Biljna ulja
Zahvaljujući masnoćama postoji život. Stanica kao gradivna jedinica postoji zahvaljujući lipidima, one su energetska rezerva i izvor komunikacijskih molekula.
Biljna ulja
Dobivanje biljnih ulja
Većina ulja na tržištu dobivamo klasičnim tiještenjem a tehnološki postupak smo stvorili prije više tisuća godina.
Kemizam biljnih ulja
Biljna ulja uglavnom se sastoje od triglicerida, spoja sastavljena od alkohola glicerola i masnih kiselina
Alkil i acil gliceroli
Jedan vrlo mali broj ulja sadrži alkil glicerole, pomalo drugačiju skupinu koju ne koristimo za dobivanje energije već za komunikaciju među stanicama.
Kemizam masnih kiselina
Razlika u kemizmu masnih kiselina čini veliku razliku u fizičkim značajkama. Ulja sa zasićenim masnim kiselinama bit će kruta , a s nezasićenim tekuća.
Ugljikovodici i pigmenti
U klasi ugljikovodika i pigmenata nalaze se karotenoidi, omiljeni u prehrani zbog nama povoljnih bioloških funkcija.
Tokoferoli i tokotrienoli
Vitamin E. Toliko čarobna riječ da većina niti ne zna kako postoji vitamin E kompleks sastavljen od ukupno osam molekula tokoferola i tokotrienola.
Drugi spojevi u biljnim uljima
Sve što se u uljima može otopiti može biti prisutno u biljnom ulju. U šarolikom društvu najzanimljiviji su steroli, na primjer u shea maslacu i buči.
Djelovanje biljnih ulja
Odavno je znanost prestala promatrati ulja kao način debljanja. Na žalost, u općoj kulturi to je još uvijek pogrešno prisutan trend.
Masne kiseline
Neko vrijeme je važnost esencijalnih masnih kiselina ostala u domeni nutricionizma i dugo vremena nismo bili svjesni njihove važnosti.
Omega-3 masne kiseline
Nekoć ismijane od strane medicinske struke, ω-3 su postale nosivi stup zdravlja krvožilnog sustava.
Omega-6 masne kiseline
Glavna ω-6 kiselina, linolna, danas obiluje u prehrani. Esencijalna je i moramo ju unositi hranom,o njoj ne trebamo previše razmišljati kao o ω-3 kiselinama.