Sastojci balzama | PLANTAGEA

Sastojci balzama

PG — Tue, 19 Mar 2019 10:48:20 +0000

Lijepo je graditi kuću iz temelja. Kada smo naučili macerate i biljna ulja dobili smo cigle odnosno gradivni materijal. Izolacija i energetski kablovi koji daju funkcionalnost bit će aktivni dodaci, eterična ulja i apsolute, CO₂esktrakte, vitaminske dodatke. Žbuka i igra teksturama površina bit će možda pojačivači apsorpcije, ali i emulgatori. Još nam nedostaje cement bez kojeg se sve ruši i bez kojih nema strukture balzame, a to su voskovi i djelomično maslaci. Meni je stoga posao sada lagan. Da utvrdimo, osnovni sastojci su:

voskovi, koji su povijesno najstariji dodatak. Ovdje možemo ubrojiti i kemijski obrađene voskove i polusintetske voskove poput cetil-palmitata ili cera belina, koji i ugušćuje i pojačava apsorpciju
maslaci, koji su ništa drugo do pastozna biljna ulja. Oni su već opisani u biljnim uljima, jer bi bilo terminološki nekorektno da sam iz izdvojio posebno od biljnih ulja. No ovdje ih izdvajam jer također daju svojstvo filmogenosti ali i ugušćivanja balzama u prepoznatljivi oblik.
biljna ulja koja hrane kožu ili djeluju ljekovito. Razmišljajte ovako: gotovo bilo kojoj recepturi u biljnim uljima možete dodati 10% pčelinjeg voska i dobit ćete balzam. Naravno, ne očekujte brzo upijanje.
macerati koje smo već više puta naglasili: kantarion, gotu kola, neven, stolisnik, samo su neki od češće korištenih macerata.
CO₂ esktrakti rado su viđen gost jer pokazuju ljekovito djelovanje (neven, njemačka kamilica…). Isto se odnosi i na eterična ulja koja osim djelovanja daju i ugodan miris.
koemulgatori, tvari koji pokazuju svojstva sličnim emulgatorima i pojačavaju emulzijsku moć, ali se pravilnije klasificiraju u modifikatore konzistencije. Neki od primjera su cetanolni i cetostearilni alkoholi, gliceril-monostearat te stearinska kiselina. Njihova je funkcija dodatna zaštita, ugušćivanje proizvoda ali i sposobnost zadržavanja vode na koži bez obzira što sam proizvod ne sadrži vodu.
pravi emulgatori, koje ćemo daleko detaljnije upoznati u poglavlju o emulzijama. I koemulgatori i emulgatori imaju za funkciju da stvaraju s vlagom na koži emulziju i time pojačavaju prodor u kožu i sprječavaju nastanak premasnog filma na koži. Oni na taj način i ovlažuju kožu. Ne koriste se svi emulgatori – vjerojatno najpoznatiji takav sastojak je lanolin.
kao i kod biljnih ulja dodajemo antioksidanse poput CO₂ esktrakta ružmarina.

Pogledajte:

The post Sastojci balzama first appeared on PLANTAGEA.

Voskovi

PG — Tue, 19 Mar 2019 10:55:53 +0000

Vrijeme je da upoznamo voskove, ovaj zanimljiv skup prirodnih tvari koji su već definirani u uvodu o biljnim uljima i lipidima. Ponovit ću i ovdje, voskovi su kemijski gledano esteri masnih kiseline i dugolančanih alkohola. Pogledajmo to na primjeru jedne molekule voska koju sadrži pčelinji vosak. To je triakontil palmitat, ester dugolančanog alkohola triakontola i palmitinske kiseline.

Oni mogu sadržavati i druge tvari osim estera u užem smislu – to mogu biti i dugolančani ugljikovodici, steroli, masne kiseline i trigliceridi. Kandelila vosak je primjer voska koji sadrži puno ugljikovodika, a vosak jojobe, opisan među biljnim uljima, sadrži dosta triglicerida. Osim tih spojeva, sadrži niz organskih spojeva koji mogu davati boju, miris, čak i konzistenciju. Svi voskovi su zaštitni, a prve su ih otkrile bakterije. Uzročnik tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, u svojoj ovojnici sadrži voskove koji štite bakteriju od isušivanja. Mnoge biljne vrste stvaraju voskove i to je i razlog zašto je većina listova lijepo sjajna kao da je ispolirana. Neke biljne vrste stvaraju vrlo velike količine voskova i to se vrste iskorištavaju za njihovu proizvodnju, a kao i bakterije, štite ih od isušivanja i oštećivanja. Zanimljivo – upravo za tu namjenu ih i mi koristimo.

Iz opće kulture, ali i iz znanja o kozmetici, naučit ćemo i dva primjera iz životinjskog svijeta. Dugo je godina glavata ulješura (Physeter macrocephalus) bila izlovljavana upravo iz kozmetičkih razloga. Naime, u svojoj velikoj glavi, koja zauzima i do trećine tijela, nalazi se vrlo velika masa koja je po svojem kemijskom sastavu vosak. On ima mnoge funkcije. Glavata ulješura zaranja iznimno duboko, do tri kilometra dubine u potrazi za gigantskim lignjama s kojima se hrane. Hladna voda izaziva snažno stezanje voskova, koji time povećavaju gustoću i služe poput balasta koji omogućuje duboke zarone. Kada je potrebno izroniti, toplina tijela glavate ulješure topi vosak, smanjujemo mu time gustoću i omogućuje brzi izron. Vosak ima još jednu funkciju, a to je provođenje zvuka za eholokaciju s kojim ulješura dobiva jasnu sliku tamnog okoliša bez svjetla. Taj zvuk, najglasniji od svih koje ijedna životinja ispušta, možda čak i služi za omamljivanje velikog plijena. A sve – zahvaljujući vosku. Cetaceum se nakon ulova vadio, čistio te je završavao u svoj kozmetici, od krema do ruževa za usne i sapuna. Zabranom i ograničavanje izlova kitova, nađeni su, Bogu hvala, daleko humaniji izvori. U zaštitnoj funkciji se zamijenio s uljem jojobe, a kao uguščivač i ubrzivač apsorpcije, zamijenio ga je polusintetski cetil-palmitat i danas poznat pod nazivom cetaceum. Neka ulješura, posljednja od tri vrste nekoć evolucijski uspješne obitelji i dalje roni po našim oceanima.

Drugi primjer vam je daleko poznatiji. To je pčela i saće koje gradi upravo od voskova. Voskovi u saću sprečavaju isušivanje jajašaca i larvi, a smatra se da neki ljekoviti spojevi u pčelinjem vosku sprečavaju i razvoj potencijalno opasnih mikroorganizama. Pčela je majka svih balzama, ali možda i cijele kozmetike uopće, jer su se ljudi odavno susreli s pčelama i medom. Vidjeli su davno da i saće, premda nisu osobito hranjive, mogu zaštiti kožu od loših vanjskih utjecaja. Iz zahvalnosti prema pčelama, naš jezik odao im je zanimljiv hommage – pčela je jedina vrsta uz čovjeka za koju kažemo da umire. Sve ostale, čak i najbolji prijatelj pas, ugibaju.

Pogledajte:

The post Voskovi first appeared on PLANTAGEA.

Cera bellina

PG — Tue, 19 Mar 2019 11:02:15 +0000

INCI: POLYGLYCERYL-3 BEESWAX

Možda nije fer da priču započinjemo voskom koji je obrađen, ali se držim abecednog rasporeda. Što je Cera Bellina? Kod emulgatora vrlo ćemo se detaljno upoznati s pojmom prirodnih tvari obrađenih postupcima zelene kemije o kojem je već bilo riječi u uvodu. Pčelinji vosak već je tisućama godina popularan ima ima svoje prednosti i mane. Napretkom kemije stvoreni su brojni derivati voska kojim smo htjeli poboljšati osobine pčelinjeg voska – gustoća, tekstura, emulzijska moć… Tako je do sada nastalo ukupno 31 registrirana nova sirovina samo od pčelinjeg voska, no većina njih nije bila napravljena sukladno zahtjevima ekološke kozmetike, primjerice, koristili su se derivati pčelinjeg voska s polietilen-glikolom ili silikonima. No, nastajale su i drugačije i prihvatljivije sirovine.

Cera Bellina je kreirala tvrtka Koster Keunen. Slobodne masne kiseline, inače normalno prisutne u pčelinjem vosku, odabrane su kao cilj obrade i one su “spojene” u poliglicerilni derivat, odnosno vezane su za poliglicerol. To je proces koji ćemo upoznati kod emulgatora Emulium kappa. Na taj način izmijenjene su osobine pčelinjeg voska:

Cera Bellina je hidrofilizirani derivat pčelinjeg voska. To znači da osim ulja on više voli vodu od pčelinjeg voska. To mu daje laganiju teksturu na koži.
Oleogel/balzam koji stvara Cera Bellina više je svojstva uljnog gela a manje masnog i teškog balzama. To ne znači da je balzam od Cera Bellina poput emulzije, ali je više meke i glatke teksture. Čak i kada se koristi u nižim koncentracijama (5%) balzam bude mekan, baš poput uljnog gela, ali stabilan. To je prednost u odnosu na gotovo sve druge voskove kod kojih dolazi do odjeljivanja faza.
Izrazito stabilizira balzame – tvori kontinuiranu gustu fazu, nešto slično gelovima u vodenim sustavima, sprječava kristalizaciju drugih voskova i što je najbitnije, sprječava jednu neugodnu pojavu koju francuzi nazivaju “mûrissement”, a englezi “sweating”. To je izlučivanje kapljica ulja u balzamu.
U dekorativnoj kozmetici sprječava nastajanje nakupina pigmenata (grudica).

Cera Bellina koristi se u udjelima od 5% (tekući uljni gel), ili 10% (meki balzam) ili 15% (tvrđi ali teksturno lakši balzma od pčelinjeg voska.
Cera Bellina prema specifikaciji proizvođača tali se na temperaturi od 63-73 °C, kiselinski broj manji je od 2 (jer su masne kiseline vezane za poliglicerol), saponifikacijski broj je 80-94.

The post Cera bellina first appeared on PLANTAGEA.

Kandelila

PG — Tue, 19 Mar 2019 11:12:06 +0000

Euphorbia cerifera Alcocer = E. antisyphilitica Zucc., Euphorbiaceae

INCI: CANDELILLA CERA

Prednosti: sjaj proizvoda, glađa tekstura od pčelinjeg voska, snažnije izražena filmogenost u odnosu na pčelinji vosak
Mane: polagano taljenje
Moja omiljena aplikacija: fini soft i vrlo glatki balzami za usnice i kožu, kada tražite finu mekoću balzama.

Kandelila je vrsta koja raste u suhim područjima Teksasa i Meksika. Neobičnog je izgleda grma sa zelenim stabljikama bez listova, a same stabljike preuzele su proces fotosinteze kako biljka ne bi gubila nepotrebnu vlagu kroz listove. Stvara puno zaštitnog voska koji je danas naširoko korištena u industriji. Kandelila vosak je snažno filmogen (prekriva kožu i štiti). Prema FAO sastoji se od 42% ugljikovodika (dužina lanca 29-33 ugljikova atoma) od kojih su 89% parafini a 2% alkeni (nezasićeni ugljikovodici). Sadrži ukupno 39% voskova, rezina i sitosterolnih estera, najčešće 20-30% dugolančanih estera i 12-14% sitosterolnih estera. Ukupnih laktona sadrži 6%. Od tih tvari, saponificira se oko 23-29% (mahom se radi o voskovima), a 71-77% je neosapunjivo.

Pojačava prianjanje kozmetičkih preparata za kožu pa se koristi u maskarama, ruževima za usne te zaštitnim kremama za lice. Premda filmogen, daje koži osjećaj fine glatkoće i nije odveć težak. Glatkoća kože, premda ovisi i o drugim sastojcima, je izraženija nego kod pčelinjeg voska. Vrlo se lijepo uklapa u formulacije s pčelinjim voskom. Balzamima za usnice daje poseban sjaj i pojačanu zaštitu (okluzivnost). Koristi se i kao sjajilo, od tableta do namještaja, a puno se koristi i u žvakaćim gumama. Gradivni je dio i nekih emulzijskih sustava (Emulium kappa).

Prema američkoj farmakopeji (USP), kriteriji kvalitete su sljedeći :

točka tališta 68,5 – 72,5 °C
kiselinski broj 12-22
saponifikacijski broj 43-65
rezidualna otapala prema općem zahtjevu

U praktičnom životu, kandelila vosak se dosta polako tali stoga je pametno da ga otopite prije, a tek onda dodate ugrijano ulje/macerat (vidi opća pravila spravljanja balzama).

Korisne reference

Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15, 2007)
1 Final Report on the Safety Assessment of CandelillaWax, Carnauba Wax, Japan Wax, and Beeswax
International Journal of Toxicology, Volume 3 (3): 1 – May 6, 1984
Structure and Physical Properties of Plant Wax Crystal Networks and Their Relationship to Oil Binding Capacity Alexia, Blake; Edmund, Co; Alejandro, Marangoni Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 91 (6) – Jun 1, 2014

The post Kandelila first appeared on PLANTAGEA.

Karnauba

PG — Tue, 19 Mar 2019 11:15:59 +0000

Copernicia cerifera C. Martius, Arecaceae

INCI: COPERNICIA CERIFERA CERA

Prednosti: najjača filmogenost od svih voskova, snažna zaštita kože
Mane: visoka točka taljenja
Moja omiljena aplikacija: kada vas netko traži dodatnu zaštitu a vi već gubite maštu. Izrazito filmogen za jako zaštitne balzame.

Karnauba nam dolazi iz sjevernog Brazila, to je visoka palma koja kao i mnoge palme stvaraju zaštitni vosak. Karnauba vosak, nakon pčelinjeg, najpoznatiji je vosak široko korišten u farmaceutskoj industriji. Koristi se kao i kandelila kao sjajilo za tablete, a dodaje se i u sam sadržaj tableta i kapsula.

Prema FAO, karnauba vosak sadrži :

estere nerazgranatih masnih kiselina parnog broja ugljikovih atoma C24-C28 i nerazgranatih alkohola parnog broja ugljikovih atoma C30 – C34
estere nerazgranatih α-hidroksi kiselina C22 – C28 ;nerazgranatih masnih kiselina parnog broja ugljikovih atoma C24-C28 i nerazgranatih alkohola parnog broja ugljikovih atoma C24 – C34 ; nerazgranatih diola (dvije hidroksi skupine) parnog broja ugljikovih atoma C24 – C34
estere (hidroksi)cimetne kiseline i nerazgranatih diola parnog broja ugljikovih atoma C24 – C34
slobodne nerazgranate masne kiseline C24 – C28
slobodne nerazgranate alkohole parnog broja ugljikovih atoma C30 – C34
ugljikovodike neparnog broja ugljikovih atoma C27 – C31

Udjeli tih tvari variraju, ali u prosjeku sadrži 75-85% svih estera, 10-15% slobodnih dugolančanih alkohola, 3-6% masnih kiselina, 1-2% ugljikovodika i 4-6% rezina. Sadržaj estera cimetne kiseline naglašava njegovo zaštitno djelovanje na kožu i takav tip spojeva već smo susreli kod shea maslaca. Karnauba vosak ima iznimno visoku točku tališta. Zbog toga se dodaje u ruževe za usne kako bi spriječio njihovo taljenje u ljeti, kao stabilizator emulzijskih sustava, balzame za kožu i raznu dekorativnu kozmetiku poput maskara. Iznimno je filmogen, vjerojatno najfilmogeniji od svih voskova i štiti kožu od isušivanja, no masnoj koži izaziva osjećaj “kože koja ne diše”. Ako vam, primjerice, niti jedan balzam za usnice ne odgovara jer dovoljno ne štiti, onda ćete razmisliti o uporabi karnauba voska. Zbog toga i je najpopularniji je u balzamima za usne, pogotovo kod jako ispucalih usnica. Karnauba vosak je hipoalergen što mu je i prednost u odnosu na pčelinji vosak. Karnauba je kristaliničan i katkad zna kristalizirati u veće kristale ako se koristi u većim koncentracijama. Balzami koji sadrže samo karnaubu budu blago sitno-zrnate strukture i stoga se karnauba voli kombinirati s pčelinjim voskom koji daje veću homogenost.

Susrećete ga posvuda, pa i tamo gdje ne mislite da ga nalazite. U sastavu je sjajila za automobile (zato se naziva autokozmetika), izrazito dobro polira drvo i daju mu visok sjaj, u kombinaciji s pčelinjim voskom, terpentinom ili uljem lana. Dodaje se i u prehranu, poput bombona i žvakaćih guma.

Visoka točka tališta mu je i mana i mora ga se zagrijati i do 90 °C. Zbog toga se uglavnom mora posebno taliti tijekom spravljanja balzama.

Zahtjev za kvalitetom prema Europskoj farmakopeji

izgled : blijedo žuta do žuta krutina netopiva u vodi i etanolu, topiva grijanjem u etil-acetatu i ksilenu
identifikacija tankoslojnom kromatografijom s poredbenim supstancijama mentolom, mentil-acetatom i timolom
otopina nije intenzivnije obojena od poredbene otopine 50 mg/L kalij dikromata
točka taljenja 80-88 °C
kiselinski broj 2-7
saponifikacijski broj 78-95
ukupni pepeo najviše 0,25% određeno na 2 g

Korisne reference

Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15, 2007)
The structural constituents of carnauba wax L., Vandenburg; E., Wilder Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 47 (12) – Dec 1, 1970
1 Final Report on the Safety Assessment of CandelillaWax, Carnauba Wax, Japan Wax, and Beeswax International Journal of Toxicology , Volume 3 (3): 1 – May 6, 1984
Structure and Physical Properties of Plant Wax Crystal Networks and Their Relationship to Oil Binding Capacity Alexia, Blake; Edmund, Co; Alejandro, Marangoni Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 91 (6) – Jun 1, 2014
Relationship between the hardness of an oil–wax gel and the surface structure of the wax crystals Imai, Takeo; Nakamura, Koichi; Shibata, Masashi Colloids and Surfaces A: Physicochemical and Engineering Aspects , Volume 194 (1) –Dec 20, 2001

The post Karnauba first appeared on PLANTAGEA.

Mirisni voskovi

PG — Tue, 19 Mar 2019 11:42:23 +0000

Sjećate li se poglavlja o dobivanju apsoluta? U prvom koraku imamo heksansku ekstrakciju gdje se ekstrahiraju i mirisne molekule i voskovi. Onda se mirisne molekule odvajaju od voskova ekstrakcijom u etanolu. Ali, gdje odlaze voskovi? Konačno smo ih pronašli. Ti voskovi su “nusprodukt” u dobivanju apsoluta, premda katkad znaju biti i primarni proizvod bez kasnije proizvodnje apsoluta. Ti su voskovi zasićeni mirisnim molekulama i izrazito podsjećaju na miris apsoluta. Zato su i nevjerojatno popularni.

Premda su voskovi, uglavnom ih rijetko kada koristimo kao “samostalne” voskove poput pčelinjeg voska. Mahom se koriste kao mirisni dodatak, prosječnu u udjelima od 10-30% u balzamima, te naravno u emulzijskim sustavima u nižim postocima (do 5%). Obično su manje moći ugušćivanja od pčelinjeg voska.

Na tržištu postoji cijeli niz ovakvih voskova ali su često slabo dostupni. Stoga ćemo nabrojati nekoliko njih koji su vam češće dostupni.

Mimoza

Acacia decurrens (Wendl.f.) Willd., Fabaceae

INCI: ACACIA DECURRENS FLOWER CERA

Ova vrsta mimoze samonikla je u Australiji, no danas raste diljem svijeta. Biljka je vrlo svestrane uporabe: od nje se dobivaju gelovi, boje od cvjetova i sjemenki, apsolut koji se koristi u parfumeristici te vosak. Vosak mimoze luksuzni je član u grupi voskova, za finu kozmetiku. Više ili manje izraženog mirisa i okusa meda s floralnom notom, ima idealnu temperaturu taljenja za jedan vosak (60-65 °C), balzamima i kremama daje i konzistenciju i mekoću i ugodnu teksturu. U sastavu se ističe bogatstvo sterola koji uz voskove doprinose zaštitnoj funkciji. Voskovi su obično sadrže 38-48 ugljikovih atoma. Jedna je od rijetkih mirisnih voskova koji se koristi kao “samostalni” vosak u balzamima, najčešće u koncentraciji od 10-12%. Koristi se za izradu laganih balzama za lice, tijelo i usnice. Serija do serije zna varirati u intenzitetu mirisa, pa se oni koji su vrlo snažnog mirisa znaju koristiti u kombinaciji s pčelinjim voskom, ovisno o tome koji intenzitet mirisa želimo postići.

Jasmin Sambak

Jasminum sambac (L.) Aiton, Oleaceae

INCI: JASMINUM SAMBAC FLOWER CERA

Jasmin, jasmin, pogotovo moj omiljeni Sambac. Ima najdublju i najsenzualniju notu. Iznimno je intenzivnog mirisa koji je gotovo u potpunosti identičan mirisu heksanskog apsoluta jasmina sambaka. Dodaje se u vrlo fine balzame i masažne barove i balzame kao mirisni dodatak i obično ga se dodaje oko 10-20%. Ovisno o željenoj konzistenciji trebat će mu dodatak od 4-8% pčelinjeg voska. Intrigantan u kombinaciji sa slatkom narančom, kaledonijskim sandalom i vrlo malo prpošne note muškatne kadulje.

Ruža

Rosa x damascena Mill., Rosaceae

INCI: ROSA DAMASCENA FLOWER CERA

Kao i u slučaju jasmina, miris voska ruže nevjerojatno je sličan mirisu cvijeta i po mirisu osobno mi je i ugodniji od mirisa apsoluta ruže. Fini parfemski balzami s dodatkom od dvadesetak posto ovog voska su dovoljni za iznimno mirišljavi proizvod, dok će desetak posto biti dovoljno za diskretnije i ugodne varijante. Kao i kod jasmina, trebat će mu dodatak od 4-8% pčelinjeg voska. Miris ruže dovoljan je samom sebi, ali ste slobodni poigrati se maceratom vanilije te čak i neobičnom kombinacijom s kokosom.

Tuberoza

Polianthes tuberosa L., Asparagaceae

INCI: POLIANTHES TUBEROSA FLOWER CERA

Apsolut tuberoze poznata je parfemska sirovina ugodne, pudrasto floralne note. Mirisno se lijepo slaže i s voskom ruže, citrusima poput slatke naranče, mandarine te pogotovo tanđerine, te zanosnim mirisima ylang ylang ekstra.

Korisne reference

Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15, 2007)
Studies of jasmine wax: I. Physical properties and chemical composition S., El-Magoli; N., Hassanen; M., Morad; F., El-Wakeil Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 59 (3) – Mar 1, 1982
Studies of jasmine wax: II. Use of the wax fractions in producing enriched cleansing cream and as a fixative for soap perfumes F., El-Wakeil; N., Hassanen; M., Morad; S., El-Magoli Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 59 (3) – Mar 1, 1982

The post Mirisni voskovi first appeared on PLANTAGEA.

Pčelinji vosak

PG — Tue, 19 Mar 2019 11:46:49 +0000

Apis mellifera

INCI: CERA ALBA

Prednosti: niska temperatura taljenja, fina amorfna struktura balzama
Mane: manja filmogenost od karnaube i kandelile, pomalo ljepljiva tekstura
Moja omiljena aplikacija: čak i ako se koriste drugi voskovi, volim koristiti pčelinji vosak kao jednu od komponenti. Ne samo za početničke balzame već je redovno u uporabi za brojne formulacije kao jedini vosak, prije svega zbog jednostavnosti pripreme formulacije.

Već smo spomenuli pčelinji vosak kao najstariji od svih u upotrebi. Osim za zaštitu mladih, pčele ga koriste i za čuvanje meda i polena. Netom stvoren iz žlijezda, vosak je skoro proziran, a u njega pčele polako ugrađuju propolis i polen, stoga i dobiva karakterističnu mutnu žutu boju i ugodan miris meda. Malo lude statistike: na 10-30 kg meda dobiva se kilogram voska; toliko je energetski zahtjevna sinteza voska u pčeli da se utroši i do osam puta veća količina meda od količine nastalog voska. Za kilogram meda potrebno je oko 200 000 letova u kojem prijeđu 250 000 kilometara i slete na 15 milijuna cvjetova (to ovisi i o biljnoj vrsti). Pomnožite sada to s deset do trideset da biste dobili ovu statistiku za kilogram voska. Ajme što ljudi imaju vremena računati. Možda vas nauči cijeniti ovaj divan proizvod kojeg olako smatramo uobičajenim.

Nisu svi voskovi isti. Najkvalitetniji vosak dobiva se od poklopaca kojim pčele zatvaraju med u saće i koje se skidaju tijekom sakupljanja meda. On se naziva na engleskom capping wax i obično se on sakuplja za organski vosak. Pčelinji voska može biti :

sirov, koji se dobiva taljenjem sakupljenog voska i grubom filtracijom. Takav vosak je obično žuto smeđe boje katkad s mali vidljivim zrnastim nečistoćama, a taljenjem se znaju vidjeti netopive nečistoće poput propolisa. Ima intenzivan miris meda i propolisa. Ovakav vosak se industrijski ne koristi jer bi izgled proizvoda jako varirao, ali ne trebam naglašavati da je vrlo popularan u narodnoj medicini i kućnoj kozmetici jer sadrži i veće količine ljekovitih tvari. Najfiniji takav vosak dobio sam na poklon u jednom zabačenom samostanu u planinama Transilvanije. Radilo se o svijećama pravljenim za mise u crkvi, od voska iz košnica u netaknutoj prirodi a same svijeće bile su ručno rađene. Imale si toliko ugodan miris po medu, da mi nije palo na pamet uništiti to blago paljenjem – završile su u mojim od prvih kozmetičkih igrarija, a nisam odolio niti pojesti komadić tog voska. U prosjeku slabije ugušćuje od čišćih voskova i obično ga se dodaje oko 12%.
žuti vosak (cera flava) dobiva se iz sirovog voska uklanjanjem nečistoća. Žute je boja, diskretnijeg ali jasno izraženog mirisa meda ili propolisa. Kako je definiran i kao farmaceutska sirovina daleko je ujednačenije kvalitete i industrija ga koristi.
bijeli vosak (cera alba) dodatno je pročišćeni oblik žutog voska u kojem se adsorbensima uklanjaju boje i miris. Bijele je boje, gotovo bez mirisa a visok stupanj pročićenosti smanjuje rizik od potencijalnih alergijskih reakcija. Zbog toga se najčešće i koristi. Prosječni udio u balzamima i bijelog i žutog voska je 10%.

U kemijskom sastavu ističu mu se klasični voskovi. To su esteri (spojevi) palmitoleinske, palmitinske, hidroksipalmitisnke i oleinske kiseline kiseline s jedne strane, te vrlo dugolančanih alkohola, s 24 – 34 ugljikova atoma. Najčešći spoj je triakontanil-palmitat, ester alkohola od 30 ugljikovih atoma i palmitinske kiseline. Tih estera bude oko 70%. Pčelinji vosak sadrži i oko 13-18% ugljikovodika dužine lanca C25 – C35, obično neparnog broja atoma. Najčešći ugljikovodik je C27. C24 do C32 slobodne masne kiseline su prisutne u udjelu 10-15%. Sadrži oko 1% C34 – C36 slobodnih dugolančanih alkohola i 0,5 – 1% miristolaktona.

Prema Europskoj farmakopeji, zahtjevi za kvalitetom za žuti vosak su :

izgled: žuta do svijetlo smeđa krutina mat i nekristalinične frakture, u rukama postaje mekana i tjestasta. Diskretnog mirisa na med, bez okusa i ne lijepi se za zube.
topivost: djelomično topiv u vrućem 90% etanolu, potpuno topiv u biljnim i eteričnim uljima.
relativna gustoća: oko 0,960
točka kapanja: 61 – 66 °C
kiselinski broj: 17,0 – 22,0
esterni broj: 70 – 80
saponifikacijski broj: 87 – 102
gliceroli i polioli najviše 0,5%

Zahtjev za kvalitetom bijelog voska :

izgled: bijela krutina mat i nekristalinične frakture, u rukama postaje mekana i tjestasta. Gotovo bez mirisa ili tek vrlo slabog mirisa meda, bez okusa i ne lijepi se za zube.
topivost: djelomično topiv u vrućem 90% etanolu, potpuno topiv u biljnim i eteričnim uljima.
relativna gustoća: oko 0,960
točka kapanja: 61 – 66 °C
kiselinski broj: 17,0 – 24,0
esterni broj: 70 – 80
saponifikacijski broj: 87 – 104
gliceroli i polioli najviše 0,5%

Ima puno razloga zašto je pčelinji vosak toliko popularan. Prvo, vrlo je lagano topiv i na nižim temperaturama (usporedite se karnaubom i kandelilom) i zbog toga je izrada balzama vrlo brza i jednostavna. Kada radite balzame s karnaubom dođe vam da sebe i balzam bacite kroz prozor čekajući da se otopi. S pčelinjim voskom takve probleme nećete susretati. Drugo, pčelinji vosak je amorfan odnosno nekristaliničan. Zbog toga ima lijepu teksturu na koži i odlično prihvaća vrlo raznolika biljna ulja u svojim formulacijama. Balzami pčelinjeg voska imaju manje filmogenu i više masnu teksturu od istih spravljenih od kandelile ili karnaube. Kao i svi voskovi, štiti kožu od isušivanja, a prve kreme (pseudoemulzije) spravljale su se s pčelinjim voskom još u doba stare Grčke. Ima široku primjenu: balzami za usnice, kožu i tijelo, stabilizator emulzija (koemulgator), sapuni, izrada svijeća i sredstva za poliranje namještaja.

Korisne reference

Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15, 2007)
The proteins of beeswax S., Kurstjens; E., McClain; H., Hepburn Naturwissenschaften , Volume 77 (1) – Jan 1, 1990
Identification of adulterants added to beeswax: Estimation of detectable minimum percentages Jiménez, Juan J.; Bernal, José L.; del Nozal, Maria J.; Martín, Maria T.; Toribio, Laura European Journal of Lipid Science and Technology , Volume 111 (9) – Sep 1, 2009
Physico‐chemical parameters for the characterization of pure beeswax and detection of adulterations Bernal, José Luis; Jiménez, Juan José; del Nozal, María Jesús; Toribio, Laura;Martín, María Teresa European Journal of Lipid Science and Technology , Volume 107 (3) – Mar 1, 2005

The post Pčelinji vosak first appeared on PLANTAGEA.

Riža i suncokret

PG — Tue, 19 Mar 2019 11:51:09 +0000

Riža

Oryza sativa L., Poaceae

INCI: ORYZA SATIVA BRAN CERA

Ulje riže smo već upoznali, sada je vrijeme i za drugi lipidni proizvod iz ove svestrane žitarice koji se, kao i suncokret, dobiva vinterizacijom ulja riže. Kao i karnauba vosak, vosak riže tali se na visokoj temperaturi (77-86 °C). Za razliku od drugih voskova, ovaj vosak daje posebnu glatkoću i mekoću koži, a istovremeno ju štiti tankim i ugodnim filmom. Glatkoću i lagani osjećaj daje skvalen koji se nalazi u vosku. Sadrži voskove od palmitinske, behenične (C22) i lignocerinske (C24) kiseline, te melisil i ceril alkohola. Po kemizmu je pomalo sličan suncokretovom vosku, ali za razliku od njega daje mekše i teksturno mekše balzame od suncokreta. Kao lagani i ugodan vosak, odličan je za spravljanje pseudo-emulzija (cold krema), dajući im ugodniji osjećaj i veću mekoću od pčelinjeg voska. Manje je ljepljive teksture od pčelinjeg voska, nešto manje filmogen od karnaube i kandelile. Koristi se u laganim balzamima, te u dekorativnoj kozmetici kada se želi postići stabilnost i tvrdoća proizvoda, uz istovremeno lagani osjećaj na koži. Nalazi brojne industrijske primjene, od proizvodnja tableta, sjajila za papir, svijeće i štošta drugo.

Suncokret

Helianthus annuus L., Asteraceae

INCI: HELIANTHUS ANNUUS SEED CERA

Vosak suncokreta dobiva se kao nusprodukt vinterizacije biljnog ulja suncokreta. Većinu sastava čine voskovi alifatskih nerazgranatih alkohola i masnih kiselina. Dominantni voskovi imaju 40-42 ugljikovih atoma (30-40%). Gotovo nema drugih primjesa osim nešto slobodnih alkohola. Točka taljenja je oko 80 °C. Vosak suncokreta daje iznimnu tvrdoću balzamima i homogenost, daleko veću od voska riže ili pčelinjeg voska. Trenutno vam nije dostupan.

Korisne reference

Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15, 2007)
Comparison of rice bran oil and wax yields; a systematic approach to wax ester analysis Kim, Junghong; Godber, James Samuel International Journal of Food Science & Technology , Volume 49 (2) – Feb 1, 2014
Physical Properties of Rice Bran Wax in Bulk and Organogels Lakmali, Dassanayake; Dharma, Kodali; S., Ueno; K., Sato Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 86 (12) – Dec 1, 2009
Simultaneous recovery of wax and oil from rice bran by filtration-extraction Joseph, Pominski; P., Eaves; H., Vix; E., Gastrock Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 31 (11) – Nov 1, 1954
A process for the preparation of food-grade rice branwax and the determination of its composition Shaik, Vali; Yi-Hsu, Ju; Thengumpillil, Kaimal; Yaw-Terng, Chern Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 82 (1) – Jan 1, 2005
Structure and Physical Properties of Plant Wax Crystal Networks and Their Relationship to Oil Binding Capacity Alexia, Blake; Edmund, Co; Alejandro, Marangoni Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 91 (6) – Jun 1, 2014
Composition of waxes from crude rice bran oil S., Yoon; J., Rhee Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 59 (12) – Dec 1, 1982
Crystallization of sunflower oil waxes S., Martini; M., Añón Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 80 (6) – Jun 1, 2003
Wax composition of sunflower seed oils Amalia, Carelli; Lorna, Frizzera; Pedro, Forbito; Guillermo, Crapiste Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 79 (8) – Aug 1, 2002
Determination of wax concentration in sunflower seed oil S., Martini; M., An Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 77 (10) – Oct 1, 2000
Physical behavior of purified and crude wax obtained from Sunflower ( Helianthus annuus ) seed oil refineries and seed hulls T.C., Sindhu Kanya; K., Udaya Sankar; M.C., Shamnathaka Sastry Plant Foods for Human Nutrition , Volume 58 (2) – Jun 1, 2003
Characterization of wax esters, free fatty alcohols and free fatty acids of crude wax from sunflower seed oil refineries Kanya, T.C. Sindhu; Rao, L. Jaganmohan; Sastry, M.C. Shamanthaka Food Chemistry , Volume 101 (4) – Jan 1, 2007

The post Riža i suncokret first appeared on PLANTAGEA.

(Ko)emulgatori

PG — Tue, 19 Mar 2019 14:40:58 +0000

Emulgatori i koemulgatori (tvari koje potpomažu funkciju emulgatora) naizgled nemaju što tražiti u balzamima koji su anhidrični sustavi (bez vode). Ipak, oni imaju dvije važne funkcije:

mogu se koristiti kao dodatni uguščivači balzama te utječu na teksturu. Najpoznatiji su Lanette 16 (INCI: CETYL ALCOHOL), Lanette O (INCI: CETEARYL ALCOHOL) i gliceril-monostearat (GMS, INCI: GLYCERYL STEARATE). Oni poput voskova ugušćuju, ali istovremeno i malo umanjuju masnoću teksture. Pružaju također i dodatnu okluziju (zaštitu) kože. Mala im je zamjerka što se znaju grudati u formulaciji. Kako bismo to izbjegli, obično ih koristimo oko 0,5-2%, vrlo rijetko kada više.
i prethodno nabrojani, a pogotovo emulgatori osim na teksturu utječu i na vlažnost kože. Naime, sama naša koža sadrži emulzijski sustav čija je funkcija zaštita vlage u i na koži. Zbog toga su nam emulgatori dodatni ovlaživači u paradoksalno anhidiričnom sustavu. No, nisu svi emulgatori namijenjeni balzamima. Neki bi bili nestabilni bez vodene faze i uništavali bi strukturu balzama, neki bi bili čak i agresivni. Najpoznatiji emulgator koji se koristi je lanolin (INCI: LANOLIN). O njemu ću puno puno više govoriti kod emulzijskih sustava. Svojom specifičnom strukturom tekućih kristala zadržava vlagu i odlično štiti te nadopunjuje zaštitni efekt voskova. Dodaje ga se u prosjeku 5-15%.

Primjena koemulgatora i emulgatora nije uvijek nužna te će ovisiti kakav efekt želimo postići. Primjerice, ako koristimo balzam za njegu jako suhe kože, prisustvo lanolina može nam biti od velike pomoći.

The post (Ko)emulgatori first appeared on PLANTAGEA.

Drugi sastojci balzama

PG — Tue, 19 Mar 2019 14:43:37 +0000

Ovdje se nećemo dugo zadržavati jer smo već puno toga rekli u uvodu.

Odabrat ćete biljno ulje ili macerat. Po mom iskustvu kod balzama vrlo često posežemo upravo za uljnim maceratima ljekovitih biljaka – gotu kola, kantarion, gavez, neven… Na taj način ih pretvaramo u drugačiji ljekoviti oblik, iz tekućeg u pastozni/kruti. Isto se odnosi i na eterična ulja te eventualno ljekovite CO₂ ekstrakte (neven, brđanka…). O svemu ovom sam već puno pisao u prethodnim poglavljima.

Moja je sugestija da nikako ne zaboravite CO₂ ekstrakt ružmarina kao antioksidans koji ćete dodati ne samo radi trajnosti proizvoda, već i da ulje/macerat zaštitite od stresa zagrijavanja s voskom. To se pogotovo odnosi na voskove visoke točke taljenja kao što su karnauba i kandelila. Na taj način zaštitit ćete osjetljive nezasićene masne kiseline tijekom samog procesa spravljanja.

The post Drugi sastojci balzama first appeared on PLANTAGEA.