<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Dobivanje eteričnih ulja | PLANTAGEA</title>
	<atom:link href="https://www.plantagea.hr/tag/dobivanje-etericnih-ulja/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.plantagea.hr</link>
	<description>DR. STRIBOR MARKOVIĆ</description>
	<lastBuildDate>Tue, 27 Feb 2024 07:59:50 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2021/04/cropped-PG-icon-32x32.jpg</url>
	<title>Dobivanje eteričnih ulja | PLANTAGEA</title>
	<link>https://www.plantagea.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Dobivanje eteričnih ulja</title>
		<link>https://www.plantagea.hr/aromaterapija/dobivanje-etericnih-ulja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[PG]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Feb 2019 09:42:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aromaterapija]]></category>
		<category><![CDATA[Dobivanje eteričnih ulja]]></category>
		<category><![CDATA[Eterična ulja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.plantagea.hr/?p=1335</guid>

					<description><![CDATA[<p>Eterična ulja dobivaju se na dva glavna načina: destilacijom vodenom parom i tiještenjem.</p>
The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/dobivanje-etericnih-ulja/">Dobivanje eteričnih ulja</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1335" class="elementor elementor-1335" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-8a768d1 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="8a768d1" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c685343" data-id="c685343" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-bfebaa1 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="bfebaa1" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Eterična ulja dobivaju se na dva glavna načina:</p><ol><li>destilacijom vodenom parom</li><li>tiještenjem</li></ol><p>Vrlo mali broj ulja dobiva se direktnim zagrijavanjem biljnog materijala bez prisustva vodene pare i danas su i takva ulja gotovo u potpunosti zamijenila ona dobivena destilacijom vodenom parom.</p><p>U današnje doba površnog google znanja sve se čini jako jednostavnim. Često znam susresti kako riječ “destilacija” bude još jednostavnija od destilacije rakije, a na riječ “tiještenje” zamislimo neku mašinu koja istisne limun, pa s jedne strane ispliva sok, a s druge strane eterično ulje. Pogledajmo ukratko fizikalno-kemijske zakonitosti proizvodnje eteričnih ulja i  osnove tehnoloških izvedbi.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-97cd891 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="97cd891" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-0bb437d" data-id="0bb437d" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-fe6848f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="fe6848f" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Pogledajte:</p><ul><li><a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/destilacija/" target="_blank" rel="noopener">Destilacija</a></li><li><a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/tijestenje/" target="_blank" rel="noopener">Tiještenje</a></li><li><a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/obrada-i-skladistenje/" target="_blank" rel="noopener">Obrada i skladištenje</a></li></ul>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/dobivanje-etericnih-ulja/">Dobivanje eteričnih ulja</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Destilacija</title>
		<link>https://www.plantagea.hr/aromaterapija/destilacija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[PG]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Feb 2019 09:58:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aromaterapija]]></category>
		<category><![CDATA[Dobivanje eteričnih ulja]]></category>
		<category><![CDATA[Eterična ulja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.plantagea.hr/?p=1339</guid>

					<description><![CDATA[<p>Destilacija je i znanost i umjetnost- zanat koji se uči kako teoretski tako i u praksi, za svaku pojedinu vrstu.</p>
The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/destilacija/">Destilacija</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1339" class="elementor elementor-1339" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-7af0ca9d elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="7af0ca9d" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-84c02f7" data-id="84c02f7" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-79ed08ac elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="79ed08ac" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<blockquote>“Dajte mi recept kako se destilira smilje, pa da napišem projekt i dobijem novce od Europske unije.” Da sam bar dobio samo jedno takvo pitanje u inbox. Prestanimo biti površni i banalizirati bilo koje znanje. Destilacija je zanat koji se uči kako teoretski tako i u praksi. Za svaku pojedinu vrstu. Poznajem ljude velikog iskustva koje nije nastalo bez pokušaja i pogrešaka.</blockquote>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-4adbd4e elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="4adbd4e" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Zašto destilacija vodenom parom?</h3>				</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-664500b0 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="664500b0" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-46bdd0c8" data-id="46bdd0c8" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-7bc9ffcf elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="7bc9ffcf" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Temperatura vrelišta eteričnih ulja je visoka i redovito prelazi 100 °C. Ta činjenica izgleda neobična, jer nam se čini kako eterična ulja vrlo lako hlape. Ipak, to je točno. U sljedećoj tablici prikazana su temperature vrelišta na atmosferskom tlaku za neke važnije molekule u eteričnim uljima:</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-648cb24 elementor-widget elementor-widget-shortcode" data-id="648cb24" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="shortcode.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-shortcode">
<table id="tablepress-4" class="tablepress tablepress-id-4">
<thead>
<tr class="row-1">
	<th class="column-1"><strong>Molekula</strong></th><th class="column-2"><strong>Eterično ulje bogato molekulom</strong></th><th class="column-3"><strong>Temperatura vrelišta</strong></th>
</tr>
</thead>
<tbody class="row-striping row-hover">
<tr class="row-2">
	<td class="column-1">pačulol</td><td class="column-2">pačuli</td><td class="column-3">140 °C</td>
</tr>
<tr class="row-3">
	<td class="column-1">α-pinen</td><td class="column-2">bor</td><td class="column-3">155 °C</td>
</tr>
<tr class="row-4">
	<td class="column-1">1,8-cineol</td><td class="column-2">eukaliptus globulus</td><td class="column-3">176-177 °C</td>
</tr>
<tr class="row-5">
	<td class="column-1">linalol</td><td class="column-2">ružino drvo</td><td class="column-3">198-199 °C</td>
</tr>
<tr class="row-6">
	<td class="column-1">linalil acetat</td><td class="column-2">lavanda</td><td class="column-3">220 °C</td>
</tr>
<tr class="row-7">
	<td class="column-1">geraniol</td><td class="column-2">palmarosa</td><td class="column-3">230 °C</td>
</tr>
<tr class="row-8">
	<td class="column-1">timol</td><td class="column-2">timijan ct. timol</td><td class="column-3">232 °C</td>
</tr>
<tr class="row-9">
	<td class="column-1">karvakrol</td><td class="column-2">mravinac</td><td class="column-3">237 °C</td>
</tr>
<tr class="row-10">
	<td class="column-1">cinamaldehid</td><td class="column-2">kora cimetovca</td><td class="column-3">248 °C</td>
</tr>
<tr class="row-11">
	<td class="column-1">eugenol</td><td class="column-2">klinčićevac</td><td class="column-3">254 °C</td>
</tr>
</tbody>
</table>
</div>
						</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-9c622f4 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="9c622f4" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Teoretski, eterična ulja mogli bismo dobiti zagrijavanjem biljnog materijala na temperature preko 250 °C i njihovom kondenzacijom, no tada bi došlo do procesa oksidacije molekula. Praktički, eterično ulje bilo bi uništeno. Stoga je i prije znanja o fizikalnoj kemiji i teoretskim postavkama destilacije, izmišljena <strong>destilacija vodenom parom</strong>. Možemo samo spekulirati na koji način je ona izmišljena, ali pretpostavljamo da je uočena u procesu kuhanja aromatičnih biljaka u vodi i proučavanjem kondenzata u kojem su plivale malene uljne čestice – eterično ulje.</p><p><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/William-Henry.jpg"><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignleft size-full wp-image-1347" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/William-Henry.jpg" alt="William Henry" width="220" height="277" /></a>Eterična ulja posjeduju vrlo bitnu karakteristiku važnu za destilaciju – nisu topiva u vodi. Zbog čega je to potrebno? Da bismo to shvatili trebamo se sjetiti tri velikana kemije. Engleski kemičar <strong>William Henry </strong>1803. godine točno opaža kako je količina plina otopljena u tekućini upravo proporcionalna parcijalnom tlaku plina iznad tekućine u stanju ravnoteže. Posljedica Henryjevih jednadžbi bila je višestruka. Henryev zakon prvi jasno definira kako <em>tekućina vrije, a ne samo hlapi, kada tlak para te tekućine dosegne atmosferski (okolni tlak)</em>. </p><p>Voda vrije na 100 °C pri normalnom atmosferskom tlaku od 101,3 kPa (kilo Paskal). Spustimo li atmosferski tlak za tridesetak puta na 3,45 kPa, parcijalni tlak para je takav da će voda imati vrelište na 26 °C. Henryev zakon je otkrio zašto uživamo u pivu, šampanjcu ili mineralnoj vodi- u zatvorenoj boci pod tlakom otopljena je maksimalna količina ugljičnog dioksida. Otvorimo li bocu, smanjuje se tlak te ugljični dioksid u obliku mjehurića izlazi van, jer se njegov parcijalni tlak smanjio. Ovaj zakon će imati veliku važnost u kasnije opisanoj destilaciji pod sniženim tlakom.</p><p><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Raoult.jpg"><img decoding="async" class="alignright wp-image-1346 size-thumbnail" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Raoult-150x150.jpg" alt="Raoult" width="150" height="150" /></a>Francuski kemičar <strong>François-Marie Raoult </strong>1882. godine otkrio je drugi bitan zakon. Za dvije otopine koje se dobro otapaju jedna u drugoj, parcijalni tlak para pojedine komponente ovisit će o molarnom (množinskom) udjelu tih tvari:</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-6237d31 elementor-widget elementor-widget-html" data-id="6237d31" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="html.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-9757378454274265"
     crossorigin="anonymous"></script>
<ins class="adsbygoogle"
     style="display:block; text-align:center;"
     data-ad-layout="in-article"
     data-ad-format="fluid"
     data-ad-client="ca-pub-9757378454274265"
     data-ad-slot="6654036479"></ins>
<script>
     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
</script>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-dad628c elementor-widget elementor-widget-image" data-id="dad628c" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="image.default">
				<div class="elementor-widget-container">
															<img decoding="async" width="300" height="48" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/François-Marie-Raoult-1.jpg" class="attachment-full size-full wp-image-1341" alt="François-Marie Raoult 1" />															</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-16deb8cb elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="16deb8cb" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Gdje je p ukupni tlak, a pi parcijalni tlak para otopljene tvari (A. B, C…). Sam parcijalni tlak je:</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-5eefb7e elementor-widget elementor-widget-image" data-id="5eefb7e" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="image.default">
				<div class="elementor-widget-container">
															<img loading="lazy" decoding="async" width="218" height="65" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/François-Marie-Raoult-2.jpg" class="attachment-full size-full wp-image-1342" alt="François-Marie Raoult 2" />															</div>
				</div>
				<section class="elementor-section elementor-inner-section elementor-element elementor-element-62e7b2d elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="62e7b2d" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-inner-column elementor-element elementor-element-acbdf71" data-id="acbdf71" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-8c6bccd elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="8c6bccd" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Gdje je p* tlak para čiste tvari (A, B, C…) a X njen množinski udio u otopini. Drugim riječima, što je manja količina neke tvari u otopini, to je manja proporcija njene pare.</p><p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft size-full wp-image-1345" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/John-Dalton.jpg" alt="John Dalton" width="150" height="150" /></p><p>Velika je sreća aromaterapije što ovakav sustav NE vrijedi za tvari koje se NE otapaju u vodi. Kako eteričnih ulja ima vrlo malo u većini biljaka, njihov množinski udio je vrlo mali. Kada bi Raoultov zakon vrijedio za tvari koje se ne otapaju u vodi, udio molekula eteričnih ulja kao pare bio bi tako mali da bi njihova destilacija postala tehnički nepraktična, a sami prinosi bili bi vrlo mali.</p><p>Za takve tvari vrijedi zakon koji je otkrio <strong>John Dalton</strong> 1801. godine:</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<div class="elementor-element elementor-element-e96436e elementor-widget elementor-widget-image" data-id="e96436e" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="image.default">
				<div class="elementor-widget-container">
															<img loading="lazy" decoding="async" width="218" height="65" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/John-Dalton-1.jpg" class="attachment-full size-full wp-image-1343" alt="John Dalton 1" />															</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-c0e035b elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="c0e035b" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>gdje je y množinski udio tvari (A, B, C…) u <em>plinovitom stanju</em>, a ne u otopini. Grafički je to prikazano na sljedećoj slici:</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-bf6947c elementor-widget elementor-widget-html" data-id="bf6947c" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="html.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-9757378454274265"
     crossorigin="anonymous"></script>
<ins class="adsbygoogle"
     style="display:block; text-align:center;"
     data-ad-layout="in-article"
     data-ad-format="fluid"
     data-ad-client="ca-pub-9757378454274265"
     data-ad-slot="6654036479"></ins>
<script>
     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
</script>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-d07fe69 elementor-widget elementor-widget-image" data-id="d07fe69" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="image.default">
				<div class="elementor-widget-container">
															<img loading="lazy" decoding="async" width="370" height="305" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/John-Dalton-2.jpg" class="attachment-full size-full wp-image-1344" alt="John Dalton 2" srcset="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/John-Dalton-2.jpg 370w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/John-Dalton-2-300x247.jpg 300w" sizes="(max-width: 370px) 100vw, 370px" />															</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-f71b55f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="f71b55f" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Ovi zakoni omogućuju da se eterična ulja, čiji je udio u smjesi relativno mali, ipak uspješno destiliraju u dovoljnim količinama za suvislu proizvodnju. No, Daltonov zakon ima drugu, još zanimljiviju posljedicu. On teoretski objašnjava kako u procesu destilacije vodenom parom dviju tekućina koje se ne miješaju, <em>možemo destilirati tvari daleko ispod njihove točke vrelišta</em>. To znači da eterično ulje destilira u procesu ispod 100 °C. Zakoni fizike učinili su eterična ulja dostupnima.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-bd4a829 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="bd4a829" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Tipovi destilacije</h3>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-c14943f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="c14943f" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Neovisno o tehnološkoj izvedbi destilatora, svaki uređaj za destilaciju ima ove osnovne elemente:</p><ul><li>dio s vodom u kojem će se voda grijati dok se ne oslobodi para</li><li>dio s biljnim materijalom kroz koji će prolaziti para</li><li>dio u kojem će se vodena para i eterično ulje hladiti i prelaziti nazad u tekući oblik (kondenzirati). Osim eteričnog ulja, nastaje i vodeni sloj zasićen eteričnim uljem, odnosno hidrolat ili cvjetna vodica.</li></ul><p>Ipak, postoje različite izvedbe postupka destilacije.</p><p><strong>Vodena destilacija</strong> je najstariji način destilacije nastao u Mezopotamiji. Biljni se materijal doslovce kuha u vodi, a para zajedno s uljem izlazi iz te mase. Danas se rijetko ili uopće ne koristi jer se kuhanjem u vodi mogu uništiti vrijedni sastojci eteričnog ulja. Dolazi do hidrolize spojeva (razgradnje pod utjecajem vode), pogotovo eteričnih ulja bogatih esterima (ruža, lavanda…). Sam proces nije dobro toplinski kontroliran te može doći do lokalnog pregrijavanja biljnog materijala i velikog gubitka olfaktorne vrijednosti eteričnog ulja.</p><p><strong><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/pot-stills-829182_1280.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignright wp-image-23242 size-medium" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/pot-stills-829182_1280-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/pot-stills-829182_1280-300x200.jpg 300w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/pot-stills-829182_1280-1024x682.jpg 1024w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/pot-stills-829182_1280-768x512.jpg 768w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/pot-stills-829182_1280.jpg 1280w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Vodeno-parna destilacija</strong> je bolja i često korištena. Iznad sloja vode koja ključa nalazi se mrežica s biljnim materijalom. U ovom slučaju voda ne dotiče biljni materijal, nego samo vodena para prolazi kroz njega.</p><p><strong>Parna destilacija</strong> je izvedena da postoji zaseban uređaj, generator vodene pare koja se odvodi u spremnik s biljnim materijalom. Ovo je najbolji način destilacije jer je biljni materijal u doticaju isključivo s vodenom parom, a ne vodom.</p><p>Destilacija je i znanost i umjetnost. Treba paziti na mekoću vode (većina današnjih uređaja sadrži omekšivač vode), temperaturu vodene pare, vrijeme trajanja destilacije, tlak, izvedbu i oblik kotlova, materijal (inox, bakar), ali i pripremu biljnog materijala. Katkad biljke trebaju ići bez obrade, poput cvijeta lavande koja ima žlijezde na površini pa se eterična ulja lako oslobađaju iz njih, a katkad se biljni materijal mora samljeti kako bi vodena para efikasnija prodrla do žlijezda s eteričnim uljem kao što je slučaj s ružinim drvom ili cimetovcem. Neke se biljke striktno destiliraju svježe, baš kao što je slučaj s lavandom, a neke mogu i u suhom ili polusuhom obliku. Kod eteričnih ulja koja sadrže puno u vodi topivih spojeva, poput ruže ili cimetovca, nastali hidrolat je potrebno recirkulirati kako bi se poboljšao prinos eteričnog ulja i olfaktorne osobine ulje. No, recirkulacija ponekad smanjuje kvalitetu hidrolata. Zbog toga kod nekih biljnih vrsta kao što je ruža, neki proizvođači posebno destiliraju biljni materijal radi dobivanja kvalitetnog hidrolata, a poseban za dobivanje eteričnog ulja.</p><p>Postoji i <strong>destilacija pod sniženim pritiskom</strong>, Dugo poznata u laboratorijskim uvjetima, ovo je relativno nov način dobivanja komercijalnih ulja. Neki proizvođači su ih razvili za dobivanje specifičnih ulja, kao što je tvrtka <a href="http://austraroma.com.au/" target="_blank" rel="noopener">Austraroma</a> morala razviti takav tip destilacije za dobivanje ulje plavog čempresa (<em>Callitris intratropica</em>). Tvrtka <a href="http://www.florihana.com/" target="_blank" rel="noopener">Florihana</a> je prva započela masovniju proizvodnju ulja pod sniženim pritiskom. Teorija destilacije pod sniženim tlakom je jednostavna i bazirana je na već opisanom Henryevom zakonu. Spuštanjem pritiska pada i vrelište vode, pa dovoljnim spuštanjem tlaka možete “natjerati” vodu da vrije na nižim temperaturama, čak i na sobnoj temperaturi. Puštanjem takve hladne pare pod niskim tlakom i kondenzacijom na vrlo niskim temperaturama dobiva se eterično ulje i hidrolat s lijepo sačuvanim osjetljivim mirisnim spojevima i odličnim olfaktornim osobinama. Ma kako bila teoretski jednostavna, tehnološka izvedba nije. Kotlovi za destilaciju moraju biti od vrlo debelih čeličnih stijenki kako ne bi došlo do implozije kotla, a uređaj za hlađenje mora koristiti drugačije rashladno sredstvo od vode, poput etilen glikola, jer temperatura kondenzacije mora često biti daleko ispod 0 °C. Zbog toga su uređaji za destilaciju pod sniženim pritiskom daleko skuplji.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/destilacija/">Destilacija</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Tiještenje</title>
		<link>https://www.plantagea.hr/aromaterapija/tijestenje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[PG]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Feb 2019 10:31:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aromaterapija]]></category>
		<category><![CDATA[Dobivanje eteričnih ulja]]></category>
		<category><![CDATA[Eterična ulja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.plantagea.hr/?p=1352</guid>

					<description><![CDATA[<p>Tiještenje ulja citrusa mlađa je tehnika od destilacije. Nekoć manualna i vrlo naporna, danas industrijska i kompleksna. No nije dovoljno samo sprešati limun...</p>
The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/tijestenje/">Tiještenje</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1352" class="elementor elementor-1352" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-49294e83 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="49294e83" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-5f38d062" data-id="5f38d062" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-7b4fdfd7 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="7b4fdfd7" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<blockquote>Tiještenje ulja citrusa daleko je mlađa tehnika od destilacije. Nekoć manualna i vrlo naporna, danas industrijska i kompleksna. Nije dovoljno samo sprešati limun. Kvaliteta ulja ovisit će o puno faktora, uključujući i količinu vode i temperaturu.</blockquote>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-268c2994 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="268c2994" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-51624e31" data-id="51624e31" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-815acc0 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="815acc0" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Romantična povijest</h3>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-1907e05 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="1907e05" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Citrus.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft size-full wp-image-1354" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Citrus.jpg" alt="Citrus" width="203" height="300" /></a>Tiještenjem se dobivaju eterična ulja iz usplođa citrusa. Svatko tko guli plod limuna i naranče, svjestan je da se ulje oslobađa u sitnim kapljicama zbog fizičkog razdvajanja usplođa. Plodovi citrusa sadrže znatne količine eteričnog ulja vrlo ugodnog mirisa, no bio je veliki izazov izmisliti tehniku kojom bi se skupile suvisle količine. Na jugu Italije, vjerojatno u XVIII. stoljeću, razvijen je prvi način dobivanja nazvan <strong>sfumatura</strong>. Zanimljivo, eterična ulja citrusa dugo vremena su se dobivala destilacijom i prvi puta ih opisuje Conrad Gesner.</p><p>Tehnika sfumatura navodi se u djelu Domenica Sestinia 1776. godine. 1954. godine Culterera u časopisu <em>Industria Conserve</em> objavljuje članak <em>Breve e patetica storia del commercio delle essenze agrumarie</em>, u kojem opisuje proces sfumature. Govoreći nostalgičnim prizvukom o usporedbi kvalitete današnjih industrijski proizvedenih ulja citrusa u odnosu na ona dobivena sfumatura tehnikom, kaže da smo se spustili “s uzvišenog na jednostavno dobro”. Vodeći autori na ovom području slažu se kako današnja eterična ulja citrusa nisu toliko dobra u olfaktornom smislu kao nekadašnja. U knjizi <em>Citrus</em> (2002, Taylor and Francis Group) autori Angeli Di Giacomo i Giovanni Di Giacommo opisuju postupak sfumature:</p><ul><li>Citrusi se režu na pola i potom se posebnim nožem u obliku žlice nazvanim <em>rastrello</em> vadi i odvaja pulpa koja se kasnije koristi za druge namjene.</li><li>Odvojeno usplođe ploda neutralizira se pranjem u zasićenoj otopini kalcijevog hidroksida (pH=12,3).</li><li>Neutralizirana usplođa se potom suše 3-4 sata ako je vrijeme bilo toplo, ili čak do 24 sata ako je vrijeme bilo hladno. Ovim procesom usplođe postaje tvrdo (krto), što će omogućiti lakše pucanje žlijezda.</li><li>Osušeno usplođe se kružnim pokretima pritišće uz posebne terakota posude nazvane <em>concolina</em> koje su obložene prirodnom morskom spužvom. Dolazi do pucanja žlijezda, a spužve upijaju eterično ulje i prenose ga u terakota posudu.</li><li>Ulje se prelije u veću posudu a spužve se cijede.</li><li>Ostavi se da se ulje odvoji od tragova vode i detritusa usplođa te oprazno dekantira (odvaja).</li></ul><p>Ova potpuno manualna tehnika vremenom je zamijenjena rukom upravljanim uređajima nazvanim <em>sfumatrici</em> čija je prva preteča nastala tek 1909. godine. Uloga sfumatrici uređaja mehaničko stiskanje (umjesto ručnog) očišćenih i neutraliziranih usplođa. Jedina je razlika bila što se umjesto u spužve, sok ispirao snažnim tankim mlazevima vode i skupljao.</p><p>Kakve god bile varijacije sfumature, ona je zahtijevala iznimno puno manualnog rada i vremena i, logično, vremenom su ga zamijenili drugi industrijski procesi. Kao što je već rečeno, s jednom posljedicom – više nemamo ulja kraljevske kvalitete, nego samo kvalitetna.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-1f772b9 elementor-widget elementor-widget-html" data-id="1f772b9" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="html.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-9757378454274265"
     crossorigin="anonymous"></script>
<ins class="adsbygoogle"
     style="display:block; text-align:center;"
     data-ad-layout="in-article"
     data-ad-format="fluid"
     data-ad-client="ca-pub-9757378454274265"
     data-ad-slot="6654036479"></ins>
<script>
     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
</script>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-05c053d elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="05c053d" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Moderna tehnologija</h3>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-e55b4b6 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="e55b4b6" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Sfumatura, općenito, pripada načinu <strong>ekstrakcije tiještenja nakon odvajanja pulpe</strong>. U unaprijeđenom postupku sfumature, nazvanom <strong>birillatura/sfumatura</strong>, postupak sfumatura unaprijeđen je do potpune automatizacije. Uređaj prenosi cijeli plod, koji se automatski reže na pola, okreće, te uz pomoć rotirajućih rozeta (<em>birilli</em>) cijedi sok iz pulpe. Potom se analogno postupku sfumatrici, mehaničkim pritiskom tiješti eterično ulje iz pulpe. Nastala smjesa eteričnog ulja i vode odvaja se pomoću centrifugiranja. Premda je ovaj postupak bio dugo u upotrebi, vremenom su ga zamijenili napredniji postupci.</p><p><strong><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Brown-oil-extractor.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignright size-full wp-image-1353" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Brown-oil-extractor.jpg" alt="Brown oil extractor" width="300" height="300" srcset="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Brown-oil-extractor.jpg 300w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Brown-oil-extractor-150x150.jpg 150w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Brown peel shaver</strong> (tvrtka Brown) je napredniji uređaj. Danas se ovaj postupak još koristi za dobivanje eteričnog ulja tanđerine. Nakon mehaničkog odvajanja pulpe, usplođe se pritišće, a oštri mehanički nož odvaja<em>flavedo</em>usplođa (koji sadrži eterično ulje) od bijelog <em>albedo</em> dijela usplođa.</p><p>Albedo se uklanja, a flavedo se dalje procesira tiještenjem i ispiranjem vodom, te se u zasebnom dijelu opet odvaja eterično ulje od vode. Vremenom se i ovaj uređaj zamijenio naprednijim uređajem nazvanim Brown oil extractor. U toj tehnologiji, intaktni plodovi buše se s preko 3 milijuna tankih iglica koje osciliraju u dužini te se iz žlijezda oslobađa eterično ulje. Posebna pozornost usmjerena je da se izbjegne dublje bušenje usplođa i oslobađanja soka pulpe. Sam proces bušenja odvija se u tankom sloju vode pa ne dolazi do gubitka eteričnog ulja u atmosferu. Nastaje vrlo čista smjesa vode i eteričnog ulja koje se odvaja prvim centrifugiranjem. Čisto ulje se odvaja, a vodeni sloj vraća se u proces prvog centrifugiranja da se smanji gubitak eteričnog ulja. Potom se ulje prenosi u drugu centrifugu i nastaje čisto eterično ulje (tzv. <em>polished oil</em>). Brown oil extractor pripada skupini <em>metoda paralelnog odvajanja soka od pulpe</em>. U <strong><em>press</em> metodi ekstrakcije</strong> usplođe bez pulpe pritišće se uz pomoć dva rotora koji se okreću u suprotnim pravcima. U sat vremena se tako može obraditi 1,8 tona pulpe, što daje veće prinose od istovremene obrade veće količine pulpe. Postupak prešanja odvija se u dva koraka. U prvom koraku, u kojem se primjenjuje slabiji pritisak, dobiva se pravo tiješteno ulje citrusa. U drugom koraku pritisak se povećava i dobiva se gusti proizvod, smjesa eteričnog ulja i vode, koje se kasnije destilira i dobiva se destilirano ulje slabije kvalitete koje se koristi kao aromatizator. Ovisno o izvedbi, u prvom koraku se može ali i ne mora koristiti voda za ispiranje. Ulje iz prvog koraka se centrifugiranjem čisti i odvaja.</p><p><strong>FMC (Food Machinery Corporation) peel oil recovery system</strong>, kao i <em>Brown oil extractor</em>,  koristi tehnologiju tiještenja eteričnog ulja iz cijelog ploda te se pulpa i eterično ulje paralelno odvajaju bez uzajamnog kontakta. Plod se pritiskom savija, što uzrokuje pucanje žlijezda. Vodom se ispire nastalo eterično ulje, jer bez tog koraka usplođe bi aposrbiralo eterično ulje. Sam plod se dalje procesira za proizvodnju soka. Količina vode koja se koristi vrlo je bitan parametar: mora je biti dovoljno da ispiranje ima dobar prinos, a ne smije je biti previše jer bi inače došlo do gubitka ulja u vodi. Nastala emulzija vode i ulja mora sadržavati 0,9-1,1% eteričnog ulja, u tehnološkoj praksi je potrebno 28-45 mL vode/minuti/ekstraktoru. Kvaliteta vode i njena temperatura su također kritični u procesu – obično mora biti demineralizirana i filtrirana te njena temperatura mora biti oko 15 °C.<br /><br /><script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-9757378454274265" crossorigin="anonymous"></script><br /><ins class="adsbygoogle" style="display: block; text-align: center;" data-ad-layout="in-article" data-ad-format="fluid" data-ad-client="ca-pub-9757378454274265" data-ad-slot="6654036479"></ins><br /><script>
     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
</script></p><p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft size-full wp-image-1355" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/polycitrus-extractor.jpg" alt="polycitrus extractor" width="300" height="225" /></p><p><strong>Polycitrus extractor</strong> također pripada skupini uređaja tiještenja eteričnog ulja iz cijelog ploda. Cijeli plod se provodi kroz cilindre koji stružu usplođe. Nastalo eterično ulje se ispire vodom, filtrira kako bi se odvojile čestice pulpe, filtrirana smjesa eteričnog ulja se vodi u centrifugu gdje se ulje i voda odvajaju.</p><p>Postoji i izvedba uređaja gdje se ulje ne ispire vodom, već se odstrugani fragmenti pulpe odvode u prešu. Prinos ovakvog načina proizvodnje bez vode je nizak, ali je eterično ulje visoke kvalitete i intenzivne boje i arome. <strong>Pelatrice speciale </strong>kao i polycitrus extractor koristi cijele plodove.  Plod se usmjeruje na abrazivne rotore, a eterično ulje se ispire konstantnim sprejanjem vodom. Smjesa pulpe, vode i eteričnog ulja se preša, a eterično ulje se odvaja centrifugiranjem. <strong>Avena speciale</strong> je jedan od najpopularnijih uređaja od prije drugog svjetskog rata. Uređaj sliči na centrifugu čija je površina abrazivna. Citrusi se ubacuju u pravilnim intervalima te centrifugalnom silom rotiraju po abrazivnoj površini. Voda se spreja kako bi se eterično ulje ispralo za daljnje procesiranje. Ostatak ploda se dalje usmjeruje na procesiranje, a nastala emulzija ulja i vode se filtrira i centrifugira te se odvaja čisto eterično ulje. A. Di Giacommo i G. Di Giacomo navode kako abrazivni tretman ne bi trebao trajati dulje od 90 sekundi, a rotacija ne bi trebala biti veća od 70 okretaja u minuti (uvjeti ovise o vrsti i zrelosti agruma). Veće brzine i duže vrijeme daju i veće prinose, ali je ulje lošije kvalitete.</p><p><strong>Fraser-Brace ekstraktor</strong> građen je s tunelom u kojem abrazivni rotori gule usplođe, a eterično ulje se također ispire vodom. Uređaj koristi više vode pa je ulje nižeg sadržaja aldehida, ali i samo ulje ima viši nehlapivi ostatak i veći sadržaj voskova.</p><p>Jedno od temeljnih pitanja je: koji način proizvodnje daje najkvalitetnija ulja? U idealnom slučaju, eterično ulje bi se trebalo dobivati bez upotrebe vode za ispiranje, no danas zbog potrebe za procesiranjem velikih količina plodova obično se koriste uređaji koji koriste vodu. Razlog leži u otapanju oksidiranih ugljikovodika, prije svega aldehida, u vodi, ali i posljedična hidroliza (razgradnja) estera iz eteričnih ulja u vodi. Velika količina vode omogućuje i oksidaciju liomenena u α-terpineol. Svi ovi procesi mijenjaju “buket” mirisa i umanjuju olfaktornu vrijednost ulja. Zbog toga se smatra da sfumatura način proizvodnje daje ulja najviše kvalitete, premda se danas vrlo rijetko koristi. Ako se koristi voda, treba paziti da se koristi najmanja moguća količina vode. Kesterson i Durff još 1948. godine objavljuju kako smanjenje omjera vode/eteričnog ulja na 100:1, povećava količinu aldehida u eteričnom ulju i povećava olfaktornu kvalitetu ulja.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/tijestenje/">Tiještenje</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Obrada i skladištenje</title>
		<link>https://www.plantagea.hr/aromaterapija/obrada-i-skladistenje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[PG]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Feb 2019 10:46:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aromaterapija]]></category>
		<category><![CDATA[Dobivanje eteričnih ulja]]></category>
		<category><![CDATA[Eterična ulja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.plantagea.hr/?p=1358</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ponekad se eterična ulja obrađuju nakon destilacije, procesima uklanjanja vode ili pročišćavanja. U aromaterapiji ih uglavnom volimo što manje pročišćena.</p>
The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/obrada-i-skladistenje/">Obrada i skladištenje</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1358" class="elementor elementor-1358" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-3ea09c90 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="3ea09c90" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-3f004528" data-id="3f004528" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-676bed72 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="676bed72" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<blockquote>Ponekad se eterična ulja obrađuju nakon destilacije, bilo procesima uklanjanja vode bilo dodatnim pročišćavanjima. U aromaterapiji ih uglavnom volimo što manje pročišćena, osim nužnim tehnikama potrebnim za kvalitetni proizvod. Potrebno je i paziti da kontakt sa zrakom i vlagom tijekom skladištenja budu minimalan.</blockquote>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-4dcce478 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="4dcce478" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-4e425867" data-id="4e425867" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-8480ee6 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="8480ee6" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Obrada eteričnih ulja nakon proizvodnje</h3>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-efec024 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="efec024" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>U aromaterapiji se preferiraju eterična ulja koja nisu posebno prerađena nakon samog procesa destilacije niti su im uklonjene frakcije pojedinih spojeva. Ipak, neko vrijeme su eterična ulja bila vrlo često <strong>deterpenirana</strong>, kako bi se uklonili ugljikovodici. Razlog uklanjanja ugljikovodika su višestruki:</p><ul><li>povećanje udjela mirisne frakcije, kao u slučaju deterpeniranih eteričnih ulja citrusa. U tom procesu se dobiva ulje obogaćeno oksigeniranim spojevima (aldehidi, alkoholi, esteri…) i dan danas se rado koriste u proizvodnji parfema i prehrambenoj industriji.</li><li>povećanje udjela aktivne frakcije, kao u slučaju lavande gdje se povećava udio linalola i linalila acetata, i eukaliptus globulusa gdje se povećava udio 1,8-cineola uklanjanjem α-pinena.</li><li>povećanje stabilnosti ulja, jer se ugljikovodici rado oksidiraju (povećanje peroksidnog broja) i polimeriziraju (nastajanje taloga).</li></ul><p><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/lemon-5346536_640.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft wp-image-23254 size-medium" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/lemon-5346536_640-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/lemon-5346536_640-300x200.jpg 300w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/lemon-5346536_640.jpg 640w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Sam proces deterpenizacije ima različite izvedbe, od pranjem alkalijama (natrijeva lužina), do selektivne ekstrakcije smjesama etanola i vode. Kako danas smatramo da ugljikovodici također doprinose biološkom djelovanju, u aromaterapiji uglavnom ne koristimo deterpenirana eterična ulja.</p><p>Postoje i iznimke: ESCOP striktno dopušta upotrebu eteričnog ulja eukaliptus globulusa pročišćenog ekstrakcijom u lužini.</p><p>Neka ulja ponekad budu i <strong>redestilirana</strong> (još jednom destilirana vodenom parom) kako bi se eterično ulje obogatilo glavnim aktivnim spojevima. To je slučaj kod eukaliptus globulusa u kojem raste udio 1,8-cineola te zimzelena (Gaultheria sp.) u kojima raste udio metil-salicilata.</p><p>Mnoga eterična ulja sadrže otopljene diskretne količine vode. Voda je vrlo desktruktivna prema eteričnim uljima – zbog nje dolazi do hidrolize estera i ubrzanog procesa oksidacije nekih ugljikovodika. Ne jednom se desilo da u nekim eteričnim uljima u maloprodaji na dnu bočice bude prisutna voda. Voda se tijekom skladištenja polako odvaja iz eteričnih ulja i sliježe, te u procesu punjenja u mala pakiranja voda biva napunjena zajedno s eteričnim uljem. Zbog toga je potrebno da proizvođač vrlo pažljivo radi proces dekantiranja (odvajanja) eteričnog ulja i hidrolata. Po potrebi, eterična ulja se smiju <strong>sušiti bezvodnim natrij sulfatom</strong> kako bi se uklonila rezidualna vlaga. Takav proces je dopušten zbog inertnosti natrij sulfata koji ne mijenja olfaktorne i kemijske osobine ulja. Upotreba drugih sredstava za sušenje poput natrij hidroksida, kalcij klorida ili fosforovog pentoksida nije dopuštena, jer molekule eteričnih ulja reagiraju s tim tvarima.</p><p>Zbog svojeg specifičnog načina dobivanja tiještenjem, ulja citrusa mogu biti podvrgnuta i procesu <strong>vinterizacije</strong>, slično kao u postupku obrade biljnih ulja. U procesu vinterizacije eterično ulje se drži na -20 °C tjedan dana, a u tom procesu dolazi do taloženja voskova. Ulje se brižljivo filtrira te nastaje tiješteno ulje s nižim sadržajem suhog ostatka nakon uparivanja. Na taj način se sprječava nastanak taloga tijekom skladištenja eteričnih ulja. Proces vinterizacije je dozvoljen za eterična ulja koja se koriste u aromaterapiji. Ulja destilirana vodenom parom NE prolaze proces vinterizacije, jer se u njima ne nalaze voskovi. U slučaju eteričnog ulja ruže, vinterizacija je zabranjena jer ono sadrži parafine koji kristaliziraju na niskim temperaturama, a jedni su od karakterističnih spojeva kojima se dokazuje autentičnost eteričnih ulja.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-df01864 elementor-widget elementor-widget-html" data-id="df01864" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="html.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-9757378454274265"
     crossorigin="anonymous"></script>
<ins class="adsbygoogle"
     style="display:block; text-align:center;"
     data-ad-layout="in-article"
     data-ad-format="fluid"
     data-ad-client="ca-pub-9757378454274265"
     data-ad-slot="6654036479"></ins>
<script>
     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
</script>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-9004b50 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="9004b50" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Skladištenje eteričnih ulja</h3>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-628aeca elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="628aeca" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Za kvalitetu eteričnih ulja je bitan <strong>kontaktni materijal</strong> posude u kojem se čuva. Nekoć su se eterična ulja čuvala u bakrenim posudama presvučenim kositrom. Danas se zbog visoke cijene bakra čuvaju u posudama od nehrđajućeg čelika (najčešće AISI 304L, vrlo rijetko i skuplji AISI 316L), aluminija, kositrom ili inertnim polimerima presvučenim posudama. Sam materijal mora biti inertan i ne smije reagirati s molekulama eteričnih ulja: fenoli iz eteričnih ulja mogu kompleksirati (reagirati) s ionima poput željeza ako se koristi hrđajući čelik prilikom čega nastaje intenzivna crvena boja željeznih fenoksilata.</p><p><strong>Temperatura skladištenja</strong> je također presudna. Nije se dovoljno voditi kriterijima farmakopejske sobne temperature (15-25 °C), preferirana temperatura skladištenja je 15-20 °C. Čuvanje na niskim temperaturama ispod 10 °C nije poželjna. Ukoliko posuda nije do kraja napunjena, na nižim temperaturama može doći do kondenzacije vode unutar spremnika i kontaminacije eteričnih ulja vodom. O ovim uvjetima treba voditi računa i kod distributera, proizvođača, ali i u kućnoj uporabi.</p><p><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/jars-4245917_640.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignright wp-image-23256 size-medium" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/jars-4245917_640-195x300.jpg" alt="" width="195" height="300" srcset="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/jars-4245917_640-195x300.jpg 195w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/jars-4245917_640.jpg 417w" sizes="(max-width: 195px) 100vw, 195px" /></a></p><p><strong>Zaštita od kisika</strong> je od presudne važnosti. Atmosferski prisutan kisik polako i spontano oksidira eterična ulja, pogotovo ona bogata ugljikovodicima (citrusi, ulja četinjača) zbog čega dolazi do porasta peroksidnog broja.</p><p>Oksidirana ulja bogata ugljikovodicima predstavljaju i zdravstveni rizik – ona pokazuju daleko veći alergizirajući potencijal, odnosno povećavaju mogućnost nastanka alergijskih reakcija, a postaju i iritativnija za kožu i sluznicu. Da bi se te izbjeglo, eterična ulja pune se do vrha u posude. Stoga u samoj posudi ima premalo kisika za izraženiji proces oksidacije eteričnog ulja. Problem nastaje kada dolazi do istakanja određene količine zbog punjenja u manje pakiranje. Tada u posudi ostaje prostor ispunjen zrakom. Da bi se spriječilo oksidiranje, takav zrak treba zamijeniti <em>inertnom atmosferom</em> pomoću plinova (ugljični dioksid, dušik, argon). Slavni Ernest Günther u djelu <em>The Essential Oils</em> (1948) navodi jednostavan način stvaranja inertne atmosfere – u tank s eteričnim uljem stavi se manja količina suhog leda (kristaliziranog CO<sub>2</sub>). Ugljični dioksid ispari istiskujući zrak, a kako je teži od zraka prekrije eterično ulje protektivnim inertnim slojem. U ljekarničkoj ili kućnoj uporabi, ova praksa je malo jednostavnija. Ako se koriste eterična ulja u većim volumenima (50mL na više), poželjno je ulja prebaciti iz velike bočice, kada se djelomično potroše, u manje bočice kako bi se minimizirao volumen zraka u bočici. Primjerice, ako kupimo eterično ulje od 100 mL i potrošimo polovicu volumena, preostala se količina prebaci u bočicu od 50mL.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/obrada-i-skladistenje/">Obrada i skladištenje</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dobivanje mirisnih ekstrakata</title>
		<link>https://www.plantagea.hr/aromaterapija/dobivanje-mirisnih-ekstrakata/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[PG]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Feb 2019 10:57:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aromaterapija]]></category>
		<category><![CDATA[Dobivanje eteričnih ulja]]></category>
		<category><![CDATA[Eterična ulja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.plantagea.hr/?p=1365</guid>

					<description><![CDATA[<p>Fascinacija “prenošenja” mirisa iz biljaka u druge medije nikada nije stala. Najprije u masnoće, pa potom kao nekom alkemijom u alkohol.</p>
The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/dobivanje-mirisnih-ekstrakata/">Dobivanje mirisnih ekstrakata</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1365" class="elementor elementor-1365" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-2e73c4b7 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="2e73c4b7" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-45dfdc" data-id="45dfdc" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-23d65a13 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="23d65a13" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<blockquote>Fascinacija “prenošenja” mirisa iz biljaka u druge medije nikada nije stala. Najprije u masnoće, pa potom kao nekom alkemijom u alkohol. I eto nama na svjetsku scenu riječi “apsolut”, nekoć proizvod mukotrpnog rada. U međuvremenu, smislili smo osim svinjske masti i n-heksan i CO2 ekstrakciju. I svaki apsolut je poseban na svoj način.</blockquote>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-d4a15c9 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="d4a15c9" data-element_type="section" data-e-type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-7363cf18" data-id="7363cf18" data-element_type="column" data-e-type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-e944e03 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="e944e03" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Enfleurage</h3>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-257ca75 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="257ca75" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><em>Enfleurage</em> je način ekstrakcije mirisnih tvari u neutralnu mast, najčešće svinjsku. Neutralna mast mora biti potpuno bez mirisa i nastala laganim taljenjem. S današnjeg aspekta uporaba svinjske masti zvuči pomalo odbojno, no svinjska mast odlično otapa mirise i dan danas se koristi u tradicionalnom travarstvu i narodnoj medicini.</p><p><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/food-6008914_640-1.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft wp-image-23261 size-medium" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/food-6008914_640-1-268x300.jpg" alt="" width="268" height="300" srcset="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/food-6008914_640-1-268x300.jpg 268w, https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2024/02/food-6008914_640-1.jpg 372w" sizes="(max-width: 268px) 100vw, 268px" /></a></p><p>Enfleurage, kao i druge tehnike ekstrakcije, idealan je za sve biljne vrste iz koji se ne može dobiti eterično ulje, najčešće zbog termolabilnosti. Najpoznatiji primjeri su jasmin, mimoza, ljubičica, tuberoza, lotus.</p><p>Biljne vrste iz kojih se mogu dobivati eterična ulja također su ponekad podvrgnuta procesu <em>enfleurage</em>, pogotovo skupocjenih mirisa poput nerolija gorke naranče ili ruže.</p><p><em>Enfleurage</em> je zahtijevao je veliki trud i oduzimao puno vremena i danas se mirisni ekstrakti gotovo i ne proizvode ovom tehnikom. Ona ima pravi dah prošlosti u sebi i dozu romantičnog prisjećanja na drugačija vremena kada se sve radilo polakše i s više ručnog rada, a ne strojnom obradom. Postoje dvije izvedbe enfleurage tehnike:</p><ul><li>hladni<em> enfleurage</em></li><li>topli <em>enfleurage</em></li></ul><p><strong>Hladni <em>enfleurage</em></strong> je zahtijevao više ljudskog rada. Pažljivo očišćeni svježi cvjetovi ili biljke stavljali su se na ploče namazane neutralnom svinjskom masti, a ploče bi bile učvršćene u drvenim okvirima. Kada bi se iz biljke izvukle mirisne tvari, micale su se i dodavale nove sve dok se mast ne bi zasitila mirisima. Sam proces je trajao i do tri mjeseca, za vrijeme sezone cvatnje pojedinih biljaka. U pravilu, 1 kg masti je mogao ekstrahirati mirisne tvari iz 3 kilograma biljaka. Nakon zasićenja mast bi se velikom špatulom skupljala u posebnu posudu. Ovakva mast zasićena mirisnim molekulama biljaka nazivala se pomada. Dan danas neki pomadama nazivaju sve kreme za kožu. Pomade su se ponekad koristile kao samostalni pripravci (za njegu kože, parfumiranje, dodavanje u sapune…). Pomade su uglavnom bile samo međuproizvod odnosno stupanj u proizvodnji apsoluta. Pomada bi se oprezno topila te miješala s etanolom (etilnim alkoholom). Mast se NE topi u etanolu, no mirisne tvari se odlično tope u etanolu. Zbivao bi se proces <em>ekstrakcije</em>, u kojem mirisna tvar iz masti prelazi u etanol u kojem je bolje topiva. Dvije faze bi se polagano odvojile (separirale), te se sloj etanola zasićenog mirisom oprezno fizički odvojio. Ponekad bi se direktno koristio u parfumeristici, no i on je uglavnom bio samo faza u daljnjoj proizvodnji prema apsolutu.</p><p>Konačni, posljednji korak uključuje oprezno zagrijavanje i uparavanje etanola. Naime, temperatura vrelišta etanola je znatno niža od temperature vrelišta mirisnih tvari, stoga bi nakon uparavanja etanola ostao jako koncentriran mirisni proizvod kojeg konačno zovemo apsolut. Prinos enfleurage tehnike vrlo je nizak i potrebno je puno biljnog materijala i manualnog posla da bismo dobili vrlo mali volumen apsoluta. Zbog toga je cijena apsoluta oduvijek bila vrlo visoka.</p><p>Preostala mast, koja je još uvijek imala ugodan miris, koristila se u kozmetici ili za proizvodnju sapuna.</p><p><strong>Topli enfleurage</strong> je brža tehnika ekstrakcije. Mast bi se oprezno topila u velikim vodenim kupeljima, te bi se biljni materijal grijao miješajući oko 2 sata. Ponekad bi se biljni materijal odvajao odmah, ponekad sutradan, te bi se dodavala nova količina cvjetova. Ukupno se obavljao cikus desetak ekstrakcija biljnog materijala u istoj masti. Topli enfleurage davao bi diskretno drugačiji miris pomadi. Konačni postupak proizvodnje do apsoluta bio bi dalje isti kao i kod hladnog enfleuragea.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-10e551f elementor-widget elementor-widget-html" data-id="10e551f" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="html.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-9757378454274265"
     crossorigin="anonymous"></script>
<ins class="adsbygoogle"
     style="display:block; text-align:center;"
     data-ad-layout="in-article"
     data-ad-format="fluid"
     data-ad-client="ca-pub-9757378454274265"
     data-ad-slot="6654036479"></ins>
<script>
     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
</script>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-e018e0b elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="e018e0b" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h3 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Ekstrakcija organskim otapalima</h3>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-f510925 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="f510925" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Kako je enfleurage zahtijevan u pogledu vremena i ljudskog manualnog rada, vremenom se razvila slična tehnologija u kojoj se umjesto neutralne masti koriste drugačija ekstrakcijska sredstva. Danas je najpoznatiji <strong>n-heksan</strong>. Nekoć se kao ekstrakcijsko sredstvo koristio i benzen. Kako je benzen kancerogen, u potpunosti je zamijenjen n-heksanom.</p><p>Ekstrakcijom u n-heksanu nastaju <em>konkreti</em> (ako se radi o biljnom materijalu) ili <em>rezinoidi</em>(ako se radio o mirisnim gumama i smolama). Konkreti i rezinoidi osim mirisnih molekula, sadrže druge lipofilne spojeve, poput voskova. Kao i kod pomada, heksan zasićen mirisima (ali i drugim tvarima poput voskova) miješa se s etanolom. Etanolom se ekstrahiraju mirisne molekule, a kada se etanol otpari, ostaje gusta mirisna masa koja se također naziva apsolut.</p><p>Apsoluti, ovisno o svom kemizmu i načinu proizvodnje, sadrže određenu razinu rezidualnog etanola (ponekad i više od 20%).</p><p>Nakon ekstrakcije etanolom u heksanskoj frakciji ostaju uglavnom voskovi. Ponekad se jednostavno bacaju, ali danas su polako našli svoj put na tržište. Uklanjanjem n-heksana voštana masa vrlo ugodnog mirisa našla je svoje mjesto kao sirovina za kozmetiku (balzami, njega usana, emulzijski sustavi, sapuni) te su čak komercijalno dostupni u maloprodaji u nekim zemljama EU.</p><h3 data-fontsize="18" data-lineheight="27"><strong>Ekstrakcija superkritičnim ugljičnim dioksidom (CO<sub>2</sub> apsoluti)</strong></h3><h5 data-fontsize="16" data-lineheight="24">Razvoj ekstrakcije superkritičnim ugljičnim dioksidom</h5>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-4c3c4087 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="4c3c4087" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Charles-Cagniard.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignright size-full wp-image-1366" src="https://www.plantagea.hr/wp-content/uploads/2019/02/Charles-Cagniard.jpg" alt="Charles Cagniard" width="220" height="274" /></a>U traženju jednostavnijih procesa u kojem se ne bi koristilo štetno otapalo i zagađivalo okoliš, nađen je način ekstrakcije superkritičnim plinovima. Kritična točka predstavlja točne uvjete temperature i tlaka u kojoj ne postoje razlike između dvije faze (npr. plinovite i tekuće). Kritičnu točku prvi je otkrio francuski fizičar <strong>Charles Caignard de la Tour </strong>1822. godine.</p><p>U svom slavnom eksperimentu pratio je diskontinuitete zvuka kotrljajućih kremenih kugli u topu. Top je bio zatvoren te je bio ispunjen tekućinom zagrijanom na različite temperature. Charles Caingnard je uočio da na određenoj temperaturi te na temperaturi iznad te temperature, nestaju razlike između tekuće i plinovite faze jer nastaje nova, superkritična faza. Vođen tim saznanjima, irski kemičar i fizičar <strong>Thomas Andrews</strong> 1869. godine eksperimentalno je utvrdio da ugljični dioksid može biti tekuć na temperaturi od 31 °C i 73 bara (7300 kPa). Već na malo višoj temperaturi nije mogao biti u tekućoj fazi, čak i povećanjem pritiska na 3000 bara. Otkriće je bilo vrlo zanimljivo, no praktična uporaba bila je daleko. Njemački znanstvenik <strong>dr.</strong> <strong>Kurt Zosel</strong> objavio je 1963. godine prvi patent na području ekstrakcije, a 70-tih godina XX stoljeća njegova CO<sub>2 </sub>ekstrakcija postaje planetarno poznata zbog praktične primjene ove metode u <em>dekofeiniziranju kave</em>. U tehnološkom procesu namočena zrna kave su bila podvrgnuta procesu ekstrakcije superkritičnim CO<sub>2</sub> koji je uspješno ekstrahirao kofein, a samo zrno kave bi sačuvao aromu. Ispijajući šalicu kave bez kofeina, rijetko kada razmišljamo da pijemo produkt ovakvog tipa ekstrakcije.</p><p>Tehnologija je od tog vremena doživjela pravi procvat. <strong>Richard Brogle</strong> 1982. godine objavljuje neobično svojstvo superkritičnog CO<sub>2</sub> – na nižem tlaku od 100 bara, povećanjem temperature pada topivost naftalena kao modalnog spoja, a povećanjem tlaka (150-300 bara), povećanjem temperature eksponencijalno <em>raste</em> topivost naftalena. To je bilo bitno, jer je značilo da se točnom kontrolom tlaka i temperature može dobro kontrolirati ekstrakcija spoja kojeg želimo ekstrahirati i povećati prinos. Biljna ulja se, primjerice, slabije otapaju na 40 °C bez obzira na povećanje tlaka, dok se na 70 °C iznimno povećava topivost povećanjem tlaka. Vremenom se uveo pojam gustoće superkritičnog plina, jer je odnos topivosti i gustoće bio u boljoj korelaciji.</p><p><script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-9757378454274265" crossorigin="anonymous"></script><br /><ins class="adsbygoogle" style="display: block; text-align: center;" data-ad-layout="in-article" data-ad-format="fluid" data-ad-client="ca-pub-9757378454274265" data-ad-slot="6654036479"></ins><br /><script>
     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
</script></p><h5>Karakteristike i izvedba ekstrakcije superkritičnim ugljičnim dioksidom</h5><p>Superkritična faza, odnosno ekstrakcija, ima nekoliko ključnih prednosti pred običnom ekstrakcijom:</p><ul><li>superkritična faza je niske viskoznosti i nema površinske napetosti, za razliku od tekućina. Zbog toga su proces penetriranja u biljni materijal i difuzija znatno ubrzava. U prosjeku, ako su za ekstrakciju tekućinama potrebni sati, kod ekstrakcije superkritičnom fazom potrebne su minute.</li><li>modificiranjem temperature i tlaka moguće je postići selektivnu ekstrakciju točno željenih tvari.</li><li>ugljični dioksid koji se najčešće koristi je neškodljiv, jeftin i u potpunosti otpari, pa u slučaju CO<sub>2</sub> ekstrakata ne postoji problem rezidualnih otapala, koji su prisutni u klasičnim apsolutima.</li></ul><p>Glavni nedostatak je složenija tehnologija od klasične ekstrakcije pa su ovakvi tipovi ekstrakata općenito skuplji.</p><p>Sam uređaj se sastoji od nekoliko bitnih dijelova koji su bitni za pojedine faze ekstrakcije:</p><ul><li>CO<sub>2 </sub>spremnik, iza kojeg može biti jedinica za hlađenje koja će hladiti CO<sub>2</sub></li><li>pumpa, koja je najčešće tipa dijafragme i koja pumpa CO<sub>2</sub> na temperaturi od 5 °C i obično na tlaku 50 bara. Na ovoj temperaturi i tlaku CO<sub>2</sub> je tekućina.</li></ul><ul><li>spremnik s grijačem, u kojem će grijanjem iznad superkritične točke nastati superkritična faza</li><li>ekstrakcijski spremnik s biljnim materijalom u kojeg ulazi superkritična faza. U tom času započinje proces ekstrakcije.</li><li>spremnik u kojeg se prebacuje superkritični ekstrakt. Ovaj spremnik je na nižem tlaku, te dolazi do odvajanja ekstrakta od CO<sub>2</sub>. CO<sub>2 </sub>se potom recirkulira i hladi te vraća u spremnik.</li></ul><p>Mirisni ekstrakti nisu jedini tipovi tvari koji se dobivaju ovom tehnikom. CO<sub>2 </sub>ekstrakcijom dobivaju se i <strong>biljna ulja</strong>, ali i <strong>drugi tipovi ekstrakata</strong> koji sadrže druge tvari (polifenole ružmarina i kadulje, <a href="https://www.plantagea.hr/zbirka-tekstova/karotenoidi/" target="_blank" rel="noopener">karotenoide</a> mrkve, laktone iz arnike, karotenoide i faradiol estere iz nevena…).</p><p>Pogledajte  CO<sub>2 </sub>ekstrakte u poglavlju <a href="https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/sastojci-i-spravljanje-macerata/" target="_blank" rel="noopener">macerata</a> i <a href="https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/drugi-sastojci-kozmetickih-ulja/" target="_blank" rel="noopener">sastojcima kozmetičkih ulja</a>.</p><h5 data-fontsize="16" data-lineheight="24">CO<sub>2 </sub>ekstrakti <em>versus</em> drugi tipovi ekstrakata</h5><p>Olfaktorna razlika između n-heksanskih i CO<sub>2 </sub>ekstrakata može biti suptilna, kao između eteričnog ulja, heksanskog ekstrakta i CO<sub>2 </sub>ekstrakta tamjana. No, kod nekih vrsta može biti i znatno naglašena. N-heksanski ekstrakt arapskog jasmina ima karaktersitičan dubok miris cvijeta, dok CO<sub>2 </sub>ekstrakt jasmina ima svježu voćnu aromu.</p><p>Miris nije jedina različitost između CO<sub>2</sub> i drugih tipova ekstrakata. R. Guba u preglednom radu <a href="http://fr.scribd.com/doc/7574112/The-Modern-Alchemy-of-Carbon-Dioxide-Extraction" target="_blank" rel="noopener"><em>The Modern </em><em>Alchemy of Carbon Dioxide Extraction</em></a> daje nekoliko zanimljivih primjera gdje su CO<sub>2</sub> ekstrakti superiorni u svom biološkom djelovanju. CO<sub>2</sub> ekstrakt nevena daleko je snažnijeg protuupalnog djelovanja u animalnim modelima od tinkture, a CO<sub>2 </sub>ekstrakt njemačke kamilice djelotvorniji je od eteričnog ulja njemačke kamilice. Naime, tijekom destilacije eteričnog ulja njemačke kamilice matricin se pretvara u kamazulen, plavo obojeni spoj koji i daje karakterističnu boju eteričnom ulju ove biljke. Znamo da je kamazulen protuupalan spoj, ali sam matricin je desetak puta snažnijeg protuupalnog djelovanja od kamazulena. CO<sub>2 </sub>ekstrakt đumbira sadrži daleko veće razine aktivnih spojeva gingerola, shogaola i zingerona od eteričnog ulja, tako da je i njegovo djelovanje na probavni sustav (smanjenje mučnine, poticanje rada probave) više izraženo.</p><p>CO<sub>2 </sub>ekstrakcija u aromaterapiji je zanimljiva iz još jednog razloga, a to je uklanjanje nepoželjnih tvari u eteričnim uljima. Najpoznatiji primjer je uklanjanje fototoksičnih furokumarina iz eteričnog ulja usplođa bergamota, prilikom čega se dobiva <strong><em>FCF-free </em>bergamot</strong>. On je dostupan na tržištu i koristan je jer pod utjecajem UV zraka sunca i solarija ne oštećuje kožu, za razliku od originalnog ulja iz kojeg je dobiveno.</p><p>CO<sub>2 </sub>ekstrakcija ima i svojih nedostataka. Premda ekstrakti koji nastaju ovim procesom mogu biti superiorinih karakteristika u odnosu na druge ekstrakte, on može sadržavati i nekoliko desetaka puta veću razinu pesticida jer je ovaj tip ekstrakcije vrlo djelotvoran u ekstrakciji nepolarnih pesticida. Ifeanyi Kingsley Amajouyi u svojoj <a href="http://d-nb.info/963029177/34" target="_blank" rel="noopener">doktorskoj dizertaciji</a> upozorava na desetak i više puta veću razinu pesticida u odnosu na druge ekstrakte. Stoga posebna pozornost u proizvodnji i analitici treba biti posvećena ovom potencijalnom problemu.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>The post <a href="https://www.plantagea.hr/aromaterapija/dobivanje-mirisnih-ekstrakata/">Dobivanje mirisnih ekstrakata</a> first appeared on <a href="https://www.plantagea.hr">PLANTAGEA</a>.]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
