Voskovi

Vrijeme je da upoznamo voskove, ovaj zanimljiv skup prirodnih tvari koji su već definirani u uvodu o biljnim uljima i lipidima. Ponovit ću i ovdje, voskovi su kemijski gledano esteri masnih kiseline i dugolančanih alkohola. Pogledajmo to na primjeru jedne molekule voska koju sadrži pčelinji vosak. To je triakontil palmitat, ester dugolančanog alkohola triakontola i palmitinske kiseline.

triakontil palmitat
Oni mogu sadržavati i druge tvari osim estera u užem smislu – to mogu biti i dugolančani ugljikovodici, steroli, masne kiseline i trigliceridi. Kandelila vosak je primjer voska koji sadrži puno ugljikovodika, a vosak jojobe, opisan među biljnim uljima, sadrži dosta triglicerida. Osim tih spojeva, sadrži niz organskih spojeva koji mogu davati boju, miris, čak i konzistenciju. Svi voskovi su zaštitni, a prve su ih otkrile bakterije. Uzročnik tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, u svojoj ovojnici sadrži voskove koji štite bakteriju od isušivanja. Mnoge biljne vrste stvaraju voskove i to je i razlog zašto je većina listova lijepo sjajna kao da je ispolirana. Neke biljne vrste stvaraju vrlo velike količine voskova i to se vrste iskorištavaju za njihovu proizvodnju, a kao i bakterije, štite ih od isušivanja i oštećivanja. Zanimljivo – upravo za tu namjenu ih i mi koristimo.

Iz opće kulture, ali i iz znanja o kozmetici, naučit ćemo i dva primjera iz životinjskog svijeta. Dugo je godina glavata ulješura (Physeter macrocephalus) bila izlovljavana upravo iz kozmetičkih razloga. Naime, u svojoj velikoj glavi, koja zauzima i do trećine tijela, nalazi se vrlo velika masa koja je po svojem kemijskom sastavu vosak. On ima mnoge funkcije. Glavata ulješura zaranja iznimno duboko, do tri kilometra dubine u potrazi za gigantskim lignjama s kojima se hrane. Hladna voda izaziva snažno stezanje voskova, koji time povećavaju gustoću i služe poput balasta koji omogućuje duboke zarone. Kada je potrebno izroniti, toplina tijela glavate ulješure topi vosak, smanjujemo mu time gustoću i omogućuje brzi izron. Vosak ima još jednu funkciju, a to je provođenje zvuka za eholokaciju s kojim ulješura dobiva jasnu sliku tamnog okoliša bez svjetla. Taj zvuk, najglasniji od svih koje ijedna životinja ispušta, možda čak i služi za omamljivanje velikog plijena. A sve – zahvaljujući vosku. Cetaceum se nakon ulova vadio, čistio te je završavao u svoj kozmetici, od krema do ruževa za usne i sapuna. Zabranom i ograničavanje izlova kitova, nađeni su, Bogu hvala, daleko humaniji izvori. U zaštitnoj funkciji se zamijenio s uljem jojobe, a kao uguščivač i ubrzivač apsorpcije, zamijenio ga je polusintetski cetil-palmitat i danas poznat pod nazivom cetaceum. Neka ulješura, posljednja od tri vrste nekoć evolucijski uspješne obitelji i dalje roni po našim oceanima.

Drugi primjer vam je daleko poznatiji. To je pčela i saće koje gradi upravo od voskova. Voskovi u saću sprečavaju isušivanje jajašaca i larvi, a smatra se da neki ljekoviti spojevi u pčelinjem vosku sprečavaju i razvoj potencijalno opasnih mikroorganizama. Pčela je majka svih balzama, ali možda i cijele kozmetike uopće, jer su se ljudi odavno susreli s pčelama i medom. Vidjeli su davno da i saće, premda nisu osobito hranjive, mogu zaštiti kožu od loših vanjskih utjecaja. Iz zahvalnosti prema pčelama, naš jezik odao im je zanimljiv hommage – pčela je jedina vrsta uz čovjeka za koju kažemo da umire. Sve ostale, čak i najbolji prijatelj pas, ugibaju.

Podijeli

E - KNJIGE

Striborova ljekarna

Pročitajte nasumično pokoju priču, svijet se sastoji od bezbrojnih komadića slagalice. U svakom treba uživati kao u dobrom vinu.

Želim vam samo inspiraciju da tragate dalje sami.

Priče iz šume Striborove

Puno je motiva iz kojih je knjiga nastala. Znanost i njena povijest su fascinantni poput bajki i htio sam ispreplesti priče od virusa i bakterija do biljnog svijeta kojeg volim.

Motiv mi je bio udahnuti emotivnost u suho područje znanosti lišeno emocija.

ONLINE TEČAJEVI

Stribor Marković
Online tečajevi iz mikronutricije, fitoterapije i aromaterapije
Scroll to Top