Osnovne komponente pilinga
Svi pilinzi imaju dvije osnovne komponente:
- abrazivna faza, od tvari koji fizički skidaju površinski sloj mrtvih stanica kože
- osnovna faza (nosač, matriks) koja sadrži tvari koje njeguju, hrane ili vlaže i pomažu nježnijem klizanju čestica abraziva na koži
Abrazivi mogu biti mineralni i biljni. Minerali mogu biti anorganskog podrijetla (morska sol, riolit…) ili organskog podrijetla (algalit). Biljnih materijala ima puno, a najčešće se komercijalno iskorištavaju tvrdi dijelovi biljaka, poput koštica. Koriste se i mekši materijali (dijelovi) poput mljevenih badema i listova biljaka.
Svojstvo abraziva diktirat će njegov sastav. Primjerice, mineralni abrazivi poput riolita sigurno su daleko snažnijeg mehaničkog učinka od relativno mekanog pilinga lufe ili mljevene korice naranče. No, osim sastava, svojstvo pilinga daje i veličina čestica: mineralni abraziv s česticama većim od 1 mm, bit će odličan za njegu stopala. Isti takav abraziv u veličini čestica od 200 μm bit će dovoljno nježan za izradu pilinga za kožu lica, dok će veličina čestica od 75-100 μm biti prikladna za mikrodermoabraziju. Stoga odabirom abraziva možemo formulirati proizvod ovisno o zahtjevu i tipu kože, te mjestu primjene. Kako se uopće industrijski dobivaju takve čestice? Dobivaju se čisto mehanički – usitnjavanjem a potom i prosijavanjem kroz sita točno određene veličine. Na taj način dolazi do reološkog odvajanja: na situ veličine 0,5 mm ostat će takve čestice, a sitnije čestice dolaze na sljedeće sito, primjerice veličine 0,1 mm, iza kojeg može slijediti sito veličine 0,075 mm. Što znači kada kažemo da je piling veličine 0,5 ili 1 mm. To znači da on sadrži veličine čestica između dva sita koja se koriste u proizvodnji. Raspodjela čestica prema nominalnoj veličini prikazana u sljedećoj tablici:
| Veličina čestica (mm) | Raspodjela veličina (mm) |
|---|---|
| 2 | 1-2 |
| 1 | 0,5-1 |
| 0,5 | 0,2-0,5 |
| 0,3 | 0,2-0,3 |
| 0,2 | 0,1-0,2 |
| 0,1 | <0,1 |
| 0,075 | <0,075 |
Na žalost, mnogi od pilinga koji su opisani nisu uvijek dostupni. Njihov odabir je bio i veći, ali jednostavno nisu bili traženi s vaše strane, pa se nadam da će se ovo tijekom vremena promijeniti. Zasad, dostupni su vam u Hrvatskoj pilinzi naranče manjih čestica, koloidna zob, te piling marelice. Preko Aroma-zone, dostupni su vam puder ljuske oraha, koštice marelice, koštice masline, sjemenke jagode, vlakna bambusa, perlice voska jojobe, zrna kave, sjemenke ruže i kokos.
Opisani su abrazivi dviju vodećih tvrtki na ovom području, Lessonia i Pacifique Sud.
Osnovna faza (matriks) može biti vrlo različitog karaktera. To može biti:
- suhi oblik. O ovom rijetko kada razmišljamo, ali mehanički utjecaj pilinga očituje se neovisno o tipu matriksa. Sjetite se primjerice gline – kada ju utrljate u kožu i suhu, ona je sama po sebi piling. Naravno, ovakav tip pilinga je rijedak u komercijalnoj primjeni, ali je dio tradicionalne kozmetike. Uz osnovne tvari pilinga, u njega se može dodati tipični dodaci pudera.
- tekuća uljna faza koju čine biljna ulja i voskovi
- ugušćena masna faza. Ulja koja su ugušćena dodatkom pčelinjeg voska uz nastajanje tekstura sličnih balzamima. Ipak, ovakav tip pilinga relativno se rijetko koristi, jer je ugodnija tekstura tekućeg ulja. Zato se često koriste maslaci poput kokosa ili shea maslaca koji imaju vrlo ugodnu teksturu i mazivost po koži. Oleogelovi koji nastaju ugušćivanjem ulja dodacima kao što su visokodisperzivni silicij dioksid i kojeg ćemo dobro upoznati, ili tvarima kao što su gliceril-behenat često se znaju koristiti.
- gelovi (vodena otopina kao osnovna faza) su iznimno popularni i meni najdraži, prije svega zbog ugodne vodene teksture. Njih smo već temeljito upoznali, stoga ćemo vidjeti koji su nam najpogodniji za upotrebu.
- vrlo često se koriste u komercijalnim proizvodima emulzijski sustavi i D-fazni gelovi kao osnovna faza, no kako ćemo emulzijske sustave raditi kasnije, prisjetit ćemo se u tom poglavlju nekih mogućnosti pilinga u emulzijskim sustavima.
Zbog ovih dviju glavnih grupa sastojaka, pilinzi su puno više od običnih “strugača” za kožu. Osim što čiste, oni istovremeno i hrane kožu. Možete stvoriti gotovo neograničeni broj kreacija – odabir tipa abraziva, njegove granulacije (veličine) te različitih tipova matriksa doista je impresivan.
Mogu li abrazivi biti ljekoviti?
Neki su abrazivi u pilinzima potpuno inertni, a to znači da se ne mijenjanju, ne otpuštaju nikakve kemijske spojeve, ili ih otpuštaju u homeopatskim količinama. Takav primjer je riolitni piling, a od biljnih primjer su koštice koje sadrže vrlo malo topivih ljekovitih tvari. Neki otpuštaju diskretne količine minerala, poput pilinga litotamnijskih algi. Gline su poseban slučaj i njih u najmanju ruku shvaćamo kao izmjenjivače tvari, o čemu smo govorili u poglavlju o maskama.
Najljekovitiji su biljni pilinzi spravljeni od ljekovitih biljaka koje otpuštaju aktivne tvari bilo u ulje ili u vodu. Piling cvjetova kamilice protuupalan je, jer suhi cvat otpušta aktivne tvari u ulje. Piling od žitarica je sličnog ponašanja. Najčešće otpuštaju škrobove i druge polisaharide koji djeluju kao emolijensi i štite kožu od isušivanja, poput zobi koja otpušta ljekovite spojeve glukane.
Kemijski pilinzi
Kemijski pilinzi, za razliku od abraziva koji djeluju mehanički, kemijski pilinzi uklanjanju mrtvi sloj kože na drugačiji način. Upotreba kemijskih pilinga vjerojatno seže u XIX. stoljeće, ali je dobila na značenju u XX. stoljeću. Kemijskom reakcijom s kožom i zahvaljujući niskom pH (većina pilinga su kiseline ili su kiseli spojevi poput fenola), smanjuju povezanost stanica u rožnatom sloju kože zbog čega se ona odljušćuje.
I ovdje počinje oprez. Naime, pilinzi mogu biti:
- površinski koji su najblaži i za koje koristimo α-hidroksi kiseline. Ipak, sve ovisi o koncentracijama. “Kućni” pilinzi, ovisno o tipu kiseline, nemaju više od 10-20% kiselina. Medicinski pilinzi imaju daleko veći sadržaj α-hidroksi kiselina ali ih mora provoditi liječnik/ica jer i može izazvati više nuspojava.
- srednje duboki pilinzi obično se provode trifluor-octenom kiselinom (TFA), isključivo pod nadzorom liječnika.
- duboki piling vrlo je rizičan za primjenu i obavezno se provodi pod liječničkim nadzorom, često i uz anesteziju. U njemu se koristi fenol.
Jedan od poznatih povijesnih kemijskih pilinga je Jessnerov piling, kojeg je stvorio dr. Max Jessner, a sadrži po 14% mliječne i salicilne kiseline, te rezorcinola u 70% etanolu. Jessnerov piling doživio je više modifikacija u koncentraciji i sastavu, tako da se danas često spravljaju niže koncentracije za pripravke koji ljudi sami nanose. Zbog visokih sadržaja kiselina i fenola, nikada nemojte koristiti ovakav piling i supstancije vam nisu niti dostupne. Koristit ćemo nježnije sastojke.
