Kako ispitati upijanje ulja?

Premda iza ovakve teme može stajati komplicirana znanost, ipak možete to odrediti i sami. Nemojte zaboraviti kako je koža na različitim dijelovima tijela različitih karakteristika i debljine. Svi volimo probati upijanje ulja na vanjskom dijelu šake, no treba imati na umu kako su ruke izložene čestom pranju i vole brže “popiti” ulje. Dobar način ispitivanje je da ih ispitate na koži ruke između lakta i šake.

Korak 1.

Kapnite jednu kap ulja iz standardne uljne kapalice i razmažite u krug promjera oko 4cm radeći oko desetak kružnih utrljavanja kažiprstom. Nakapajte na područje podlaktice onoliki broj ulja koje želite ispitati (obično do 5) i promatrajte koliko se brzo upije. Za početak ispitajte neke ekstreme, primjerice, kukui (jako brzo upijanje), avokado (brzo upijanje), badem (srednje brzo upijanje) i maslinovo ulje (sporo upijanje). Tako ćete steći utisak koliko možete dobro procijeniti upijanje na ovaj način i utvrditi razlike. Katkad nas rezultati znaju iznenaditi i ponekad ulja koja su klasificirana kao “sporija” znaju se upiti brže. No, ovo je tek prvi korak koji je dovoljan ako radimo ulja za tijelo. Ako želimo detaljnije ispitati ulja za određenu namjenu (ulja za stopala, noge, lice…) morat ćemo nakon ovog okvirnog testa vidjeti kako se ulja ponašaju na tim dijelovima tijela.

Korak 2.

Sada je to potrebno korelirati s upijanjem na licu ili drugim dijelovima tijela. Kako to najčešće koristimo za lice, tako ću opisati ovaj način ispitivanja. Pogrešna je predodžba kako su nam najbolja ona ulja koja se najbrže upijaju, inače bi se sve svodilo na primjenu kukuija ili korištenje pojačivača apsorpcije. To je “trik prodaje” gdje dođete kupiti ulja i probate tester i kažete “vauu kako se brzo upija i kako mi je koža super”. No kako to izgleda nakon pola sata, a kako nakon nekoliko sati ili preko noći? Stoga ne odbacujte ulja olako. Napravite test na licu. Bez obzira na terminologiju “mješovite kože”, svi mi imamo kožu koja nije jednolikog tipa po cijelom licu. Odabrat ćete dva ulja (ili eventualno jednu polovicu lica nećete uopće namazati da vidite djelovanje ulja na kožu) i namazati tanjim slojem točno pola lica uključujući i čelo i nos i bradu (a ne samo obraze i sljepoočnice). Po potrebi uključite i područje vrata i, ako primjenjujete i tu, i dekoltea. Probajte nanijeti isti broj kapi jednog i drugog ulja, što će ovisiti o površini kože na koji aplicirati. Namažite ulja u kasnijim popodnevnim satima (ne prekasno navečer) kako biste mogli pratiti što se zbiva.

Nakon što ste nanijeli dva ulja, promatrajte u prvih pola sata kojom brzinom se upija i zapišite. Promatrajte i koje se ulje više ili manje sjaji, da li osjećate neki “težinu” na koži, osjećaj “maštenja” i čak osjećaj “smetanja”. Potom zaboravite na lice neko vrijeme. Nakon dva sata pogledajte što se zbiva. Ako se ulje upilo (a oba su se već trebala upiti), probajte jagodicama prstiju kakvo vam je lice i gdje se više sjaji. Jaki sjaj upućuje da se ulje presporo upilo, ali probajte pod jagodicama osjećaj masnoće, glatkoće i elastičnosti. Pogledajte i eventualno neka neželjena djelovanja, poput pojačanog crvenila i subjektivnih osjećaja eventualnog svrbeža. Zapišite. Potom zaboravite opet na sve i idite spavati. Ujutro ponovite ispitivanje. Ako je koža odveć masna, to možda nije ulje za vas. No, ovaj cjelonoćni korak je vrlo bitan. Usporedite koji dio lica vam se čini “jedriji” vizualno, kako sjećate elastičnost (“popunjenost”) kože i kakav je osjećaj glatkoće. Odaberite ono ulje gdje vam se čini da je utjecaj na kožu najbolji. Tako možete u nekoliko dana odabrati ono što je najbolje za vas.

Korak 3.

To je “dugoročno” ispitivanje gdje odabrano ulje ispitujete kroz 2-3 tjedna i pratite kako ono djeluje na kožu. Promatrajte kako ulje u tom periodu pomaže koži. Ovo je najkvalitetniji korak ispitivanja. U koraku 3 imajte na umu i sezonske varijacije. U našoj klimi najbolje je odabrati 3 perioda: jesen i proljeće s umjerenim temperaturama, ljeto i zimu. Možda će vam u nekim periodima kao što je zima odgovarati “teža” ulja, a u ljeti “lakša”, no to će ovisiti o vašim željama. Idealno bi bilo naći formulaciju koja odgovara tijekom cijele godine.

Korak 4.

Korak 4 su dugoročne varijacije. U njemu promatrate da li vam se koža “zasitila” određene formulacije i da li želite nešto mijenjati. U biti, svi koji sami “mućkaju” su u neprekidnom procesu ispitivanja i mućkanja. To je dio ljepote kućne kozmetike, jer nam je društvo ionako ukralo puno kreativnosti: hrana je gotovo, začinske smjese su uniformirane, kozmetika je uniformirana… Stoga krenite na dug put kreativnosti. S obzirom na odabir biljnih ulja i macerata shvatit ćete kako vam jedan život nije dovoljan.

Ulja koja se brzo upijaju

Ulja koja se brzo upijaju obično su i vrlo popularna bez obzira na tip kože. Ljudi s masnom i mješovitom kožom obično vole ovakav tip ulja, no vole ga i ljudi sa suhom kožom ako vole takvu teksturu ulja. Brzina upijanja ulja vrlo je individualna kategorija što ćete morati odrediti sami. Ipak, moguće je klasificirati ulja na ovaj način.

Ovdje vodite računa o više dimenzija, pa ponovite i kemijski sastav ulja kako biste odabrali optimalno hranjivu varijantu.

Top ulja su ulja s C12-C14 masnim kiselinama obično se vrlo brzo upijaju (kokos, babasu), no nisu izrazito hranjiva. Kao antipod u kemijskom sastavu kao vrlo hranjivo ulje probajte kukui i inka orah koji su bogati esencijalnim masnim kiselinama a iznimno se brzo upijaju. Kukui se obično upija malo brže.

U drugu kategoriju ulazi abisinija zbog posebnih triglicerida se također brzo upija. Makadamija se također prilično brzo upija, premda nešto sporije od kukuija. Klasa ulja koja se brzo upijaju ali ostavljaju osjećaj finog zaštitnog filma obično su bogata sterolima i najpoznatiji takav primjer je avokado. Sugeriram isprobati dva ulja za međusobnu komparaciju, avokado s zaštitnim filmom i kukui koji je više “dry touch” ulje. U sterol bogata ulja takvog profila upijanja/osjećaja na koži ulaze i pamuk i riža koji se po mom iskustvu nešto sporije upijaju od avokada, no to ćete odrediti sami. U drugu kategoriju ulaze i ulja bogata skvalenom (osim maslinovog), brazilski orah i amarant. Oni za razliku od sterolom bogatih ulja su manje filmogena i daju obično “lakši” osjećaj na koži.

Od maslaca koji se brzo upijaju a nisu bogati laurinskom, već stearinskom, palmitinskom i oleinskom kiselinom probajte kopoasu (kupuasu). Naravno da se sporije upija od prethodno nabrojenih ulja, ali vam može biti zanimljiv u odnosu na druge maslace iz te kemijske klase.

Od ulja za masnu kožu obično se brže upija jangu ako ga usporedimo s uljem lješnjaka ili sjemenki grožđa.

Ulja srednjeg upijanja i “zlatni standardi”

U ovu klasu ulaze “klasici” koji su i bili odabrani da nisu ni “presuhi” ni “premasni”. To su obično ulja bogata oleinskom kiselinom (badem, marula, lješnjak, zeleni čaj/tsubaki, šljiva) te linolnom kiselinom (marelica, suncokret, šafranika, sezam) i koje poistovjećujemo s uljima za općenitu njegu kože. Neka vrlo hranjiva ulja bogata α-linolenskom kiselinom ulaze u ovu klasu poput mnogih ulja sjemenki (jagoda, malina, crni ribiz…). Ovakva ulja su često i ulja za maceriranje, ali i osnovna “podloga” za druga ulja.

Ulja koja se sporo upijaju

To su obično ulja koja su vrlo hranjiva. Sporo upijanje ne znači i nedostatak, jer ovakva ulja obično “pobjeđuju” u koraku 2 ispitivanja teksture preko noći i nezaobilazna su za njegu suhe kože. To su obično vrlo hranjiva ulja konoplje, ali i ulja koja sadrže zanimljive spojeve u neosapunjivoj frakciji poput planetarno poznatih ploda divlje ruže, argana i maslinovog ulja. Boražina, noćurak i trputasta lisičina bogata γ-linolenskom kiselinom također ulaze u ovu klasu no to im je prednost jer se koriste kod tegoba gdje je takva tekstura poželjna (suha koža, atopija, psorijaza).

Okluzivna/filmogena ulja

U ovoj klasi uglavnom su maslaci bogati stearinskom i palmitinskom kiselinom. U natjecanju filmogenosti uvijek pobjeđuje shea maslac, ali zanimljivi su nam i kakao i mango maslac. Shea maslac je vremenom postao osnovni korak zaštite jako suhe kože i kože atopičara.