Suncokret

suncokret

Helianthus annuus L. Asteraceae

INCI: HELIANTHUS ANNUUS SEED OIL

Namjena: hranjivo i vrlo ugodno ulje za njegu svih tipova kože, ulje za masažu i izradu macerata

Cijena: vrlo jeftino ulje

Tajna ljekovitosti: linolna kiselina, steroli

Moja opaska: poput uljene repice, suncokret je potpuno banalizirano, a toliko je dobro ulje. Isključivo hladno prešan, najbolji je linolni kemotip.

Oralna uporaba: prehrana.

Sjećam se doba ranih osamdesetih kada je ulje suncokreta, naravno rafinirano, bilo jedno od rijetkih ulja na policama trgovina. Današnje generacije koje kukaju o beznađu i besperpektivnosti dok paralelno pričaju na najmoderniji (i najskuplji) iPhone vjerojatno se ne sjećaju čekanja u redu za suncokretovo biljno ulje iz robnih rezervi bivše države. Ja se još sjećam. I danas je ono jedno od glavnih konzumnih ulja. Vjerojatno iz tih razloga suncokretovo ulje budi asocijacije na banalnost koje ga usprkos njegovoj vrijednosti prate. Onda se iznenadite kada pročitate sastav nekih skupih francuskih krema koje ga sadrže kao glavno ulje u masnoj fazi. Lako se upija, baš poput bademovog ulja, ugodne je viskoznosti, ostavlja kožu doista mekom, dobar je nosač eteričnih ulja u kožu. U njemu se često spravljaju macerati, najčešće brđanke (arnike) i korijena gaveza, ali i nevena i kantariona. Nisam nepravedan prema maslinovom ulju, ali doista najviše volim macerat kantariona u suncokretovom ulju. Poput sezama, suncokretovo ulje je zbog svoje pristupačne cijene idealno za igranje s kućnom kozmetikom, pogotovo za spravljanje prvih emulzija. Uz neke druge sastojke i fini odabir emulgatora, ne bi vjerovali kako te kreme mogu biti lijepe (o tome ćemo učiti). Vrlo je ugodno kao ulje za masažu, a dobro je kao ulje koje ulazi u smjese za proširene vene ili služi kao ulje za maceriranje. U današnje doba kada su na forumu popularne recepture što “nakrcanije” kinky sastojcima, možda će vam kožu i dušu odmoriti jedna fina kremica od suncokretovog ulja.

Sa suncokretom se pojavljuje mali ALI. Naime, hladno prešano ulje suncokreta za prehranu obično ima dosta intenzivan miris koštica suncokreta (sasvim logično, kad se iz njih i dobiva). To može izazvati i malo neugodnosti. Sjećam se svoje prve masaže suncokretovim uljem i smjesom eteričnih ulja i čudnog mirisa pečenih jaja nakon masaže… Srećom, suncokretova ulja koja nalazite na tržištu budu različito intenzivnih mirisa (ali moraju biti hladno prešana i nerafinirana). Potražite stoga ono koje ima manje intenzivan miris. Kao i u slučaju argana, na tržištu se katkad nađu i dezodorizirana ulja suncokreta, no ulja mogu biti dovoljno diskretna i bez procesa dezodoriziranja.

Gledano kemijski, postoje dva glavna tipa suncokreta. Jedan je oleinski tip koji se mahom i koristi u prehrani zbog svoje veće stabilnosti na višoj temperaturi. Njega postoje dodatno dva subtipa (“mid oleic” i “high oleic). Oba služe i kao ulje za prženje jer su daleko otpornija na visoku temperaturu od linolnog tipa, pogotovo “high oleic” tip. U kozmetici se više preferira linolni tip ulja koji sadrži veći udio esencijalne linolne kiseline (vidi zahtjev za kvalitetom na dnu teksta).

Ukupna koncentracija vitamina E u prosjeku iznosi 0,63 g/kg. Tokotrienole gotov da ne sadrži, a najveći udio pripada α-tokoferolu (0,59 g/kg). Prosječan udio sterola iznosi 4,51 g/kg. Najviše ima β-sitosterola (2,06 g/kg), cikloartenola (0,64 g/kg) i citrostadienola (0,40 g/kg). Po svemu ovome suncokret nije rekorder ni po čemu, ali ima sasvim zadovoljavajuću razinu sterola koja ulju i daje finu teksturu.

Suncokret je biljka koja se, kao što ime govori, okreće za suncem. Ne znam zašto, nekima to izgleda kao povodljivost. Suncokret simbolizira okretanje za puninom života i pravim, a ne lažnim autoritetima. Suncokret se ne okreće za farovima automobila niti za reflektorima. Samo je jedno sunce. Sjetite se njegove životne topline kada radite kozmetiku sa suncokretom.

Zahtjev za kvalitetom*
Linolni kemotip
Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra tekućina blijedo žute do žute boje više ili manje izraženog mirisa i okusa sjemenki suncokreta.
Relativna gustoćaoko 0.921
Indeks loma svjetla na 20 °Coko 1.474
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 0.5
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Sadržaj neosapunjive tvarinajviše 1.5
Sadržaj vode0.1
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina5.0 - 7.6
C16:1 palmitoleinska kiselinanajviše 0.3
C18:0 stearinska kiselina2.7 - 6.5
C18:1 oleinska kiselina14.0 - 39.4
C18:2 linolna kiselina48.3 - 74.0
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 0.3
C20:0 arahidična kiselina0.1 - 0.5
C20:1 eikozenska kiselinanajviše 0.3
C22:0 behenična kiselina0.3 - 1.5
C22:1 erucična kiselinanajviše 0.3
C24:0 lignocerinska kiselinanajviše 0.5
Oleinski kemotip (mid-oleic)
Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra tekućina blijedo žute do žute boje više ili manje izraženog mirisa i okusa sjemenki suncokreta.
Relativna gustoćaoko 0.921
Indeks loma svjetla na 20 °Coko 1.474
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 0.5
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Sadržaj neosapunjive tvarinajviše 1.5
Sadržaj vode0.1
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina4.0 - 5.5
C16:1 palmitoleinska kiselinanajviše 0.05
C18:0 stearinska kiselina2.1 - 5.0
C18:1 oleinska kiselina43.1 - 71.8
C18:2 linolna kiselina18.7 - 45.3
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 0.5
C20:0 arahidična kiselina0.2 - 0.4
C20:1 eikozenska kiselina0.2 - 0.3
C22:0 behenična kiselina0.2 - 0.4
C24:0 lignocerinska kiselina0.3 - 0.4
Oleinski kemotip (high-oleic)
Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra tekućina blijedo žute do žute boje više ili manje izraženog mirisa i okusa sjemenki suncokreta.
Relativna gustoća0,910 – 0.920
Indeks loma svjetla na 20 °C1.467 – 1.471
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 1.0
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Sadržaj vode0.1
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina2.6 - 5.0
C16:1 palmitoleinska kiselinanajviše 0.1
C18:0 stearinska kiselina2.9 - 6.2
C18:1 oleinska kiselina75.0 - 90.7
C18:2 linolna kiselina2.1 - 17.0
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 0.3
C20:0 arahidična kiselina0.2 – 0.5
C20:1 eikozenska kiselina0.1 – 0.5
C22:0 behenična kiselina0.5 – 1.6
C22:1 erucična kiselinanajviše 0.3
C24:0 lignocerinska kiselinanajviše 0.5

*Codex Alimentarius

Korisne reference

Podijeli znanje

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on email
Share on print

PRIČE IZ ŠUME STRIBOROVE

Dr. Stribor Marković
Kupnjom knjige pomažete održavanju stranice Plantagea