Rubus idaeus L. Rosaceae
INCI: RUBUS IDAEUS SEED OIL
Namjena: zaštita kože od sunca i njega nakon sunčanja, njega suhe kože sklone crvenilu.
Cijena: srednje skupo ulje
Tajna ljekovitosti: γ-tokoferol, linolna kiselina, α-linolenska kiselina
Moja opaska: Možda nije među prvim uljima kad se kreće u kućnu kozmetiku, ali je ugodno, nježno ulje, spas za kožu sklonu iritaciji i crvenilu.
Oralna uporaba: zašto ne, ali cijena je prepreka.
Znam da odmah imate asocijaciju na divan miris i okus te bezbroj slastica u koje se dodaje malina. Ipak, ne očekujte od ulja sjemenki maline takav miris. Ono je samo ugodnog mirisa po biljnom ulju no zbog svojeg sastava jest gozba za kožu. Prirodni miris maline morat ćete kupiti posebno, no tome vas neću sada učiti. Malinovo ulje je relativna novost u kozmetici za razliku od badema i sličnih ulja i postaje sve popularnije. Postalo je komercijalno dobavljivo jer su sjemenke nusprodukt tijekom proizvodnje soka od maline. Nekoć su se te sjemenke bacale, što je bila prava šteta zbog gubitka tako finog ulja. Ono je hranjivo, po sastavu masnih kiselina sliči na plod divlje ruže. Sadrži doista gomilu vitamina E, preko 2000mg (2g)/kg, a od vitamina E u potpunosti dominira γ-tokoferol. To je biljno ulje s doista najvišom razinom ovog ljekovitog spoja. Kao da to nije dovoljno, sadrži vrlo pristojne količine linolne i α-linolenske kiseline. Ne kao europska brusnica, ali sasvim dovoljno da posrami većinu drugih biljnih ulja. Stoga se koristi za njegu suhe kože sklone crvenilu, te kod hiperpigmentacija kože. Malinovo ulje slavu je steklo u prirodnim preparatima za zaštitu od sunca jer ima sposobnost apsorpcije UV zraka. Zaštitni faktor nije visok osim u epruveti i realno se više radi o smanjenu upalnog procesa izazvanog UV zrakama, prije svega zahvaljujući γ-tokoferolu. Ova opažena apsorpcija UV-A i UV-B spektra sigurno ima određeno značenje, no imajte na umu da ovo nije zaštita razine cink oksida ili titan dioksida. Još nema takvu reputaciju, ali je patentirano kao mogući lijek kod raznih upalnih tegoba kože.
Treba objasniti da ovo ulje dolazi iz dva načina proizvodnje: kao hladno prešano, i kao CO2 biljno ulje. CO2 biljno ulje sadrži u prosjeku više tokoferola i ima naravno veću cijenu. Fini sastav masnih kiselina i tokoferola čini ga idealnim za sve one koji vole jednostavnost u kozmetici – probajte ga samog. Možda ćete ga malo obogatiti karotenoidima iz pulpe pasjeg trna ili još “pojačati” sadržaj masnih kiselina trputastom lisičinom. Ili ćete upregnuti sinergiju γ-tokoferola i γ-tokotrienola, pa ćete dodati američku brusnicu? Ideja je bezbroj.
Zahtjev za kvalitetom*
Osnovne karakteristike | |
---|---|
Organoleptičke karakteristike | Mutno ulje žute do žuto narančaste boje blagog kiselo-voćnog mirisa. |
Relativna gustoća | oko 0.930 |
Peroksidni broj mEq O2/Kg | najviše 10.0 |
Kiselinski broj mg KOH/g | najviše 18.0 |
Ukupni tokoferoli | >2 g/kg |
Udio masnih kiselina (%) | |
C18:1 oleinska kiselina | 8.0 - 13.0 |
C18:2 linolna kiselina | 47.0 - 63.0 |
C18:3 α-linolenska kiselina | 25.0 - 40.0 |
*za CO2 biljno ulje. Klasično hladno prešano može sadržavati nižu razinu tokoferola, prema (4) 1,44 g/kg, dok ekstrahirano heksanom je 2,7 g/kg.
Korisne reference
- Rice bran and raspberry seed oil-based nanocarriers with self-antioxidative properties as safe photoprotective formulations. Niculae G, Lacatusu I, Badea N, Stan R, Vasile BS, Meghea A. Photochem Photobiol Sci. 2014 Apr;13(4):703-16
- Fatty acid composition and antioxidant properties of cold-pressed marionberry, boysenberry, redraspberry, and blueberry seed oils. Parry J, Su L, Luther M, Zhou K, Yurawecz MP, Whittaker P, Yu L. J Agric Food Chem. 2005 Feb 9;53(3):566-73.
- [Antioxydant activity of raspberry seeds oil (author’s transl)]. Carnat AP, Pourrat H, Pourrat A. Ann Pharm Fr. 1979;37(3-4):119-23.
- Characteristics of raspberry (Rubus idaeus L.) seed oil Oomah, B.Dave; Ladet, Stephanie; Godfrey, David V; Liang, Jun; Girard, Benoit Food Chemistry , Volume 69 (2) – May 1, 2000
- Characterization of seed oils of wild, edible Finnish berries A., Johansson; Pa¨ivi, Laakso; H., Kallio European Food Research and Technology , Volume 204 (4) – Apr 1, 1997