Pycnanthus angolensis (Welw.) Warb., Myristicaceae
INCI: PYCNANTHUS ANGOLENSIS NUT OIL
Namjena: regeneracija kože, protuupalno ulje, sredstva za sunčanje, izrada sapuna, bolni zglobovi i mišići
Cijena: srednje skupo
Tajna ljekovitosti: kinonski terpenoidi (kombo i sargokinska kiselina), u puno manjoj mjeri zasićene masne kiseline
Moja opaska: iznimno nepoznat maslac ne samo kod nas već i u kozmetičkom svijetu. Vrlo neobične smeđe boje, iznimno unikatni kemijski sastav. Balzami za regeneraciju, uljni pripravci i maslaci za sunčanje. Vjerujem da ćemo tek istražiti puni potencijal kombo maslaca. Razmisliti kao o mogućem nosaču eteričnih ulja kod bolnih zglobova i mišića.
Oralna uporaba: ne, premda su aktivne tvari bile ispitivane kao potencijalni lijekovi.
Među prirodnim proizvodima najviše me zaintrigiraju oni “nesavršene”, grudaste, neugledne ili čak odbojne boje, čudnog mirisa. Jedan mango maslac mi je sve samo ne zanimljiv, ali čim sam vidio kombo maslac odmah mi je oko zapelo za njega. Grudast, crveno smeđe boje, čudnovat miris… sve ono što mi govori da se tu skrivaju zanimljivi spojevi. Idemo od početka.
Biljka kombo raste u vlažnim područjima zapadne Afrike. Katkad ju znaju zvati “lažni muškatni orah”, ili “afrički muškatni orah” jer biljka pripada istoj obitelji a hlapive tvari imaju pomalo sličan miris muškatnom orahu. Stablo vrlo brzo prorasta područja čistina u šumama. Biljka ima vrlo opsežnu etnomedicinsku primjenu, od malarije, filarijaze, anemije pa sve do gube. Kombo maslac proizvodi se stoljećima i zbog jakog okusa nije jestiv, uglavnom se koristio u kozmetici za izradu sapuna te za kao ulje za lampe i izradu svijeća. Primjena za izradu sapuna dosta je logična zbog kemijskog sastava jer je dominantna kiselina miristinska kiselina. Ulje sadrži i relativno rijetku mononezasićenu miristoleinsku kiselinu. Kombo maslac sadrži iznimno veliku razinu neosapunjive frakcije, čak 20% i to je gotovo rekorder među uljima i maslacima (200g/kg!). Većinu tog materijala čine kombo i sargokinska kiselina.
Kombo kiselina je postala vrlo zanimljiva i u patentnim bazama podataka možete naći puno podataka o patentnim zaštitama nekih od bioloških svojstava ili primjena kombo kiseline. Cijela grupa spojeva inače pokazuje i antidijabetički učinak s dosta jasno opisanim mehanizmom djelovanja. U kozmetici nas zanima jako protuupalno djelovanje ovih spojeva i potencijalni preventivni učinak oštećenja i karcinogeneze izazvane UV zrakama.
Kombo maslac je zbog toga vrlo svestran. Prva je ideja kuhanje ljekovitih sapuna. Druga su balzami za regeneraciju kože i njegu kože sklone upalama. Treća ideja su, uz ulja poput karanje i karotenoidima bogata ulja, pripravci za sunčanje. Tradicionalno se maslac koristi i za bolne zglobove i mišiće, pa može biti zanimljiv kao nosač analgetičkih eteričnih ulja (ružmarin kemotip kamfor, paprena metvica…).
U godinama koje dolaze kombo maslac će sigurno postati jedna od omiljenih sirovina prirodne kozmetike. Istražite ju.
Zahtjev za kvalitetom
Odveć malo podataka, prema podacima (1,3), tipičan sastav je:
- 5,5% C12:0 laurinske kiseline
- 61,5% C14:0 miristinske kiseline
- 23,6% C14:1 miristoleične kiseline (ω-5, Δ9)
- 5,7% oleinske kiseline
Temperatura taljenja je 40-45 °C, jodni broj 15-25, a saponifikacijski broj 240-250.
Korisne reference
- Plant Resources of Tropical Africa, Vegetable oils HAM van der Vossen GS Mkamilo (Editors) Prota Foundation/Backhuys Publishers/CTA 2007 Netherlands p. 137-141
- An ethnopharmacological survey and in vitro confirmation of ethnopharmacological use of medicinal plants used for wound healing in Bosomtwi-Atwima-Kwanwoma area, Ghana. Agyare C, Asase A, Lechtenberg M, Niehues M, Deters A, Hensel A. J Ethnopharmacol. 2009 Sep 25;125(3):393-403.
- Kombic acid, a hydroquinone polyisoprenoic carboxylic acid from Pycnanthus kombo seed fat C.M. Lok, A. Groenewegen, J.B.A. Stroink, J.P. Ward Phytochemistry Volume 22, Issue 9, 1983, Pages 1973–1976
- Yield and quality of Pycnanthus kombo kernel butter as affected by temperature-moisture interactions R. D. Nagre, W. O. Ellis, I. Oduro African Journal of Food Science Vol. 6(8), pp. 224-231, 30 April, 2012
- Natural product agonists of peroxisome proliferator-activated receptor gamma (PPARγ): a review. Wang L, Waltenberger B, Pferschy-Wenzig EM, Blunder M, Liu X, Malainer C, Blazevic T, Schwaiger S, Rollinger JM, Heiss EH, Schuster D, Kopp B, Bauer R, Stuppner H, Dirsch VM, Atanasov AG. Biochem Pharmacol. 2014
- Sargaquinoic acid isolated from Sargassum siliquastrum inhibits lipopolysaccharide-induced nitric oxide production in macrophages via modulation of nuclear factor-κB and c-Jun N-terminal kinase pathways. Kang GJ, Han SC, Yoon WJ, Koh YS, Hyun JW, Kang HK, Youl Cho J, Yoo ES. Immunopharmacol Immunotoxicol. 2013 Feb;35(1):80-7.
- Sargaquinoic acid and sargachromenol, extracts of Sargassum sagamianum, induce apoptosis in HaCaT cells and mice skin: Its potentiation of UVB-induced apoptosis. Hur S, Lee H, Kim Y, Lee BH, Shin J, Kim TY. Eur J Pharmacol. 2008 Mar 17;582(1-3):1-11
