Gle čuda, glavni sastojak kozmetičkih ulja su ulja i maslaci. U komercijalnom svijetu to ne mora biti. Okrenite INCI sastav nekih ulja i uljnih seruma i pogledajte prvi sastojak. Svi INCI sastojci navedeni su u padajućem slijedu, što znači da su oni prvi u najvećoj koncentraciji. Vrlo često na tom prvom mjestu stoje pojačivači apsorpcije koje ću objasniti dalje u tekstu. Zašto? Zato jer se mora prilagoditi tržištu. Mnogim ljudima prirodno je “fora” i “in”, ali u biti zahtijevaju teksture klasične kozmetike, upijanje u roku nekoliko sekundi. To ne znači da je to loše, ali osobno ne volim pretjerivanje s količinom pojačivača apsorpcije. Ipak je poanta u hranjivosti i naglasak je na biljnim uljima, a već i s malim količinama pojačivača apsorpcije možemo postići dramatične promjene u brzini apsorpcije o osjećaju na koži.

Maslace za sada nećemo detaljnije obrađivati već ćemo o njima govoriti u posebnom manjem poglavlju o maslacima, balzamima i melemima.

Zašto se neka ulja upijaju brže, a neka sporije?

Upijanje nekog biljnog ulja ovisi i o čovjeku i njegovoj/njezinoj koži, a ne samo o uljima. Primjerice, jednoj osobi brže će se upijati avokado od badema, dok će se kod nekih ulje avokada upijati polakše. Nekima se badem upija bolje od lješnjaka, nekima ne. Ovisi o našem tipu kože, ali i o nizu drugih faktora koje nosimo zapisane u svom genetskom nasljeđu. Naravno, suhi tip kože općenito brže upija ulja od masne. Nije koža na cijelom tijelu jednaka. Zadebljala koža stopala ili dlanova sporije upija ulja od mjesta gdje je koža tanja, kao na licu i iza ušiju. Postoji nekoliko faktora koji diktiraju upijanje biljnih ulja, što je prije svega kemijski sastav.

• Sastav masnih kiselina. Ulja s kratkolančanim masnim kiselinama (10-12 ugljikovih atoma), poput kokosovog ili babasu maslaca, brže se upijaju čak i u masnu kožu. Kraće molekule jednostavno lakše prodiru kroz inače zamršenu i teško propusnu barijeru koju zovemo koža. Nasuprot njima, ulja bogata relativno velikim polinezasićenim masnim kiselinama (preko 18 ugljikovih atoma) obično teže prodiru u kožu, a to su ulja poput ploda divlje ruže i konoplje.
• Prisustvo sterola. Steroli znaju svakojako utjecati na upijanje biljnih ulja.  Ulja poput argana ili masline, bogata sterolima, sporije se upijaju. No, prisustvo sterola može i ubrzati apsorpciju, kao što je slučaj kod ulja lješnjaka koje se koristi za njegu masne kože.
• Prisustvo skvalena. Skvalen prirodni je ugljikovodik, inače prekursor (temeljna molekula) iz koje biljni i životinjski organizam stvara sterole. Njegovo prisustvu ubrzava upijanje biljnog ulja. Jedan od poznatih primjera je ulje brazilskog oraha. Prisustvo skvalena omogućuje i prodor u strukturu kose pa se ulja bogata skvalenom koriste i za pakunge za kosu. To ne znači da su sva ulja bogata skvalenom brzo prodiruća, jer to ovisi i o drugim faktorima. Primjer za to je maslinovo ulje.
• Prisustvo emulgatora, najčešće lecitina ali i diacil i monoacil glicerola (molekula koje nemaju na glicerol vezane tri, već dvije i jednu masnu kiselinu). Uljena repica je ulje koje sadrži i sterole i lecitin. Emulgatori ubrzavaju prodor ulja kroz kožu, jer lokalno na samoj koži, mogli bismo reći, stvaraju kremu, emulziju s prirodnom vlagom kože te s time ubrzavaju i prodor kroz kožu. No, sadržaj emulgatora u uljima nikada nije toliko velik da bi izrazito ubrzao prodor u kožu.
• Konzistencija i viskoznost ulja, ovisi i o sastavu masnih kiselina. Maslac poput shea maslaca sadrži dosta zasićenih masnih kiselina, ali su te molekule veće od onih u kokosu. Stoga već sama gusta, pastozna konzistencija usporava upijanje biljnog ulja i uglavnom stvara dugotrajan masni film (okluziju), što je velika prednost za suhu kožu, kožu beba, ali i njegu kože atopičara, o čemu će još biti riječi u knjizi.

Senzorijalne osobine biljnih ulja

Posve je logično da su sva biljna ulja masna. No, njihove teksture uvelike se razlikuju. Neka biljna ulja, poput kukuija imaju gotovo “vodeni” osjećaj vrlo lagane teksture i mazivosti. Maslac kokosa ili babasua ima vrlo snažno penetrirajući osjećaj “nestanka”, s slično je i ulje makadamije. Neka biljna ulja su optimalne mazivosti i težine kakvu zamišljamo u masažama i klasični primjer za to je badem. Ulja poput avokada brzo se upijaju, a zbog fitosterola u njima ostavljaju zanimljiv glatki osjećaj na koži koji se teksturno razlikuje od badema. Neka ulja, pogotovo ona koja se sporije upijaju poput argana ili maslinovog ulja, imaju pomalo “teški” osjećaj ali uz rezidualni osjećaj “zaštite”. U takvom svijetu raznolikih tekstura svatko može naći svoju kombinaciju uz malo eksperimentiranja, a ako tome pridodamo i pojačivače apsorpcije, možete se igrati do kraja života s njima.

Većina hladno prešanih i nerafiniranih ulja imaju originalni miris svoje sirovine. Ponekad to može biti ugodan i prehrambeni miris kao što je slučaj kod badema ili marelice koja imaju miris badema odnosno cijanida. Kod nekih ulja ova je parfemska komponenta snažno izražena, kao kod ulja šljive koja ima intenzivni cijanidni miris i koja svakoj uljnoj formulaciji daje amaretto miris. No, neka ulja su ljudima pomalo odbojna i čudna. Klasični primjer su ulja suncokreta i sezama koja imaju vrlo prehrambeni miris sjemenki. Najpoznatije ulje pomalo neugodnog mirisa je ulje argana koje je postalo iznimno razvikano (s razlogom), a u biti ima neugodan miris koji podsjeća pomalo na izmet. Ne jednom sam znao sresti ljude koji bi ustuknuli pred tim uljem, pogotovo ako su bili naučeni na parfimirano i rafinirano ulje argana.

Cijena biljnih ulja

Last but not least, porazgovarajmo o cijenama biljnih ulja. O tome ću pisati i kod eteričnih ulja. Prije 6-7 godina, sva su biljna ulja bila vrlo skupa. Pola litre noćurka sam plaćao po čak 900 kuna, litra badema (ne organski uzgoj) bila je preko 400 kuna. Neki od vas koji se duže bave uljima dobro to znaju. Danas je drugačije. Zašto?

Kao što ćemo pričati kod eteričnih ulja, većina brandova, u biti gotovo niti jedan, direktno ne proizvodi biljna ulja. Ona se kupuju od velikih svjetskih proizvođača po vrlo povoljnim cijenama, ali ih kupuju u velikim količinama. Potom formiraju svoje cijene, nakon pakiranja i analiza, ako ih uopće i rade. Vrlo je poučna priča o ulju ploda divlje ruže. Nekoć se desilo da je nekoliko brandova imalo identično ulje ploda divlje ruže (organski uzgoj), od istog proizvođača. Naglasak je svakako na – istog. Kako nisam izoliran i imam kontakte s mnogima i vani, ovakva mi je informacija bila dostupna. U maloprodaji cijena ulja se razlikovala i više od dva puta, što je 200%! I što sada reći? Srce me boljelo kada bih vidio da ljudi inzistiraju na dva puta skupljem ulju, samo zbog branda, a sadržaj je isti. Najjeftinije ulje, naravno, bilo je ono direktno uvezeno gdje je preskočena jedna velika stepenica marže. Ne kritiziram sada nikog i doista svatko može formirati svoju cijenu, a vi ste slobodni kupovati što želite, ako je kvalitetno. Ali i kod nas se ljudi polako uče da kvaliteta ne treba biti urnebesno skupa. Kriza nam je u tome pomogla, hvala joj.

Danas noćurak ne mora koštati više od 300-400 kuna po litri, čak i organski. Ulje tamanua, za koje sam nekoć plaćao po 1200 kuna po litri (konvencionalni uzgoj), sada sasvim pristojno košta 700-800 kuna (organski uzgoj). Gotovo sva biljna ulja i maslaci dobili su razumnije cijene i vama prihvatljivije. Kao i kod eteričnih ulja – što kupujete veću količinu, to se cijena po mililitru strmoglavljuje. No, nemojte biti lakomi. Ako nećete lako potrošiti litru nekog ulja, može vam se desiti da predugo stoji i da užegne. Stoga budite razboriti i kupujte manju količinu.

Za niske cijene ste zaslužni  – vi. Ne ja, ne uvoznici niti proizvođači. Neki od vas i sami educiraju druge ljude i propagiraju izrade kozmetike, upotrebe kvalitetnih eteričnih i biljnih ulja, tako ste vi počeli i više kupovati. Vaša pojačana potražnja je otvorila prostor da se mogu uvoziti direktno – ne samo po 5 kg, već i na stotine kilograma. A to još više smanjuje njihovu cijenu. Zahvaljujem ovime i vama, ali i onima koji su to prepoznali i učinili ulja dostupnima.

Niska cijena još dan danas stvara podozrivost. Doista, još uvijek se svašta podvaljuje na tržištu. Pitajte stručnu osobu, jer lako je povoljno može biti i vrlo dobro. Kvaliteta je moja opsesija i to svi znaju.

Sama cijena biljnih ulja ovisi o faktorima koje možete pročitati i kod eteričnih ulja. Ukratko, ovisi o prinosu iz biljke, jednostavnosti uzgoja, prinosu biljke po hektaru, ali i načinu dobivanja – biljna ulja dobivena tehnološki zahtjevnim i skupim procesom ekstrakcije superkritičnim CO₂ uvijek su skuplja.