičnog ali ugodnog mirisa i dobar je “detoksikator” kože. Namijenjen je svim tipovima kože.

Hidrolat mirte kemotipa cineol (Myrtus communis)

Iznimno je ugodnog mirisa, po svježe zdrobljenim listovima i cvjetovima ove prekrasne dalmatinske biljke. Potiče cirkulaciju u koži i obnovu te lagano smiruje upale i osvježava kožu. Jedan je od hidrolata koji koriste kod masne i mješovite kože. Hidrolat mirte vrlo je blag, a zgodno je podsjetiti se zaboravljenog recepta za posip kod beba, koji se radio od fino mljevenih listića mirte. Koristi se u oblozima kod alergijskih upala očiju te umornih, crvenih očiju. Idealan je u vodenim fazama krema za kožu svih tipova, a samim kremama daje divan mirisni buket i bez eteričnih ulja. Kao što postoje dva kemotipa eteričnog ulja mirte, cineol i mirtenil-acetat, tako postoje i dva kemotipa hidrolata. U kozmetici je vrijedniji i mirisom ugodniji upravo hidrolat mirte kemotip cineol.

Hidrolat nerolija (cvijeta gorke naranče) (Citrus aurantium)

Hidrolat nerolija ne treba posebno hvaliti. Već je sam naziv neroli sinonim za parfemsko, luksuzno i dobro. Srećom, daleko je jeftiniji od eteričnog ulja. Hidrolat nerolija koristan je za njegu masne kože i uravnoteženje omjera vlage i masnoće u koži. Ugodan je za sve tipove kože, a parfemski miris ga svrstava u top ljestvicu najpopularnijih hidrolata jer ako je dobar za masnu kožu, to ne znači da je štetan za zrelu i suhu, pa ga mnogi preferiraju čisto mirisno. To je i hidrolat u kulinarstvu – Francuzi spravljaju crème brûlée od hidrolata nerolija. Popularan je, u diskretnim količinama, i u voćnim salatama, sokovima i koktelima.

Hidrolat paprene metvice (Mentha x piperita)

Sadrži male količine otopljenog mentola. Zbog toga ugodno hladi kožu bez da ju iritira, idealan je za njegu nakon sunčanja, u kombinaciji s hidrolatima prave i širokolisne lavande. Smanjuje svrbež kože izazvan raznim uzrocima. Zajedno s hidrolatom anisa koristi se u prirodnim vodicama za usta jer osvježava dah. Smanjuje i upale u usnoj šupljini. Ne iritira kožu. U vodenim fazama krema daje osjećaj svježine i ugode. Kao i sve proizvode s mentolom, ni hidrolat paprene metvice se ne koristi na djeci mlađoj od jedne godine.

Hidrolat primorskog vriska (Saturea montana)

Ovo možda i nije pravi kozmetički hidrolat, jer dolazi iz klase tzv. fenolnih ulja. Samo ulje primorskog vriska nismo gotovo niti spominjali jer je iritativno i koriste ga profesionalci. Hidrolat je srećom daleko manje iritativan, ali ima i karakterističan miris koji malo podsjeća na origano (mravinac). Iznimno je snažnog antibakterijskog djelovanja. Koristi se kod infekcija kože i akni, ali uvijek u smjesi s blažim hidrolatima poput čajevca. Koristan je i za gljivične infekcije kože, ali i kao suptilni začin u kulinarstvu, prije svega za umake.

Hidrolat različka (Centaurea cyanus)

Hidrolat različka u nas je, na žalost, nepoznati klasik za njegu svih tipova kože. Odvajkada se različak, najčešće u obliku vodenog ekstrakta koristio u kozmetici, a onda je to znanje odjednom zaboravljeno. Šteta, jer to je univerzalan hidrolat za njegu kože baš kao i lavanda. Koristi se u losionima nakon brijanja jer smanjuje upalu i iritaciju, ugodnog je i neutralnog mirisa, vlaži i osvježava kožu. Izvrsno se kombinira s hidrolatom divlje lavande i mirtom. Najčešća namjena je mješovita i normalna koža.

Hidrolat ruže (Rosa sp.)

Hidrolat ruže nalazi se, kao i eterično ulje ruže, iznad svih ostalih, možda i iz psiholoških razloga. Iznimno ugodan miris po cvjetovima ruže, svježina i ugodan osjećaj koji izaziva, snažni su atributi ovog ulja. Koristi se uglavnom za njegu zrele, umorne, stanjene te suhe kože. Nježno pomlađuje, baš kao što miris ruže asocira na bezvremensku ljepotu. Bez obzira na namjenu, neki ga koriste i zbog lijepog mirisa, a ne samo prema tipu kože. Postoje više vrsta hidrolata ruže iz kojih se proizvodi hidrolat: majska ruža (Rosa gallica), bijela ruža (Rosa x alba), damska ruža (Rosa x damascena) i stolisna ruža (Rosa centifolia). Te vrste mogu biti iz različitih zemalja, najčešće iz Bugarske, Maroka, Turske i Francuske. Sve imaju slično djelovanje pa ih odaberite po mirisu. Najmanje cijenjeni su hidrolati kiselog mirisa dok su najcjenjeniji oni mirisa na svježi cvijet. I hidrolat ruže je klasik kulinarstva, uostalom sjetite se rahat lokuma. Prave originalne baklave spravljaju se od badema, meda i hidrolata ruže.

Hidrolat ružmarina kemotipa verbenon (Rosmarinus officinalis)

Univerzalno je sredstvo za sve tipove kože, ali je najpogodniji za mješoviti tip kože. Hidrolat ružmarina mora biti proizveden upravo iz ovog kemotipa! Ako je kvalitetan, ima miris po svježim listovima ružmarina, s blago oporno-slatkastom nijansom. Dobrodošao je i u vodene faze krema jer daje snažniji, muški tip mirisa kojeg jako vole i žene. Potiče regeneraciju kože, normalizira lučenje sebuma. Prema mojim kriterijima, ovo je također jedan od glavnih hidrolata i svatko tko izrađuje kozmetiku trebao bi ga barem jednom probati.

Hidrolat smilja (Helichrysum italicum)

Snažno regenerira kožu i pojačava protok krvi u koži. Kao i hidrolat bušina jedan je od anti-age klasika naširoko reklamiranog u današnje vrijeme, zato ga i nazivaju imortela – besmrtna. Hidrolat smilja je ugodnog i intenzivnog, “dalmatinskog” mirisa, odnosno mirisa krša na kojem raste smilje. Stoga ga mnogi vole jer ima parfemski, zaokružen, cvjetno-esterni miris s dubokom pozadinom. Spas je za umornu kožu. Spravljat ćemo kreme s hidrolatom smilja, koje odišu bogatstvom i spadaju uvijek u višu klasu kozmetike – ma što god da to značilo.

Hidrolat pravog sandala (Santalum album)

Ovo je luksuz za kožu koju si buduće generacije vjerojatno neće moći priuštiti zbog smanjenja prirodnog staništa šuma sandala. Ugodnog je i nenametljivog, balzamičnog mirisa, a kada se ugrije počinje intenzivno mirisati. Smiruje kožu, regenerira i štiti od isušivanja, a istovremeno je gotovo parfemski ugodan. Odličan je u smjesama s hidrolatom ruže i bušina. S nestrpljenjem očekujemo i hidrolat kaledonijskog sandala (Santalum austrocaledonicum), baš kao što je i eterično ulje iz ove biljke počelo zamjenjivati ulje pravog sandala.

Hidrolat sjemena mrkve (Daucus carota)

Hidrolat sjemena mrkve još je jedan u nizu proizvoda dobivenih iz ove svestrane kozmetičke biljke. Da podsjetim: eterično ulje sjemena mrkve, biljno ulje sjemena mrkve, macerat korijena mrkve i sada i hidrolat. Prvi hidrolat koji sam dobio kao uzorak, imao je miris po spaljenoj gumi i dugo sam izbjegavao nabavku novog. No, kasniji uzorci i proizvodi su me uvjerili da je ovaj hidrolat vrlo ugodnog mirisa. Snažno regenerira kožu, baš kao i eterično ulje, nenametljiv. Vrlo je blag i pogodan čak i za najosjetljiviju kožu. Koristi se u anti-age kozmetici, kod suhe kože te za tretiranje kože nakon upalnih bolesti. Dobro se slaže s mnogim hidrolatima od bušina, ruže do lavande i hamamelisa.

Hidrolat stolisnika (Achillea millefolium)

Snažnog je protuupalnog djelovanja, baš kao što i očekujemo od stolisnika. Po tome sliči na hidrolate njemačke i rimske kamilice. Smiruje nadraženu kožu, ugodnog je muškog tipa mirisa i regenerira. Dobra je zamjena za sve one koji iz nekog razloga ne vole miris niti jedne od kamilica. Vrlo je cijenjen u kozmetici namijenjenoj njezi vrlo osjetljive kože.

Hidrolat timijana kemotipa linalol (Thymus vulgaris)

Hidrolat ovog kemotipa timijana nekoć je bio samo poznat uskom krugu aromaterapeuta. Danas je vrlo popularan. Dobro djeluje na kožu sklonu bakterijskim upalama te se dodaje losionima poslije brijanja, baš kao i čajevac. No, vrlo je blag, ne iritira i tu ima prednost čak i pred čajevcem. Miris mu je ugodan, neutralan, muškog karaktera. Nije to samo anti-infektivni hidrolat. Izvrsno vlaži kožu pa ga čak i ljudi sa suhom i osjetljivom kožom mogu koristiti. Kremama i losionima daje neutralnu mirisnu pozadinu, a u njima se slaže s eteričnim uljima za koja to ne biste očekivali, poput mirte, kemotip cineol ili nerolija. U aromaterapiji se koristi u oblozima za oči kod bakterijskih i virusnih infekcija, te kod ječmenca. Pazite samo da koristite ovaj kemotip – češći kemotip timol daje hidrolate koji su agresivnijeg mirisa i djelovanja, i više po tome sliče primorskom vrisku. Danas vrlo rijedak hidrolat iz kemotipa geraniol/geranil acetat je također neko vrijeme bio dostupan na tržištu. Također je dobar u kozmetičkoj primjeni, jer ne iritira kožu. Ima sasvim drugačiji, više cvjetni tip mirisa koji sliči na palmarosu i ženskog je karaktera. U nedostatku timijana kemotipa geraniol, vrlo je ugodan i hidrolat geranija (Pelargonium sp.) koji je dobra alternativa čajevcu i timijanu kemotip linalol kod onih koji žele više ženski karakter mirisa tonika.

Koji hidrolat odabrati?

Osim po kriterijima kvalitete, hidrolate vrlo grubo možemo odabrati po namjenama. I ovdje vrijedi pravilo da je potrebno malo istraživati i naći hidrolat koji je ugodan i djelovanjem i mirisom – na koncu kozmetika treba biti i mirisni užitak.

• za kožu sklonu aknama koriste se obično hidrolati timijana kemotipa linalol i čajevca, te hidrolat geranija i rjeđe lovora.
• za masnu i mješovitu kožu obično se koriste hidrolati ružmarina kemotip verbenon, nerolija, mirte kemotip cineol, širokolisne lavande i različka.
• kao protuupalni hidrolate koriste se rimska i njemačka kamilica te stolisnik.
• najčešći hidrolati za regeneraciju kože su hamamelis, arnika, gospina trava, lavanda, sjeme mrkve i smilje.
• hidrolati za suhu i zrelu kožu te kao blagi anti-age dodatak najčešće se koriste bušin, smilje, ruža i sandal.
• za njegu kože atopičara prije svega se koristi hidrolat hamamelisa, ali i već nabrojeni protuupalni hidrolati.