Ulja za kožu | PLANTAGEA

Ulja za kožu

PG — Tue, 12 Mar 2019 10:46:54 +0000

Najjednostavnija za spravljanje i primjenu, najkoncentriranija, najbolja za suhu kožu… Drugim riječima, sve naj. No, ovo je najteže i najveće poglavlje i tu ćemo jako dobro zastati, jer su biljna ulja temelj prirodne kozmetike i ishrane kože i izvana. Čak i ako ne volite osjećaj ulja na koži, bez njih ne možemo zamisliti kasnije poglavlje emulzijskih sustava, bez biljnih ulja nema uljnih macerata o kojima sam već pisao, bez njima nema maslaca, balzama i melema… Jesu li ulja za kožu nužno masna? Da. No, jesu li uvijek neugodno masna? Ne. Puno je malih trikova, od odabira ulja, do korištenja prirodnih pojačivača apsorpcije. Ulja su nezamjenjiva kod suhe kože, ali mogu biti vrlo zanimljiva i kod mješovite i masne kože. Veliko poglavlje i za mene zahtjevno jer je broj biljnih ulja koja su vam dostupna već postao ogroman. U biljnim uljima naučit ćemo i maslace, ionako su na Grenlandu sva naša biljna ulja maslaci. Bacite se na učenje i igranje. Do sada smo u poglavljima uglavnom prolazili naš vodeni dio. Sada je vrijeme za hommage našem masnom dijelu kojeg se katkad sramimo, a bez njega nema života.

Pogledajte:

The post Ulja za kožu first appeared on PLANTAGEA.

Zašto ulja?

PG — Tue, 12 Mar 2019 10:52:35 +0000

Biljna ulja su ljekovita

Ima nešto lijepo u tome kada puno pišete. Meni je sada puno, puno lakše krenuti u komplicirani svijet biljnih ulja kada već puno toga imam napisano na Plantagei. No, svakako si ponovite:

Kako se biljna ulja dobivaju te značenje i važnost hladno prešanih i nerafiniranih ulja u odnosu na rafinirana ulja
Kemizam biljnih ulja te biološko značenje sastojaka biljnih ulja

To je u osnovi cijelo poglavlje o biljnim uljima. No, ta predznanja će nam biti bitna i u kontekstu kozmetike.

Znanje o kontroli kvalitete biljnih ulja bit će vam presudno ako se bavite proizvodnjom kozmetike – ako sirovina nije kvalitetna, ni proizvod neće biti kvalitetan. Poznavanje saponifikacijskog, esternog i jodnog broja nam nije toliko presudno ovaj put, ali će svakako biti bitno u poglavljima o sapunima.

Prednosti primjene biljnih ulja

Mnogi ljudi na spomen mazanja ulja po koži dobivaju negativne asocijacije na zamaštenu, sjajnu kožu, što naravno ne vole. To je gotovo noćna mora za ljude s masnom kožom. No, takva negativna reklama nije istinita. Upravo su ulja ta koja najbolje hrane kožu. Upoznao sam nemalen broj polaznika škole prirodne kozmetike koji su potpuno zamijenili upotrebu krema s uljima. Ulja su idealna kao večernje hranjive ”injekcije”. Mnoge kreme, pogotovo u konvencionalnoj kozmetici, često daju lijep feeling na koži i dopadljive su za primjenu, ali ujutro s kožom ostaje isti problem. Ako ste jedni od onih koji kažu kako im je koža dobro tek kada je namažu kremom, onda je vrijeme za mali alarm: nešto ne valja! Obrnite situaciju pa neka vam koža bude dobro kad se probudite, a ne kad večer prije na nju nanosite kozmetički preparat. Upravo vam to garantiraju ulja. Ulja imaju nekoliko prednosti:

Ako imate suhu kožu, ne postoji koncentriraniji oblik hranjivih sastojaka. Za prevenciju strija u trudnoći nema ništa bolje od biljnih ulja. Upravo su biljna ulja, uz dodatak eteričnih ulja, ona koja omogućuju dugotrajno održavanje vlage u koži, a ne (samo) hidratantne kreme. Jojobino ulje u Sjevernoj Americi i argan u sjevernoj Africi svjedoče kako su ljudi to odvajkada znali, samo smo to malo zaboravili pod pritiskom marketinga.
Ako imate masnu kožu, neka vas ne grozi pomisao na masnoću. Kao u homeopatiji, gdje se slično liječi sličnim, tako ćete i u kozmetici primjenom ispravnih ulja dati signal koži da prestane s neprimjerenim lučenjem masnoće. Velika je greška ljudi s masnom kožom koji više puta dnevno peru lice raznim sredstvima za higijenu. Time samo još više dajemo poticaj koži da stvara još više masnoće. U odjeljku o njezi raznih tipova kože detaljnije ćemo se pozabaviti s tim problemom. Problem masne kože je često i disbalans masnih kiselina kože, nešto što vrlo lako korigiramo birajući upravo ona ulja koja svojim sastavom masnih kiselina mogu vratiti njihov prirodni balans.
Ulja, pa i ona najskuplja, vrlo su izdašna i jeftina kao kozmetika, a izrada je iznimno jednostavna i ne zahtijeva nikakvo dublje poznavanje kozmetičkih ”mućkarija”. Ulja se daju spraviti u malim količinama (10 mL i manje), što vam omogućuje da ih brzo potrošite, ili ih napravite nekoliko i tako ispitate koje vam kombinacije odgovaraju.
Biljna ulja su dobri nosioci svih onih ljekovitih tvari koje se lako otapaju u uljima. To su voskovi, eterična ulja, vitamini topivi u uljima poput vitamina E, neki CO₂ ekstrakti te prirodne tvari koje djeluju emolijentno, odnosno omekšavajuće za kožu.
Za razliku od emulzijskih sustava, ulja ne mogu “ne ispasti” i raspasti se. Ako vam se i ne sviđaju, primjerice, za lice, namazat ćete njima noge. Što ne znači da noge zaslužuju lošiji tretman od lica.
Nadalje, biljna ulja služe za maceriranje, odnosno ekstrakciju (izvlačenje) ljekovitih tvari iz biljaka koje same nemaju znatne količine biljnih ulja, poput gospine trave (kantariona), brđanke (arnike), nevena, gaveza te mnogih drugih biljaka.

Kreme ili ulja, pitanje je sad?

Ovo hamletovsko pitanje možda ipak nećemo postaviti s lubanjom u ruci. Rješenje ove dileme leži u apsolutnom hedonizmu: što vam više godi. Nekima se čini kako će ulja u tome uvijek izgubiti bitku, zar ne? Ipak su kremice fine, mekane, mirisne, često fino lagane, a ako dobro napravimo kremu ona će imati onaj “instant” efekt. No, imaju ulja i svoje adute. Malo igranja teksturama, što ćemo učiti, i možemo dobiti vrlo opasne konkurente emulzijskim sustavima, inače kraljevima na tronu modernog kozmetičkog tržišta.

Formula za zamjenu zna biti jednostavna:

krema = tonik + ulje

što znači da kremu pokušamo zamijeniti time da najprije nanesemo tonik, a potom nanesemo ulje na još vlažnu kožu. Komplicirano? Nimalo.

Ulja se mogu nanositi običnim utrljavanjem (zar vas to trebam učiti? sve mi je neugodno i spominjati!), ali mnogi od vas već znaju da se mogu nanositi i nježnim tapkanjem koje zna time ubrzati apsorpciju, pogotovo po licu.

Kako to da tonik i ulja mogu nadomjestiti kremu? Jednostavno. Ne zaboravite da na svojoj koži imate vlastite emulgatore koji inače održavaju hidrolipidnu barijeru kože. Ti emulgatori uglavnom su derivati kolesterola, molekule koje smo tako nekako zamrzili u zadnjih nekoliko desetljeća. Kombinacijom tonika i ulja ovdje jednostavno koristite vlastite emulgatore.

Neki od vas toliko zavole ulja da počnu prilično gunđati protiv krema. Nemojte. Ne zaboravite da se ovdje ravnamo čistim hedonizmom, a hedonizam je doista individualna kategorija.

Vrhunski je hedonizam i prava francuska diplomacija koristiti i jedno i drugo. Na primjer, neki koriste kreme ujutro, a tonik i ulje navečer. Ili obrnuto (mada rjeđe). Neki, koji imaju jako suhu kožu, koriste na kremu tanki sloj ulja kao bi još dodatno “pojačali” kremu. Kako bilo, mogućnosti je tisuću, što je ljepota individualne kozmetike.

The post Zašto ulja? first appeared on PLANTAGEA.

Sastojci kozmetičkih ulja

PG — Tue, 12 Mar 2019 10:58:16 +0000

A što to može ući u sastojke kozmetičkih ulja osim samih biljnih ulja? Odmah ćete se sjetiti eteričnih ulja, ali rjeđe nam padaju na pamet i drugi zanimljivi sastojci.

Eterična ulja imaju dvostruku funkciju: njima korigiramo miris i djelujemo ljekovito. Neka eterična ulja dominantno se koriste zbog mirisa, kao što su, primjerice eterična ulja usplođa citrusa. A neka su ljekovita, poput eteričnog ulja sjemenki mrkve.

Biljna ulja ostvaruju svoj učinak na dva načina. Prvi je fizikalni, odnosno svojim svojstvima mogu djelovati okluzivno i spriječiti gubitak vlage iz kože i nepovoljni utjecaj okoliša ili djelovati na površinski sloj kože i omekšavati ga. Drugi, daleko bitniji aspekt, je biokemijski. Svojim sastavom masnih kiselina “korigiraju” stanične procese u koži. Drugi sastojci mogu biti razni tipovi ekstrakata.
O maceratima je već bilo puno riječi i oni se puno koriste u kozmetičkim uljima.
CO₂ ekstrakti koji se tope u uljima (neven, brđanka…) dodaju se zbog ljekovitog djelovanja, a CO₂ekstrakt ružmarina služi kao antioksidans. Katkad se koriste umjesto eteričnih ulja kao mirisna komponenta.

Bez pojačivača apsorpcije kozmetička industrija bi prestala postojati jer su vrlo bitni za senzorijalni osjećaj ne samo ulja već i emulzijskih sustava. Nisu nam uvijek presudni, ali upoznat ćemo ih kako bi ugodili sebi samima.

Pogledajte:

The post Sastojci kozmetičkih ulja first appeared on PLANTAGEA.

Ulja i maslaci

PG — Tue, 12 Mar 2019 11:07:37 +0000

Gle čuda, glavni sastojak kozmetičkih ulja su ulja i maslaci. U komercijalnom svijetu to ne mora biti. Okrenite INCI sastav nekih ulja i uljnih seruma i pogledajte prvi sastojak. Svi INCI sastojci navedeni su u padajućem slijedu, što znači da su oni prvi u najvećoj koncentraciji. Vrlo često na tom prvom mjestu stoje pojačivači apsorpcije koje ću objasniti dalje u tekstu. Zašto? Zato jer se mora prilagoditi tržištu. Mnogim ljudima prirodno je “fora” i “in”, ali u biti zahtijevaju teksture klasične kozmetike, upijanje u roku nekoliko sekundi. To ne znači da je to loše, ali osobno ne volim pretjerivanje s količinom pojačivača apsorpcije. Ipak je poanta u hranjivosti i naglasak je na biljnim uljima, a već i s malim količinama pojačivača apsorpcije možemo postići dramatične promjene u brzini apsorpcije o osjećaju na koži.

Maslace za sada nećemo detaljnije obrađivati već ćemo o njima govoriti u posebnom manjem poglavlju o maslacima, balzamima i melemima.

Zašto se neka ulja upijaju brže, a neka sporije?

Upijanje nekog biljnog ulja ovisi i o čovjeku i njegovoj/njezinoj koži, a ne samo o uljima. Primjerice, jednoj osobi brže će se upijati avokado od badema, dok će se kod nekih ulje avokada upijati polakše. Nekima se badem upija bolje od lješnjaka, nekima ne. Ovisi o našem tipu kože, ali i o nizu drugih faktora koje nosimo zapisane u svom genetskom nasljeđu. Naravno, suhi tip kože općenito brže upija ulja od masne. Nije koža na cijelom tijelu jednaka. Zadebljala koža stopala ili dlanova sporije upija ulja od mjesta gdje je koža tanja, kao na licu i iza ušiju. Postoji nekoliko faktora koji diktiraju upijanje biljnih ulja, što je prije svega kemijski sastav.

Sastav masnih kiselina. Ulja s kratkolančanim masnim kiselinama (10-12 ugljikovih atoma), poput kokosovog ili babasu maslaca, brže se upijaju čak i u masnu kožu. Kraće molekule jednostavno lakše prodiru kroz inače zamršenu i teško propusnu barijeru koju zovemo koža. Nasuprot njima, ulja bogata relativno velikim polinezasićenim masnim kiselinama (preko 18 ugljikovih atoma) obično teže prodiru u kožu, a to su ulja poput ploda divlje ruže i konoplje.
Prisustvo sterola. Steroli znaju svakojako utjecati na upijanje biljnih ulja. Ulja poput argana ili masline, bogata sterolima, sporije se upijaju. No, prisustvo sterola može i ubrzati apsorpciju, kao što je slučaj kod ulja lješnjaka koje se koristi za njegu masne kože.
Prisustvo skvalena. Skvalen prirodni je ugljikovodik, inače prekursor (temeljna molekula) iz koje biljni i životinjski organizam stvara sterole. Njegovo prisustvu ubrzava upijanje biljnog ulja. Jedan od poznatih primjera je ulje brazilskog oraha. Prisustvo skvalena omogućuje i prodor u strukturu kose pa se ulja bogata skvalenom koriste i za pakunge za kosu. To ne znači da su sva ulja bogata skvalenom brzo prodiruća, jer to ovisi i o drugim faktorima. Primjer za to je maslinovo ulje.
Prisustvo emulgatora, najčešće lecitina ali i diacil i monoacil glicerola (molekula koje nemaju na glicerol vezane tri, već dvije i jednu masnu kiselinu). Uljena repica je ulje koje sadrži i sterole i lecitin. Emulgatori ubrzavaju prodor ulja kroz kožu, jer lokalno na samoj koži, mogli bismo reći, stvaraju kremu, emulziju s prirodnom vlagom kože te s time ubrzavaju i prodor kroz kožu. No, sadržaj emulgatora u uljima nikada nije toliko velik da bi izrazito ubrzao prodor u kožu.
Konzistencija i viskoznost ulja, ovisi i o sastavu masnih kiselina. Maslac poput shea maslaca sadrži dosta zasićenih masnih kiselina, ali su te molekule veće od onih u kokosu. Stoga već sama gusta, pastozna konzistencija usporava upijanje biljnog ulja i uglavnom stvara dugotrajan masni film (okluziju), što je velika prednost za suhu kožu, kožu beba, ali i njegu kože atopičara, o čemu će još biti riječi u knjizi.

Senzorijalne osobine biljnih ulja

Posve je logično da su sva biljna ulja masna. No, njihove teksture uvelike se razlikuju. Neka biljna ulja, poput kukuija imaju gotovo “vodeni” osjećaj vrlo lagane teksture i mazivosti. Maslac kokosa ili babasua ima vrlo snažno penetrirajući osjećaj “nestanka”, s slično je i ulje makadamije. Neka biljna ulja su optimalne mazivosti i težine kakvu zamišljamo u masažama i klasični primjer za to je badem. Ulja poput avokada brzo se upijaju, a zbog fitosterola u njima ostavljaju zanimljiv glatki osjećaj na koži koji se teksturno razlikuje od badema. Neka ulja, pogotovo ona koja se sporije upijaju poput argana ili maslinovog ulja, imaju pomalo “teški” osjećaj ali uz rezidualni osjećaj “zaštite”. U takvom svijetu raznolikih tekstura svatko može naći svoju kombinaciju uz malo eksperimentiranja, a ako tome pridodamo i pojačivače apsorpcije, možete se igrati do kraja života s njima.

Većina hladno prešanih i nerafiniranih ulja imaju originalni miris svoje sirovine. Ponekad to može biti ugodan i prehrambeni miris kao što je slučaj kod badema ili marelice koja imaju miris badema odnosno cijanida. Kod nekih ulja ova je parfemska komponenta snažno izražena, kao kod ulja šljive koja ima intenzivni cijanidni miris i koja svakoj uljnoj formulaciji daje amaretto miris. No, neka ulja su ljudima pomalo odbojna i čudna. Klasični primjer su ulja suncokreta i sezama koja imaju vrlo prehrambeni miris sjemenki. Najpoznatije ulje pomalo neugodnog mirisa je ulje argana koje je postalo iznimno razvikano (s razlogom), a u biti ima neugodan miris koji podsjeća pomalo na izmet. Ne jednom sam znao sresti ljude koji bi ustuknuli pred tim uljem, pogotovo ako su bili naučeni na parfimirano i rafinirano ulje argana.

Cijena biljnih ulja

Last but not least, porazgovarajmo o cijenama biljnih ulja. O tome ću pisati i kod eteričnih ulja. Prije 6-7 godina, sva su biljna ulja bila vrlo skupa. Pola litre noćurka sam plaćao po čak 900 kuna, litra badema (ne organski uzgoj) bila je preko 400 kuna. Neki od vas koji se duže bave uljima dobro to znaju. Danas je drugačije. Zašto?

Kao što ćemo pričati kod eteričnih ulja, većina brandova, u biti gotovo niti jedan, direktno ne proizvodi biljna ulja. Ona se kupuju od velikih svjetskih proizvođača po vrlo povoljnim cijenama, ali ih kupuju u velikim količinama. Potom formiraju svoje cijene, nakon pakiranja i analiza, ako ih uopće i rade. Vrlo je poučna priča o ulju ploda divlje ruže. Nekoć se desilo da je nekoliko brandova imalo identično ulje ploda divlje ruže (organski uzgoj), od istog proizvođača. Naglasak je svakako na – istog. Kako nisam izoliran i imam kontakte s mnogima i vani, ovakva mi je informacija bila dostupna. U maloprodaji cijena ulja se razlikovala i više od dva puta, što je 200%! I što sada reći? Srce me boljelo kada bih vidio da ljudi inzistiraju na dva puta skupljem ulju, samo zbog branda, a sadržaj je isti. Najjeftinije ulje, naravno, bilo je ono direktno uvezeno gdje je preskočena jedna velika stepenica marže. Ne kritiziram sada nikog i doista svatko može formirati svoju cijenu, a vi ste slobodni kupovati što želite, ako je kvalitetno. Ali i kod nas se ljudi polako uče da kvaliteta ne treba biti urnebesno skupa. Kriza nam je u tome pomogla, hvala joj.

Danas noćurak ne mora koštati više od 300-400 kuna po litri, čak i organski. Ulje tamanua, za koje sam nekoć plaćao po 1200 kuna po litri (konvencionalni uzgoj), sada sasvim pristojno košta 700-800 kuna (organski uzgoj). Gotovo sva biljna ulja i maslaci dobili su razumnije cijene i vama prihvatljivije. Kao i kod eteričnih ulja – što kupujete veću količinu, to se cijena po mililitru strmoglavljuje. No, nemojte biti lakomi. Ako nećete lako potrošiti litru nekog ulja, može vam se desiti da predugo stoji i da užegne. Stoga budite razboriti i kupujte manju količinu.

Za niske cijene ste zaslužni – vi. Ne ja, ne uvoznici niti proizvođači. Neki od vas i sami educiraju druge ljude i propagiraju izrade kozmetike, upotrebe kvalitetnih eteričnih i biljnih ulja, tako ste vi počeli i više kupovati. Vaša pojačana potražnja je otvorila prostor da se mogu uvoziti direktno – ne samo po 5 kg, već i na stotine kilograma. A to još više smanjuje njihovu cijenu. Zahvaljujem ovime i vama, ali i onima koji su to prepoznali i učinili ulja dostupnima.

Niska cijena još dan danas stvara podozrivost. Doista, još uvijek se svašta podvaljuje na tržištu. Pitajte stručnu osobu, jer lako je povoljno može biti i vrlo dobro. Kvaliteta je moja opsesija i to svi znaju.

Sama cijena biljnih ulja ovisi o faktorima koje možete pročitati i kod eteričnih ulja. Ukratko, ovisi o prinosu iz biljke, jednostavnosti uzgoja, prinosu biljke po hektaru, ali i načinu dobivanja – biljna ulja dobivena tehnološki zahtjevnim i skupim procesom ekstrakcije superkritičnim CO₂ uvijek su skuplja.

Pogledajte:

The post Ulja i maslaci first appeared on PLANTAGEA.

Abisinija

PG — Tue, 12 Mar 2019 13:33:45 +0000

Crambe abyssinica R.E. Fr., Brassicaceae

INCI: CRAMBE ABYSSINICA SEED OIL
Namjena: hidratantne kreme i ulja lagane teskture za njegu kože bez masnog okluzivnog osjećaja, njega kose – maske, kreme i šamponi, maskare, balzami i ruževi za usnice
Cijena: srednje skupo
Tajna ljekovitosti: erucična kiselina, γ-tokoferol, steroli
Moja opaska: iznimno svestrano ulje koje je odveć malo poznato, pobjednička kombinacija za gurmane u prirodnoj kozmetici
Oralna uporaba: apsolutno izbjegavati. Erucična kiselina je kardiotoksična, no u kozmetici ne predstavlja rizik za zdravlje

Kod ulja abisinije srećemo se prvi put s vrlo posebnim kemizmom. To je erucična kiselina koja je postala poznata svima nakon dirljivog filma Lorenzovo ulje o kojem pišem malo više kod ulja repice. Postoji više biljnih vrsta čije su sjemenke bogate erucičnom kiselinom, no dva komercijalno dobavljiva ulja, abisinija i sjemenke brokule, postale su vrlo popularne u kozmetici. Ulje abisinije je vrlo blijedo žuto do prozirno i zbog toga je vrlo zahvalna sirovina za sve tipove kozmetičkih proizvoda. Ima viskoznost koja podsjeća na ulje ricinusa ili ulje sjemenki nara, ali bez ljepljivog osjećaja na koži, iznimno lagane teksture i takvim brzim upijanjem da stoji uz bok uljima poput kukuija i babasu maslaca. Tekstura ovog ulja, kojem gotovo da ne trebaju pojačivači apsorpcije čak i za vrlo razmaženu klijentelu, prvi je od aduta ovog ulja. To je bogata tekstura s osjećajem ugodne viskoznost i odlične penetracije, te osjećajem okluzije bez osjećaja začepljivanja pora. Zvuči kao nestvarna istina, ali je tako. Drugi adut je kemizam. U sastavu masnih kiselina, kao što sam rekao, dominira erucična kiselina. U kozmetici se ulja s erucičnom kiselinom poistovjećuju s njegom kose: pakunzi, kreme za kosu i šamponi. Tu se rado kombinira s arganom, makadamijom, kokosom i babasu maslacom. Bogata tekstura, brza penetracija i zaštita kože čini ga idealnim dodatkom za njegu suhe kože – vizualno čini kožu hidratiziranijom, “popunjenijom” i elastičnijom, što je djelovanje koje priželjkujemo u “anti age” kozmetici. Takva tekstura čini ga jednim od poželjnih sastojaka i u kozmetici za masnu i mješovitu kožu. U dekorativnoj kozmetici pomaže boljem raspoređivanju pigmenata a takvo svojstvo pokazuje vrlo mali broj biljnih ulja. Stoga je jedan od dodataka u ruževima za usne i maskarama.

Osim erucične kiseline ulje abisinije sadrži preko 120 mg/kg γ-tokoferola, spoja kojeg volimo u kozmetici zbog protuupalnog djelovanja. Od fitosterola najviše je β-sitosterola, kampestanola i brasikasterola no u kojoj mjeri oni imaju doprinos djelovanju nije jasno.

Uobičajena koncentracija iznosi u uljnim pripravcima i do 50%, u emulzijskim sustavima obično 2-10%, a u šamponima 1-2%.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Bezbojno do blijedo žuto bistro ulje, slabog mirisa, viskozno.
Relativna gustoća	0.906 - 0.911
Indeks loma svjetla na 20 °C	1.465 - 1.475
Jodni broj	90 - 105
Kiselinski broj mg KOH/g	najviše 0.5
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 10.0
Saponifikacijski broj	135 - 205
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina	1.0 - 4.0
C16:1 palmitoleinska kiselina	0.1 - 0.5
C18:0 stearinska kiselina	0.5 - 2.0
C18:1 oleinska kiselina	10.0 - 25.0
C18:2 linolna kiselina	7.0 - 15.0
C18:3 α-linolenska kiselina	2.0 - 5.0
C20:0 arahidična kiselina	0.5 - 2.0
C20:1 eikozenska kiselina	2.0 - 6.0
C20:2 eikozadienska kiselina	0.0 - 0.5
C22:0 behenična kiselina	1.0 - 3.0
C22:1 erucična kiselina	50.0 - 65.0
C24:0 lignocerinska kiselina	najviše 1.0

*temeljem više proizvođača. Uglavnom u suglasju s objavljenim radovima (vidi reference), osim gustoće koja može biti 0.900. Norma je indikativna i odstupanja su moguća. Erucična kiselina uvijek dominira u sastavu.

Korisne reference

Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005
Cornelius JA, Simmons EA (1969) Crambe abyssinica—a new commercial oilseed. Trop Sci 11:17–22
Gurr MI, Blades J, Appleby RS, Smith CG, Robinson MP, Nichols BW (1974) Studies on seed-oil triglycerides: triglycerides biosynthesis and storage in whole seeds and oil bodies of Crambe abyssinica. Eur J Biochem 43:281–290
Full Characterisation of Crambe abyssinica Hochst. Seed Oil Stavros, Lalas; Olga, Gortzi; Vasilios, Athanasiadis; Eftalia, Dourtoglou; Vassilis, Dourtoglou Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 89 (12) – Dec 1, 2012
Variation in crambe, Crambe abyssinica hochst K., Lessman Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 52 (9) – Sep 1, 1975
Development of ultra‐high erucic acid oil in the industrial oil crop Crambe abyssinica Li, Xueyuan; van Loo, Eibertus N.; Gruber, Jens; Fan, Jing; Guan, Rui;Frentzen, Margrit; Stymne, Sten; Zhu, Li‐Hua Plant Biotechnology Journal , Volume 10 (7) – Sep 1, 2012

The post Abisinija first appeared on PLANTAGEA.

Açaí

PG — Tue, 12 Mar 2019 13:40:12 +0000

Euterpe oleracea Mart., Arecaceae

INCI: EUTERPE OLERACEA FRUIT OIL
Namjena: stresu izložena koža, “anti age”, koža sklona crvenilu i iritaciji, proizvodi za njegu kose
Cijena: skupo
Tajna ljekovitosti: polifenoli, steroli, linolna kiselina
Moja opaska: pravi profesionalni “touch” u finoj kozmetici. Koža sklona crvenilu, proširenim kapilarama, regeneracija kože. Unikatni sastav među uljima.
Oralna uporaba: rijetko.

Neki su čuli za açaí zahvaljujući dr. Ozu, a ja sam čuo za dr. Oza zahvaljujući açaí-ju. Sve je uvijek relativno i stvar je perspektive. Açaí palma obožava vlažna tropska područja Srednje i Južne Amerike. Naraste preko 25 metara u visinu, ima impozantne listove veće od 3 metra. Plod vrlo uvjetno sliči na crno grožđe, ali je plod manji, oko 2,5 cm, a plodovi su nakupljeni u grozdastim nakupinama s 500-900 bobica. Imao sam sreću upoznati originalne Brazilce koji vole ljekovito bilje, pa su mi rekli da se znaju smijati pomami “zapadnjaka” za açaíjem. Nemaju oni ništa protiv toga jer im to donosi ekonomski prihod, ali açaí bobice njima su isto ono što je u našoj tradicionalnoj medicini list koprive – koriste ga za liječenje anemije. Jednako tako slavnu gvaranu koriste za liječenje glavobolje, a mi ju koristimo za svašta. Siroti açaí je prošao trnoviti put negativnog marketinga kao čarobna pilula za mršavljenje i skoro je zbog toga postao nepopularan.

Ulje açaí prema kemizmu masnih kiselina nije spektakularan: kao i većina ulja palmi bogat je oleinskom kiselinom te vrlo varijabilnim razinama linolne kiseline. No, ono što je unikatno u açaí ulju to su polifenoli, molekule koje ulje “pokupi” iz tamno obojene pulpe iz koje se ulje i dobiva. To je 0,3315 mg/g ulja u odnosu na standard katehin, odnosno 0,5742 mg/g polifenola računato na standard galnu kiselinu. Vrlo nam je malo poznato koji točno polifenoli prelaze u ulje iz pulpe, premda nam je sastav pulpe prilično dobro poznat. Ti spojevi pripadaju klasi antocijana, te tanina. Studije su pokazale kako je antioksidativni kapacitet ulja açaíja veći od maslinovog ulja, vjerojatno zahvaljujući ovoj klasi spojeva. Sadržaj sterola u ulju je još nepoznat no u pulpi iz koje se dobiva ulje prevladava β-sitosterol, Δ5-avenasterol, Δ7-stigmasterol i stigmasterol. Od tokoferola, apsolutno dominira α-tokoferol. Ulje je žuto-zelene boje zbog prisustva karotenoida i polifenola. Preko 90% karotenoida je β-karoten.

Vrijednost açaí ulja je u posebnoj kozmetici – koža izložena stresu, proširene pore i kapilare, sklonost crvenilu kože, pa čak i sredstva za sunčanje. Odličan je dodatak, uz abisiniju i brazilski orah, u proizvode za njegu kose, pogotovo bojane kose koja je već bila podvrgnuta stresu bojanja. Ulje je zanimljive boje, idealno je i za serume za lice. Malo razmislite o jednom anti-stres serumu od ulja açaíja, ulja sjemenki maline, borovnice i američke brusnice, bit ćete vrlo zadovoljni.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Žuta do zeleno-žuta tekućina karakterističnog mirisa koji podsjeća na bobice.
Relativna gustoća	0.800 - 0.950
Indeks loma svjetla na 20 °C	1.350 - 1.470
Slobodne masne kiseline (% kao oleinska)	najviše 10.0
Saponifikacijski broj	najviše 200
Jodni broj	118 - 145
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 5.0
Sadržaj neosapunjive tvari (%)	najviše 1.0
Udio masnih kiselina
C16:0 palmitinska kiselina	11.0 - 25.0
C18:0 stearinska kiselina	1.2 - 1.6
C18:1 oleinska kiselina	45.0 - 65.0
C18:2 linolna kiselina	10.0 - 55.0
C18:3 α-linolenska kiselina	najviše 1.6

*temeljem referenci i proizvođača. Odstupanja su moguća.

Korisne reference

Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005
Absorption and biological activity of phytochemical-rich extracts from açai (Euterpe oleracea Mart.) pulp and oil in vitro. Pacheco-Palencia LA, Talcott ST, Safe S, Mertens-Talcott S. J Agric Food Chem. 2008 May 28;56(10):3593-600.
Chemical composition, antioxidant properties, and thermal stability of a phytochemical enriched oilfrom Acai (Euterpe oleracea Mart.). Pacheco-Palencia LA, Mertens-Talcott S, Talcott ST. J Agric Food Chem. 2008 Jun 25;56(12):4631-6.
A study on fatty acids in seeds of Euterpe oleracea Mart seeds. Okada Y, Motoya T, Tanimoto S, Nomura M. J Oleo Sci. 2011;60(9):463-7.
Açaí ( Euterpe oleraceae) ‘BRS Pará’: A tropical fruit source of antioxidant dietary fiber and high antioxidant capacity oil Rufino, Maria do Socorro M.; Pérez-Jiménez, Jara; Arranz, Sara; Alves, Ricardo Elesbão; de Brito, Edy S.; Oliveira, Maria S.P.; Saura-Calixto, Fulgencio Food Research International , Volume 44 (7) – Aug 1, 2011

The post Açaí first appeared on PLANTAGEA.

Amarant

PG — Tue, 12 Mar 2019 13:49:57 +0000

Amaranthus cruentus L., Amaranthus caudatus L., Amaranthus hypochondriacus L. Amaranthaceae

INCI: AMARANTHUS CRUENTUS SEED OIL, AMARANTHUS HYPOCHONDRIACUS SEED OIL, AMARANTHUS CAUDATUS SEED OIL
Namjena: suha, zrela, ispucala koža, koža pod stresnim čimbenicima, proizvodi za sunčanje, pakunzi za kosu i nokte, ulja, balzami i kreme
Cijena: skupo
Tajna ljekovitosti: skvalen, linolna kiselina
Moja opaska: odlično upijanje, neobična tekstura, unikatni mehanizam djelovanja među biljnim uljima, ulje čija budućnost dolazi
Oralna uporaba: moguće povoljno djelovanje na krvožilni sustav i smanjenje razine kolesterola; rijetko se koristi

Amarant sam već spominjao u kontekstu skvalena i skvalana. Sad je vrijeme da mu se malo posvetimo s kozmetičkom aspekta. Amarant je pseudožitarica. Osobno ga pamtim kao hranu za papige. U današnje doba kada je gluten ispao iz mode, a žitarice postale pomalo demonizirane, amarantu je svanuo sasvim novi dan. Ja bih rekao da se trebamo samo sjetiti Newtonovog trećeg aksioma koji govori kako su sile akcije i reakcije jednake u snazi a suprotne u smjeru. Pa kako smo polako postali pekara nacija (s dužnim poštovanjem prema toj struci), onda je logično da se razvio pokret koji govori kako baš nije pametno da smo se pretvorili u hodajuće mješinke koje probavljaju samo kruh i peciva. No, vratimo se malo nazad na amarant. Bez obzira na vrstu i sortu, plod amaranta sadrži manje od 10% ulja što je malo u odnosu na uljarice. Zbog toga se ulje amaranta danas često dobiva CO₂ ekstrakcijom.

Glavni aktivni sastojak u ulju amaranta je skvalen. Maslinovo ulje, inače bogato skvalenom, u prosjeku ima 10-20 puta manje skvalena od ulja amaranta. Premda u stvarnom životu sadržaj skvalena varira od 2-6%, neki proizvođači ulja odabiru sorte koje imaju visok udio skvalena u ulju. Skvalen ima presudno značenje u održavanju hidrolipidne barijere kože i isto je tako vrlo bitan kao “gasitelj” slobodnih radikala kojima je koža kao vanjski organ iznimno izložena. Na taj način skvalen štiti druge osjetljive lipide, poput nezasićenih masnih kiselina. Skvalen je i sam po sebi pojačivač apsorpcije i emolijens koji omekšava kožu. Zbog svih tih svojstava koristi se za njegu suhe kože, kože izložene stresu (život u velegradu, rad u klimatiziranim i zatvorenim prostorima, gledanje dnevnika i otvaranje stanja bankovnog računa), a zbog zaštite od slobodnih radikala odlično je u sredstvima za sunčanje. Samo ulje ne daje zaštitu od UV zračenja, ali pomaže u kontroli posljedica UV zračenja. Zbog visokog sadržaja skvalena mali je čarobni dodatak pakunga ili, još bolje, krema i ulja za kosu. Pojam korištenja ulja bogatih skvalenom susrest ćemo i kod brazilskog oraha. Vrlo je zanimljiva ideja koristiti ovo ulje u uljnim serumima za lice jer je i lice najizloženije stresnim faktorima. Bogatstvo linolne kiseline daje mu dodatni njegujući karakter.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Žuto do intenzivno žuto bistro ulje neutralnog i ugodnog mirisa.
Relativna gustoća	0.900 - 0.940
Indeks loma svjetla na 20 °C	oko 1.470
Skvalen (%)	5.0 - 8.0
Jodni broj	100 - 140
Kiselinski broj mg KOH/g	najviše 40.0
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 10.0
Saponifikacijski broj	135 - 205
Ukupni tokoferoli	5-10 mg/100g
Udio masnih kiselina
C16:0 palmitinska kiselina	15.0 - 25.0
C18:0 stearinska kiselina	2.0 - 5.0
C18:1 oleinska kiselina	15.0 - 30.0
C18:2 linolna kiselina	40.0 - 50.0
Druge masne kiseline	3.0 - 6.0

* temeljem proizvođača i sukladno African Journal of Biotechnology Vol. 5 (11), pp. 1095-1101, 2 June 2006; Arch Latinoam Nutr. 2009 Mar 59 (1):82-7. Odstupanja ovisno o načinu dobivanja su moguća.

Korisne reference

The importance and perspective of plant-based squalene in cosmetology. Wołosik K, Knaś M, Zalewska A, Niczyporuk M, Przystupa AW. J Cosmet Sci. 2013 Jan-Feb;64(1):59-66.
Biological and pharmacological activities of squalene and related compounds: potential uses in cosmetic dermatology. Huang ZR, Lin YK, Fang JY. Molecules. 2009 Jan 23;14(1):540-54.
Characteristics of Biologically-Active Substances ofAmaranth Oil Obtained by Various Techniques Czaplicki, Sylwester; Ogrodowska, Dorota; Zadernowski, Ryszard; Derewiaka, Dorota Polish Journal of Food and Nutrition Sciences, Volume 62 (4) – Nov 1, 2012
Fractionation of squalene from amaranth seed oil H., Sun; D., Wiesenborn; K., Tostenson; J., Gillespie; P., Rayas-Duarte Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 74 (4) – Apr 1, 1997
Analytical characteristics of amaranth and pumpkin oilsfrom Romania Babeanu, Narcisa; Nita, Sultana; Popa, Ovidiu; Paraschiv, Ileana; Popa, Ioana Current Opinion in Biotechnology , Volume 24 – Jul 1, 2013
Bench-scale processing of amaranth seed for oil H., Sun; D., Wiesenborn; P., Rayas-Duarte; A., Mohamed; K., Hagen Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 72 (12) – Dec 1, 1995
Extraction of Amaranth seed oil by supercritical carbon dioxide Westerman, D.; Santos, R.C.D.; Bosley, J.A.; Rogers, J.S.; Al-Duri, B. The Journal of Supercritical Fluids , Volume 37 (1) – Feb 1, 2006
Supercritical carbon dioxide extraction of squalene and tocopherols from amaranth and assessment of extracts antioxidant activity Kraujalis, Paulius; Venskutonis, Petras Rimantas The Journal of Supercritical Fluids , Volume 80 – Aug 1, 2013
Some compositional properties of seeds and oils of eight Amaranthus species John, Budin; William, Breene; Daniel, Putnam Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 73 (4) – Apr 1, 1996
Effect of variety and location on the total fat, fatty acids and squalene content of amaranth,Blanca, Berganza; Alvaro, Moran; Guillermo, Rodríguez; Nelsón, Coto; Mario, Santamaría; Ricardo, Bressani Plant Foods for Human Nutrition , Volume 58 (3) – Sep 1, 2003
Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013
Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005

The post Amarant first appeared on PLANTAGEA.

Andiroba

PG — Tue, 12 Mar 2019 13:58:49 +0000

Carapa guianensis agg., Meliaceae

INCI: CARAPA GUAIANENSIS SEED OIL
Namjena: protuupalno ulje, repelent, bolni zglobovi i mišići
Cijena: skupo
Tajna ljekovitosti: tetranortritepenoidi limonoidi, u puno manjoj mjeri linolna kiselina
Moja opaska: odveć slabo poznato ulje, a toliko svestranog djelovanja, njegovo vrijeme će tek doći
Oralna uporaba: ne.

Čitate li knjige o biljnim uljima, osim kozmetičke upotrebe, naći ćete cijeli niz drugih zanimljivih djelovanja biljnih ulja. Neka navodno pomažu kod bolnih zglobova i mišića, a neka čak i za dišne tegobe. Moram biti iskren, osim kod ljekovitih uljnih macerata, to su sve prilično nategnute istine osim kod vrlo malog broja biljnih ulja. Andiroba je svestrano ulje koje nam dolazi iz Južne Amerike. Ovo je močvarna biljka, čiji plodovi iz koji se dobiva ulje sliče pomalo na pitomi kesten. Originalni narodni naziv plemena nengatu, nhandi rob, doslovce znači “gorko ulje”. U svojoj postojbini ulje andirobe se koristilo kod svih upalnih bolesti kože te kao moćni repelent. Stoga je jedno od rijetkih ulja, uz neem, koje je relativno dobar repelent.

Ulje andirobe u svom sastavu sadrži limonoide, grupu ljekovitih spojeva vrlo zanimljivih svojstava. Limonoidi su tetranortriterpenoidi prema klasifikaciji prirodnih spojeva, ali doista nema razloga da to pamtite a još manje izgovarate jer će vam se zapetljati jezik. Zanimljivo, ovoj klasi pripadaju azadirahtini iz ulja neema. U ulju andirobe nalaze se 6-α-acetoksigedunin, 7-deacetoksi-7-oksogedunin, andirobin, gedunin i metil-angolenzat. Za jedno ulje koje je naizgled nepoznato prilično je dobro ispitano. Znamo da smanjuje pretjerani alergijski tip upale posredovan interleukinom-5 i eotaksinom koji su za njega tipični, te djeluje na niz drugih čimbenika u upali.

Ovo je jedno od rijetkih ulja (a ne macerata) koje pomaže kod bolnih zglobova i mišića, pa se koristi kod reumatskih tegoba, ali i u masažama nakon treninga ili istegnuća tetiva i mišića. Kao da je priroda htjela biti posebno izdašna u djelovanju andirobe, pa osim što smanjuju upalu i bol, limonoidi djeluju i kao snažan repelent pa je ulje andirobe jedno od najboljih baza za izradu repelenata, zajedno s eteričnim uljima istog djelovanja, a o kojima ćemo pričati u kasnijim poglavljima. Mehanizam djelovanja kao i kod neema vjerojatno je mimika svepristunog hormona u kukaca, ekdisona, ali su opisani i drugi toksični učinci. Zanimljivo, ispitivanja pokazuju kako je ovo ulje vrlo moćno sredstvo protiv krpelja što može biti odlična informacija. Prednost pred neemom je daleko ugodniji miris (nadam se da se neem neće uvrijediti).

Andirobino ulje nije samo ovako fokusiranog djelovanja, ono je kozmetičko ulje koje potiče i regeneraciju kože i djeluje protuupalno. Zbog toga njegovo vrijeme tek dolazi i vjerojatno ćemo vidjeti više studija u budućnosti kod upalnih bolesti kože. Miješa se s drugim hranjivim i ljekovitim uljima, poput noćurka ili ploda divlje ruže, ali i s uljima koji će mu ubrzati apsorpciju, pogotovo ako se nanosi na lice. To mogu biti zanimljive kombinacije s brazilskim orahom ili kukuijem, te nekim od hranjivih CO₂ biljnih ulja, poput sjemenki crnog ribiza. Lokalna plemena uglavnom nemaju problema s celulitom, ali naći ćete i recepture koje predlažu njegovu upotrebu za tu namjenu, zajedno s eteričnim uljima ili drugim maceratima. U kozmetici ga je promovirao Yves Rocher kao ulje za ishranu kože te kao anticelulitni sastojak.

Andiroba sadrži linolnu kiselinu ali ne u tolikoj količini da bi ona bila nositelj djelovanja. Općenito mu sastav masnih kiselina nije spektakularan u u njemu prevladava ne-esencijalna oleinska kiselina. Za djelovanje nazaslužniji su već spomenuti limonoidi. Obično je mutno ulje, katkad i pastozno i relativno se polagano upija.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Mutna tekućina do pastozna masa zeleno žute boje i karakterističnog mirisa.
Relativna gustoća	oko 0.98
Kiselinski broj mg KOH/g	najviše 20.0
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 10.0
Saponifikacijski broj	197 - 205
Sadržaj neosapunjive tvari (%)	42493
Točka taljenja	oko 22 °C
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina	25.0 - 30.0
C18:0 stearinska kiselina	41852
C18:1 oleinska kiselina	49.0-60.0
C18:2 linolna kiselina	42708

*nije temeljen na normi te je samo okvirni zahtjev temeljem internih normi različitih proizvođača.

Korisne reference

The therapeutic properties of Carapa guianensis. Henriques Md, Penido C. Curr Pharm Des. 2014;20(6):850-6.
First report on susceptibility of wild Aedes aegypti (Diptera: Culicidae) using Carapa guianensis (Meliaceae) and Copaifera sp. (Leguminosae). Prophiro JS, da Silva MA, Kanis LA, da Rocha LC, Duque-Luna JE, da Silva OS. Parasitol Res. 2012 Feb
Typification and quality control of the Andiroba ( Carapa guianensis ) oil via mass spectrometry fingerprinting Cabral , Elaine C.; da Cruz, Georgiana F.; Simas, Rosineide C.; B. Sanvido, Gustavo; de V. Gonçalves, Lenise; Leal, Rodrigo V. P.; da Silva, Regina C. F.; da Silva, Julio C. T.;Barata, Lauro E. S.; da Cunha, Valnei S.; de França, Luiz F.; Daroda, Romeu J.; de Sá Gilberto F.;Eberlin, Marcos N. Analytical Methods , Volume 5 (6) – Jan 12, 2013
Morphological and cytochemical changes in synganglion of Rhipicephalus sanguineus (Latreille, 1806) (Acari: Ixodidae) female ticks from exposure of andiroba oil ( Carapa guianensis ) Roma, Gislaine Cristina; Mathias, Maria Izabel Camargo; De Faria, Adriano Uemura; De Oliveira, Patrícia Rosa; Furquim, Karim Christina Scopinho; Bechara, Gervásio Henrique Microscopy Research and Technique , Volume 76 (7) – Jul 1, 2013
Cytotoxic effects of andiroba oil ( Carapa guianensis ) in reproductive system of Rhipicephalus sanguineus (Latreille, 1806) (Acari: Ixodidae) semi-engorged females. Maria, Vendramini; Maria, Camargo-Mathias; Adriano, Faria; Gervásio, Bechara; Patrícia, Oliveira;Gislaine, Roma Parasitology Research , Volume 111 (5) – Nov 1, 2012
Action of andiroba oil ( Carapa guianensis ) on Rhipicephalus sanguineus (Latreille, 1806) (Acari: Ixodidae) semi‐engorged females: Morphophysiological evaluation of reproductive system Vendramini, Maria Cláudia Ramalho; Mathias, Maria Izabel Camargo; De Faria, Adriano Uemura;Furquim, Karim Christina Scopinho; De Souza, Leonardo Peres; Bechara, Gervásio Henrique; Roma, Gislaine Cristina Microscopy Research and Technique , Volume 75 (12) – Dec 1, 2012
Larvicidal effect of andiroba oil, Carapa guianensis (Meliaceae), against Aedes aegypti. Silva, Onilda S.; Prophiro, Josiane S.; Nogared, Juliana C.; Kanis, Luiz;Emerick, Sheila; Blazius, Rene D.; Romão, Pedro R. T. Journal of the American Mosquito Control Association – Dec 1, 2006
The use of andiroba Carapa guianensis as larvicide against Aedes albopictus. Silva, Onilda S.; Romão, Pedro R. T.; Blazius, Rene D.; Prohiro, Josiane S. Journal of the American Mosquito Control Association – Dec 1, 2004
Development and evaluation of emulsions from Carapa guianensis (Andiroba) oil. Ferreira MR, Santiago RR, de Souza TP, Egito ES, Oliveira EE, Soares LA. AAPS PharmSciTech. 2010 Sep;11(3):1383-90.
Comparative study of the topical effectiveness of the Andiroba oil (Carapa guianensis) and DEET 50% as repellent for Aedes sp. Miot, Hélio Amante; Batistella, Rafaelle Fernandes; Batista, Khristiani de Almeida; Volpato, Dimas Eduardo Carneiro; Augusto, Leonardo Silveira Teixeira; Madeira, Newton Goulart; Haddad, Vidal;Miot, Luciane Donida Bartoli Revista do Instituto de Medicina Tropical de São Paulo
Action of andiroba oil and permethrin on the central nervous and reproductive systems of Rhipicephalus sanguineus (Latreille, 1806) (Acari: Ixodidae) ticks females. A confocal study. Roma GC, Vendramini MC, Camargo-Mathias MI, Nunes PH, de Faria AU, Bechara GH. Res Vet Sci. 2013 Oct;95(2):529-36.
Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013 Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005

The post Andiroba first appeared on PLANTAGEA.

Argan

PG — Tue, 12 Mar 2019 14:10:11 +0000

Argania spinosa (L.) Skeels, Sapotaceae

INCI: ARGANIA SPINOSA KERNEL OIL
Namjena: suha, zrela i ispucala koža, pakunzi za kosu i nokte, ulja, balzami i kreme
Cijena: srednje skupo
Tajna ljekovitosti: esencijalna linolna kiselina, steroli
Moja opaska: spas za suhu kožu
Oralna uporaba: prženo ulje u kulinarstvu kao delikatesa, moguće povoljno djelovanje na razinu kolesterola zbog fitosterola

Moj prvi susret s arganom bio je u jednoj ukusnoj salati dr. Malte Hozzela u Njemačkoj. Bio je to prženi argan, savršene punine okusa gotovo kao bučino ulje. Poslije sam tražio uzorak neprženog ulja argana da vidim zašto mnogi terapeuti rade famu oko njega. Otvorivši bočicu, pomirisao sam i – ustuknuo. Miris, koji podsjeća na jako, jako razblaženi miris izmeta nekog biljojeda sigurno mi nije davao pouzdanje u sve te pročitane informacije. Ali malo po malo, naučio sam ga cijeniti, do te mjere da bih vam mogao odmah preporučiti njegovu upotrebu. Argan raste u sjevernoj Africi, to je veliki grm koji daje plodove pomalo slične maslini. Plodove vole jesti koze, jer samo one uspijevaju naći svoj put kroz neugodne grančice, a nitko pametan ne bi brao ne-baš-ukusne plodove te ne baš prijateljske biljke. Sjemenke, koje sadrže ulje, prežive probavni sustav koza. To je nagnalo nekog anonimnog pastira, tko zna kada u prošlosti, da sakupi sjemenke iz izmeta koza, razbije ih i nakon mljevenja odijeli ulje. Vjerojatno je to bio početak priče, premda neobičan i ne baš primamljiv. Ako su guske spasile Rim, onda su koze spasile suhu kožu šibanu pustinjskim vjetrovima. Ulje bi vjerojatno ostalo privilegija siromašnih Marokanki i Tunižanki, da nije došlo francusko kolonijalno doba. To se pokazalo, barem za nas, korisnim pa se upotreba argana polako počela širiti kroz desetljeća, da bi polako kulminirala kozmetikom koja čak i nosi ime Argan. Naravno, plodovi se više ne sakupljaju iz kozjeg izmeta premda ćete na pretencioznim internet stranicama naći kako baš oni imaju ulje dobiveno iz tako sakupljenih plodova.

Nemojte da vas obeshrabri moja opaska o mirisu. On je vrlo blag, nekima je čak i pomalo ugodan (čudni smo mi ljudi), a u svakom slučaju vrlo lako se prikrije malim količinama eteričnih ulja koje ćemo ovako i onako koristiti. Argan je ulje za zrelu i suhu kožu, premda ga i ljudi s drugačijim tipovima kože rado koriste. Od njega se rade vrlo hranjiva ulja za noć, kreme za suhu kožu, pakunzi za kosu i nokte. Vrijedi svaku kunu, a ako je nekome to važno, argan je ulje s pet zvjezdica, nudi punu uslugu, cijeli luksuz, a i zvuči jako cool ako kažete da koristite kozmetiku s arganom. Ako ste pak manje snobovi, a više socijalno osjetljivi, znajte da je proizvodnja argana izvor prihoda tisuća sjevernoafričkih obitelji, a u čijoj su proizvodnji tradicionalno uposlene žene.

Argan sadrži fini balans oleinske i linolne kiseline. Sadrži oko 10 g/kg neosapunjive tvari, od čega 3,7 mg/kg karotenoida, 0,8 g/kg vitamina E, 2,9 g/kg sterola, 2 g/kg triterpenskih alkohola i 0,05 g/kg ksantofila. Od vitamina E glavni je γ-tokoferol kojeg ima 81-92% od ukupnih tokoferola. To naglašava njegov zaštitni i “anti stres” učinak. Shotenol i spinasterol glavni su steroli i pokazuju protuupalni učinak i regeneriraju kožu.

Zanimljivo, premda je argan ulje koje povezujemo sa suhom kožom, ona je ispitana čak i kod masne kože s dobrim rezultatima. Naravno da nam ono nije prvi odabir kod masne kože, ali može biti odlična informacija svima s mješovitom kožom.

Na tržištu se mogu naći hladno prešani argan, ali i dezodorizirani hladno prešani argan, kojem je vodenom parom uklonjen miris i koji se smije koristiti u ekološkoj kozmetici. Takvo ulje postoji zbog onih koji nikako ne žele argan s već opisanim mirisom, a opet ne žele koristiti rafinirani argan. Odabir ostavljam vama. Striktno pravilo vrijedi, isključivo hladno prešani! Prženi argan, kao i prženi sezam, vrlo je fino prehrambeno ulje, a u kozmetici završava samo kod onih koji žele da im lice ima miris po pečenom mesu s povrćem. Budući da vas je takvih vjerojatno jako malo, ne koristite prženi argan u kozmetici.

Kako je argan vremenom postao prava legenda u kozmetici, tako su nastajali i novi tipovi sirovina. Francuska tvrtka Olvea je kreirala proizvod Absolute Argan. Ekološkim načinom ekstrakcija iz pogače nakon cijeđenja te iz listova izoliraju se polifenoli koji se otapaju u arganovom ulju. Takva sirovina ima 100 puta veću koncentraciju polifenola od klasičnog ulja argana. Njegova je namjena, osim “anti-age” i kozmetike za suhu kožu, i primjena kod masne kože i akni te u proizvodima za sunčanje, upravo zbog visokog sadržaja polifenola.

Zahtjevi za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Bistra do blago zamućena blijedo žuta do žuta tekućina, katkad s malim precipitatom. Karakterističnog, pomalo neugodnog mirisa i okusa.
Boja	Žuta
Relativna gustoća	0.908 - 0.918
Apsorbancija 270 nm	najviše 0.2
Kiselinski broj mg KOH/g	najviše 4.0
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 10.0
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina	10.0 – 15.0
C18:0 stearinska kiselina	4.3 – 7.2
C18:1 oleinska kiselina	43.0 – 50.0
C18:2 linolna kiselina	29.3 – 37.0
Sadržaj sterola (%)
Kolesterol	najviše 0.2
Kampesterol	najviše 1.5
Stigmasterol	najviše 1.0
Stigmasta-8,22-dien-3b-ol	2.0 - 6.0
Spinasterol	34.0 - 44.0
Shotenol	44.0 - 50.0
Δ7-avenasterol	4.0 - 7.0

* Prema marokanskoj normi: NM 08.5.090 “Corps gras d’origine animale et végétale – Huiles d’argane – Spécifications”

Korisne reference

Therapeutic potential of argan oil: a review. Monfalouti HE, Guillaume D, Denhez C, Charrouf Z. J Pharm Pharmacol. 2010 Dec;62(12):1669-75.
Bioactive compounds and nutritional significance of virgin argan oil–an edible oil with potential as a functional food. Cabrera-Vique C, Marfil R, Giménez R, Martínez-Augustin O. Nutr Rev. 2012 May;70(5):266-79.
The social and environmental context of argan oil production. de Waroux Yle P. Nat Prod Commun. 2013 Jan;8(1):1-4.
L’arganier, Argania spinosa L. (skeels), usage thérapeutique, cosmétique et alimentaire. A., Moukal Phytothérapie, Volume 2 (5) – Sep 1, 2004
Argan oil: Occurrence, composition and impact on human health Zoubida Charrouf, Dominique Guillaume Eur. J. Lipid Sci. Technol. 2008, 110, 632–636
Positional analysis and determination of triacylglycerol structure of Argania spinosa seed oil R., Maurin; K., Fellat-Zarrouck; M., Ksir Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 69 (2) – Feb 1, 1992
Physicochemical and nutritional study of argan oil (Argania spinosa L.) in south‐western Algeria. M. Belarbi‐Benmahdi; D. Khaldi; C. Beghdad; H. Gouzi; N. Bendimerad; B. Hammouti Pigment & Resin Technology , Volume 38 (2): 4 – Mar 20, 2009
Detection of argan oil adulteration with vegetable oils by high-performance liquid chromatography–evaporative light scattering detection Salghi, Rachid; Armbruster, Wolfgang; Schwack, Wolfgang Food Chemistry , Volume 153 – Jun 15, 2014
Argan oil and other argan products: Use in dermocosmetology Guillaume, Dominique; Charrouf, Zoubida European Journal of Lipid Science and Technology , Volume 113 (4) – Apr 1, 2011
Effect of processing on the quality of edible argan oil Matthäus, Bertrand; Guillaume, Dominique; Gharby, Saïd; Haddad, Aziza;Harhar, Hicham; Charrouf, Zoubida Food Chemistry , Volume 120 (2) – May 15, 2010
Influence of Argan Kernel Roasting-time on Virgin ArganOil Composition and Oxidative Stability Hicham, Harhar; Saïd, Gharby; Bader, Kartah; Hanae, Monfalouti; Dom, Guillaume; Zoubida, Charrouf Plant Foods for Human Nutrition , Volume 66 (2) – Jun 1, 2011
Archaeobotanical research at the medieval fortified site of Îgîlîz (Anti-Atlas, Morocco) with particular reference to the exploitation of the argan tree Marie-Pierre, Ruas; Margareta, Tengberg; Ahmed, Ettahiri; Abdallah, Fili; Jean-Pierre, Staëvel Vegetation History and Archaeobotany , Volume 20 (5) – Sep 1, 2011
Detection of Argan Oil Adulteration Using Quantitative Campesterol GC-Analysis Miloudi, Hilali; Zoubida, Charrouf; Abd, Soulhi; Larbi, Hachimi; Dominique, Guillaume Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 84 (8) – Aug 1, 2007
Argan oil-in-water emulsions: Preparation and stabilization A., Yaghmur; A., Aserin; Y., Mizrahi; A., Nerd; N., Garti Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 76 (1) – Jan
L’arganier ou la richesse d’un patrimoine K., Alaoui Phytothérapie , Volume 7 (3) – Jun 1, 2009
Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005

The post Argan first appeared on PLANTAGEA.

Avokado

PG — Wed, 13 Mar 2019 08:10:27 +0000

Persea americana Mill. = P. gratissima Gaert., Lauraceae

INCI: PERSEA GRATISSIMA OIL
Namjena: lako se upija, njega za sve tipove kože
Cijena: jeftino do srednje skupo
Tajna ljekovitosti: esencijalna linolna kiselina, steroli, lecitin
Moja opaska: uvijek intrigantna boja, vrlo poseban osjećaj na koži
Oralna uporaba: da, ali kod nas neuobičajena.

Priznajem da sam katkad nepravedan prema avokadu i da ga koristim odveć rijetko. Avokado više nije egzotična namirnica kao prije par godina, ali ga osobno baš i ne volim u prehrani osim u nekim zanimljivim umacima za povrće. Budući da se pulpa ploda odavno koristila za hranu i lijek, netko je jednom došao na ideju da iz osušene pulpe plodova istisne ulje i vidi što je to u njemu tako posebno. Ulje avokada, koje se danas dobiva ne baš jednostavnim procesom. Ulje se dobiva na nekoliko načina:

1934. godine Eaton je ispitivao dobivanje sušenjem ploda, te kasnijim istiskivanjem iz suhe pulpe pod velikim pritiskom (Eaton & Ball, 1934. American Vefumer, June 1934, 192.)
1938. godine Dean je usavršio metodu zagrijavanjem pulpe ploda vodenom parom, te istiskanje na rešetkama pod velikim pritiskom (Dean, HK, 1938. Utilising of Fats, A Harvey, London/2141.)
1942. godine Love je predložio kombinaciju prešanja pulpe nakon obrade otopinom kalcijevog hidroksida, a iz pogače bi se dodatno ekstrahiralo ulje ekstrakcijom organskim otapalom (Love, HT, 1942. Puerto Rico Experimental Station, US Dept of Agric, 18-19.)
1958. godine Turatti opisuje nekoliko načina dobivanja, uključujući i tiještenje nakon liofilizacije ploda i ekstrakciju (Turatti, JM, Santos, LC, dos Tanqojs & Arima, KK, 1958. Characterisation of Avocado oil extracted by various methods. Ins de Technologia de Alimentos, Compinas, São Paulo, Brazil. Oletim do Institute de Technologia de alimentos Brazil, 22(2), 267-284.)
1987. godine Human ispituje način dobivanja sušenjem pulpe u vrućem avokadovom ulju, a potom se iz mase tiještenjem dobiva ulje. Na žalost, ovaj način uključuje grijanje u ulju i ovakvo ulje nije hladno prešano (Human, T.P. 1987. Oil as a byproduct of the avocado. South African Avocado Growers’ Association Yearbook. 10:159-162)
centrifugiranje je proces u kojem se izbjegava ekstrakcija organskim otapalima i zagrijavanje, a pulpa se samelje te se pod utjecajem centrifugalne sile na 12300 g i uz peterostruku masu vode vrši odvajanje ulja. Postupak je osjetljiv i voda mora biti puferirana na 5,5, uz dodatak 5% natrij-klorida ili kalcij-karbonata ili kalcij-sulfata (Bizimana, V; Breene, W.M. & Csallany, A .S. 1993. Avocado Oil Extraction with appropriate technology for developing countries. Journal of the American Oil Chemists Society, 70 (7), 821-822; Werman, M.J & Neeman, I. 1987. Avocado Oil Production and chemical characteristics. Journal of the American Oil Chemists’ Society, 64 (2), 229-232)
hladno prešanje je novija i najbolja tehnologija i razvijena je na Novom Zelandu. Pulpa se samelje u vrlo finu pastu u mlinovima na velikom broju okretaja, u trofaznom dekantatoru odvaja se pogača, voda i ulje. Ovakvo ulje je vrhunske kvalitete, a samo prešanje u potpunosti je definirano kao hladno prešano (Eyres, L.; Sherpa, N; Hendriks, G. 2006. Avocado Oil- A new edible Oil from Australasia. Institute of Food, Nutrition and Human Health, Massey University, New Zealand ; Wong, M; Requejo, C; McGhie, T; Wang,Y; Eyres, L; Woolf, A. 2005. Recent Research on the Health Components in Cold Pressed Avocado Oil. Avocado talk ppt). Udruženje Internation avocado oil council sugerira ovakav način dobivanja uređajima koje proizvodi talijanska tvrtka Amunduni.

Postoji više komercijalnih sorti avokada. Najčešći je Haas i on je standard u uzgoju, ali postoje i drugi česti kultivari: Gwen, Pinkerton, Fuerte, Zutano i Reed. Stadij zrelosti ploda, kultivar, ali i sastav tla, čak i insolacija, utječu na sastav ulja. Zbog toga na tržištu možete naći cijelu paletu ulja vrlo različitih karakteristika. Intenzitet boje uglavnom diktira količina klorofila (11-19mg/kg), a cijeli buket hlapivih spojeva diktira njegov miris (β-kariofilen, kariofilen oksid, α-humulen, α-kopaen, decenal, heptenal…). Sadržaj sterola varira od 8 – 20g/kg za ulja zrelih plodova, te 11-62g kod ulja proizvedenih iz nezrelih plodova. U sterolnom sastavu dominira β-sitosterol i kampesterol. Ovako visoki udio sterola daje popularan osjećaj glatkoće kože nakon apliciranja ulja avokada.

Ulje je vrlo često mutno s vidljivim precipitatom, ponekad duboko zeleno-smeđe ili zelene boje, ponekad žuto-zelene, a katkad blijedo zeleno-žute boje. To izluđuje sve koji rade s uljem avokada jer različiti dobavljači te različiti lotovi ulja imaju različite karakteristike i kozmetički proizvodi budu vrlo promjenjivog izgleda i mirisa. Mnoge odbija miris avokada, premda se sasvim lijepo maskira aldehidnim uljima i hidrolatima i citrusima, te lavandom i lavandinom. Ako mene pitate, moj favorit je ulje avokada s Novog Zelanda Haas kultivara koje je vrlo nenametljivog mirisa, svijetle boje i mutno, vrlo ugodno na koži. No, to ovisi o dobavljačima i oprostite avokadu na njegovoj raznolikosti.

Ima razloga za to praštanje. Jedno je to od ulja koje vrlo lako prolazi kroz kožu, ali zbog fitosterola (i vjerojatno lecitina) ostavlja zaista poseban osjećaj mekoće koji posramljuje i takve legende kao što je argan. Kao i bademovo ulje, dobro je za sve tipove kože. Smatramo kako su upravo fitosteroli avokada, te djelomično i vitamini, odgovorni za povoljni utjecaj na kožu. Sastav masnih kiselina čini ga njegujućim ali ne i spektakularnim za biologiju kože. U njemu dominira oleinska kiselina kao i u maslinovom ulju, ali ulje zna sadržavati i relativno zanimljivu palmitoleinsku kiselinu. Ne sadrži ju u toj mjeri kao makadamija, ali dovoljno da pomaže zreloj koži kojoj palmitoleinska kiselina nedostaje. Zelenkasta boja ulja daje uvijek intrigantne nijanse takvim proizvodima. Sugeriram da ga jednu večer isprobate čistog na licu, bez drugih eteričnih ulja i biljnih ulja. Većina ljudi ostane ugodno iznenađena. Avokado izaziva i ugodan osjećaj vlaženja kože. Uz ricinus, makadamiju i argan idealan je u pakunzima za kosu. Kako avokadovo ulje nije preskupo, obožavam ga u sapunima, uz babasu ili kokos. Sapuni s avokodamo posebno su ugodni za kožu.

Ulja za lice i tijelo, emulzijski sustavi, čak i gelovi za tuširanje i šamponi, u svima avokado ima svoje mjesto. Relativno umjerena cijena čini ga još popularnijim.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Uglavnom mutno ulje blijedo zelene do intenzivno zelene boje, često vidljivog bijelog precipitata. Karakterističnog mirisa na avokado koji može biti slabije ili jače izražen.
Sadržaj neosapunjive tvari (%)	najviše 4.0
Jodni broj	75-102
Kiselinski broj mg KOH/g	najviše 10.0
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 10.0
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina	10.0-25.0
C16:1 palmitoleinska kiselina	2.0 - 8.0
C18:0 stearinska kiselina	0.1 - 0.4
C18:1 oleinska kiselina	60.0 - 80.0
C18:2 linolna kiselina	7.0 - 20.0
C 18:3 α-linolenska kiselina	0.2 – 1.0

*predloženi standard iz Woolf, A. et al. Avocado oil. From cosmetic to culinary oil, Gourmet and Health-Promoting Specialty Oils, R. Moreau and A. Kamal-Eldin, eds., AOCS Press, Urbana, Illinois, USA, 2009, pp. 73-125. Interni zahtjevi mogu se razlikovati od proizvođača do proizvođača uz manja odstupanja.

Korisne reference

Woolf, A., M. Wong, L. Eyres, T. McGhie, C. Lund, S. Olsson, Y. Wang, C. Bulley, M. Wang, E. Friel, and C. Requejo-Jackman, Avocado oil. From cosmetic to culinary oil, in Gourmet and Health-Promoting Specialty Oils, R. Moreau and A. Kamal-Eldin, eds., AOCS Press, Urbana, Illinois, USA, 2009, pp. 73-125.
Hass avocado composition and potential health effects. Dreher ML, Davenport AJ. Crit Rev Food Sci Nutr. 2013;53(7):738-50.
The effect of various avocado oils on skin collagen metabolism. Werman MJ, Mokady S, Nimni ME, Neeman I. Connect Tissue Res. 1991;26(1-2):1-10.
Avocado (Persea americana) seed as a source of bioactive phytochemicals. Dabas D, Shegog RM, Ziegler GR, Lambert JD. Curr Pharm Des. 2013;19(34):6133-40.
Effect of Varietal Differences on Composition and Thermal Characteristics of Avocado Oil N., Yanty; J., Marikkar; K., Long Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 88 (12) – Dec 1, 2011
Influence of avocado oil processing on the nature of some unsaponifiable constituents M., Farines; J., Soulier; A., Rancurel; M., Montaudoin; L., Leborgne Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 72 (4) – Apr 1, 1995
Unsaponifiable matter, total sterol and tocopherol contents of avocado oil varieties Y., Lozano; C., Mayer; C., Bannon; E., Gaydou Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 70 (6) – Jun 1, 1993
Influence of Proportion of Skin Present During Malaxing on Pigment Composition of Cold Pressed Avocado Oil Marie, Wong; Ofelia, Ashton; Tony, McGhie; Cecilia, Requejo-Jackman; Yan, Wang; Allan, Woolf Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 88 (9) – Sep 1, 2011
The Effect of Various Avocado Oils on Skin Collagen Metabolism Werman, M. J.; Mokady, S.; Ntmni, M. E.; Neeman, I. Connective Tissue Research , Volume 26 (1-2) – Jan 1, 1991
Profile of Bioactive Compounds in Avocado Pulp Oil: Influence of the Drying Processes and Extraction Methods Marco, Santos; Tatiana, Alicieo; Claudio, Pereira; Guillermo, Ramis-Ramos;Carla, Mendonça Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 91 (1) – Jan 1, 2014
Effect of Semisolid Formulation of Persea Americana Mill (Avocado) Oil on Wound Healing in Rats
de Oliveira, Ana Paula; Franco, Eryvelton de Souza; Rodrigues Barreto, Rafaella; Cordeiro, Daniele Pires; de Melo, Rebeca Gonçalves; de Aquino, Camila Maria Ferreira; e Silva, Antonio Alfredo Rodrigues; de Medeiros, Paloma Lys; da Silva, Teresinha Gonçalves; Góes, Alexandre José da Silva; Maia, Maria Bernadete de Sousa Evidence-based Complementary and Alternative Medicine : eCAM , Volume 2013 – Jan 1, 2013
Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013
Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005

The post Avokado first appeared on PLANTAGEA.

Babasu

PG — Wed, 13 Mar 2019 08:17:30 +0000

Attalea speciosa Mart. = Orbignya speciosa (Mart. ex Spreng.) Barb. Rodr Arecaceae

INCI: ORBIGNYA OLEIFERA SEED OIL
Namjena: Ulje za njegu svih tipova kože. Pakunzi za kosu, ulja za masažu, sapuni.
Cijena: relativno jeftino ulje
Tajna ljekovitosti: kratkolančane masne kiseline, tokotrienoli, steroli
Moja opaska: Izrazito brzo upijanje, diskretan i ugodan miris te stabilnost čine ovo ulje zanimljivim. Meni je osobno najbolje ulje za proizvodnju sapuna.
Oralna uporaba: prehrambeno ulje, ali kod nas rijetko.

U brazilskim šumama rastu svakojaka čuda. Ne mislim sada ni na divovske anakonde niti na ogromne paukove. I u biljnom svijetu, osim orhideja, postoje zanimljive vrste. Babasu palma je agresivna i dominantna vrsta koja prekriva velike površine, što se za kozmetiku pokazalo kao pravi blagoslov. Ljudi isprva nisu znali što napraviti s tom palmom, ali kada je iz jestivog ploda dobiveno ulje, uvidjelo se odmah da će slijediti uspjeh. Osim što je to dobro ulje za prehranu u ne baš bogatom Brazilu, prava je blagodat u kozmetici.

Ulje babasu palme doslovce nestaje u koži, bez masnih filmova, bez osjećaja težine na koži. Nije reklamni trik, već istina. Svojstvo brzog upijanja duguje kratkolančanim masnim kiselinama (kaprilna, kapratna, laurinska) i vrlo niskom viskozitetu. Stoga je idealno za sve ljude koji mrze ulja koja se sporo upijaju, koji vole da im nakon masaže kože ne bude masna, za pakunge za kosu je idealan kao i kokos, za vrlo lagane kreme, za… sjetite se već sami. Babasu ulje ubrzat će apsorpciju drugih ulja, izvrsno je, poput kokosa, za intrigantne macerate kao što je macerat nevena. Ako uz sve to dodamo i neutralno-ugodni miris koji podsjeća na kokos, evo razloga zašto neki odabiru ovo ulje radije od drugih, sličnih ulja. Od vitamina E sadrži α- γ- i δ-tokotrienol u količini od 67-127 mg/kg. Od fitosterola sadrži 293-375 mg/kg β-sitosterola, 106-158 mg/kg Δ-5 avenasterola, 107-137 mg/kg kampesterola. Ukupno sadrži 570-766 mg/kg sterola što je prilično velika količina za jedan maslac, no nešto je manje od sadržaja u kokosu.

Sastav masnih kiselina ga čini jednim od idealnih ulja za sapune koji se jako pjene i to je jedno od mojih omiljenih ulja za sapune. Postoje čak i moderni tenzidi, koji su spravljeni obradom ovog maslaca, najpoznatiji su sodium coco/babassu sulfate, sodium babassu-amphoactetate. Poput kokosa, tali se na ljetnoj temperaturi i od maslaca postaje ulje.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Bijela pastozna masa neutralnog do blagogo ugodnog mirisa.
Indeks loma svjetla na 40 °C	1.448 – 1.452
Slobodne masne kiseline (%)	najviše 1.0
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 10.0
Jodni broj	14 - 20
Saponifikacijski broj	245 - 256
Sadržaj neosapunjive tvari (%)	najviše 1.2
Točka taljenja	22-26 °C
Udio masnih kiselina
C8:0 kaprilna kiselina	2.6 - 7.3
C10:0 kapratna kiselina	1.2 - 7.6
C12:0 laurinska kiselina	40.0 - 55.0
C14:0 miristinska kiselina	11.0 - 27.0
C16:0 palmitinska kiselina	5.2 - 11.0
C18:0 stearinska kiselina	1.8 - 7.4
C18:1 oleinska kiselina	9.0 - 20.0
C18:2 linolna kiselina	1.4 - 6.6

*Codex alimentarius

Korisne reference

The use of babassu oil as substrate to produce bioemulsifiers by Candida lipolytica. Sarubbo LA, Porto AL, Campos-Takaki GM. Can J Microbiol. 1999 May;45(5):423-6.
Ethnopharmacological use of babassu (Orbignya phalerata Mart) in communities of babassu nut breakers in Maranhão, Brazil. Souza MH, Monteiro CA, Figueredo PM, Nascimento FR, Guerra RN. J Ethnopharmacol. 2011 Jan 7;133(1):1-5.
A comparison of the physicochemical properties and fatty acid composition of indaiá (Attalea dubia) and Babassu (Orbignya phalerata) oils. Ferreira BS, Faza LP, Le Hyaric M. ScientificWorldJournal. 2012;2012:532374.
Effects of babassu nut oil on ischemia/reperfusion-induced leukocyte adhesion and macromolecular leakage in the microcirculation: observation in the hamster cheek pouch.
Barbosa Mdo C, Bouskela E, Cyrino FZ, Azevedo AP, Costa MC, de Souza Md, Santos DS, Barbosa FL, Guerra LF, Nascimento Mdo D. Lipids Health Dis. 2012 Nov 16;11:158.
Comparative properties of Amazonian oils obtained by different extraction methods. Ferreira BS, de Almeida CG, Faza LP, de Almeida A, Diniz CG, da Silva VL, Grazul RM, Le Hyaric M. Molecules. 2011 Jul 13;16(7):5875-85.
Analytical pyrolysis of the kernel and oil of babassu palm ( Orbignya phalerata ) Vinhal, Jonas O.; Lima, Claudio F.; Barbosa, Luiz C.A. Journal of Analytical and Applied Pyrolysis , Volume 107 – May 1, 2014
Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005

The post Babasu first appeared on PLANTAGEA.

Badem

PG — Wed, 13 Mar 2019 09:13:53 +0000

Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb var dulcis

Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb var amara (DC.), Rosaceae

INCI: PRUNUS AMYGDALUS DULCIS OIL, PRUNUS AMYGDALUS AMARA KERNEL OIL
Namjena: njega svih tipova kože, vrlo blago i fino ulje
Cijena: srednje skupo, organski badem dosta skuplji
Tajna ljekovitosti: esencijalna linolna kiselina, steroli
Moja opaska: neka vam bude jedno od prvih ulja u kolekciji. Badem je sinonim za njegu kože.
Oralna uporaba: gurmanski dodatak u jelima, pogotovo ulje prženog badema.

U rano, rano proljeće nešto se zabijeli na Mediteranu i nagovijesti još jednu plodnu godinu. Bez puno poetike, ti bijeli cvjetovi nose zametke za nama svima dragi badem. Nije ovo ulje zalud završilo, još u davna vremena, u kozmetici, a toliko se proširilo da je nekima postalo “preobično”. Još davno, kao student, proveo sam u jednoj karlovačkoj ljekarni ljeto na praksi, među smeđim neuglednim bocama punim rafiniranog badema. Sad kad se osvrnem na tu prošlost, žao mi je što taj badem nije bio hladno prešan, nerafiniran, s vrlo, vrlo lijepim i diskretnim mirisom badema, gotovo poput vrlo razblaženog marcipana. Usporedba nije nenamjerna: badem je vrlo ukusno i zdravo ulje ako ga koristite u prehrani. Blagog mirisa, fine teksture na koži, badem je decentno i nenametljivo ulje. No, europska farmakopeja daje mogućnost da se bademovo ulje dobiva kako iz slatkih badema (koji je kod nas uobičajen), tako i od gorkih badema. Ulje gorkog badema kod nas je nešto veća egzotika. U prosjeku, gorki bademi sadrže 5-10 puta veću razinu amigdalina, spoja iz kojeg nastaju cijanidni ioni i koji daju karakteristični miris badema. Stoga je ulje gorkog badema po svojem mirisu između ulja marelice i ulje šljive. Ako ga nabavite, može vam biti zanimljivo jer kozmetici daje amaretto miris koji se odlično slaže s biljnim uljima poput kokosa, te brojnim eteričnim uljima (limuna, naranča, lavanda, ruža…). Kod nas ipak u potpunosti dominira ulje slatkih badema, a ako ste željni “cijanidnih” mirisa posegnut ćete za marelicom ili šljivom. Zanimljivo, gorki badem je bio jedan od prvih slučajeva fatalnog patvorenja: ulje gorkog badema patvorilo se dodavanjem nitrobenzena u obično ulje, a to je izazvalo slučajeve trovanja u djece i odraslih još prije sedamdeset godina.

Ako ne volite bombastične reklame, a volite tradicionalnu kozmetiku, badem je ulje za vas. Poznate su bile lanolinske kreme s bademovim uljem koje su se nekoć davno izrađivale u ljekarnama još u doba naših baka i prabaka. Polako su te kreme pale u zaborav ali mi je drago da sam davno odigrao ulogu njihovog revivala.

Budući da se relativno lako upija, badem je izvrsno ulje za njegu svih tipova kože. Mladenačka koža ga lako upija, a zrela koža postaje vitaliziranija i glađa. Badem je jedno od ulja s kojim se počinje i s kojim se polako upoznajete. Od njega se spravljaju ugodna ulja za lice i tijelo, bilo za noć ili dan, daje prelijepe kreme bijele boje i ugodna mirisa, koristi se rado u pakunzima i pilinzima, a uz sve to jedno je od najboljih ulja za masažu jer ima izvrstan omjer upijanja i klizavosti. Ako plaćate skupe tretmane u raznim “welness” i “spa” centrima (inače, u prijevodu, centrima za dobrobit i kupanje), dajte, pitajte da li vas doista masiraju hladno prešanim i nerafiniranim bademom. 90% njih, naime, to ne radi.

S uljem badema treba paziti jedino kod ljudi, te pogotovo djece koji su alergični na orašide.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike
Organoleptičke karakteristike	Bistra blijedo žuta do žuta tekućina. Karakterističnog, mirisa i okusa badema (cijanida).
Boja	Žuta
Relativna gustoća	oko 0.916
Temperatura skrućivanja	-18 °C
Apsorbancija 270 nm	najviše 0.2
Omjer apsorbancija A232/A270	najmanje 7
Kiselinski broj mg KOH/g	najviše 2.0
Peroksidni broj mEq O2/Kg	najviše 15.0
Sadržaj neosapunjive tvari (%)	najviše 0.9
Sadržaj vode (%)	najviše 0.1
Udio masnih kiselina (%)
Zasićene masne kiseline <16:0	najviše 0.1
C16:0 palmitinska kiselina	4.0 - 9.0
C16:1 palmitoleinska kiselina	najviše 0.8
C17:0 heptadekanska kiselina	najviše 0.2
C18:0 stearinska kiselina	najviše 3.0
C18:1 oleinska kiselina	62.0-86.0
C18:2 linolna kiselina	20.0 – 30.0
C18:3 α-linolenska kiselina	najviše 0.4
C20:0 arahidična kiselina	najviše 0.2
C20:1 eikozenoična kiselina	najviše 0.3
C22:0 behenična kiselina	najviše 0.2
C22:1 erucična kiselina	najviše 0.1
Sadržaj sterola (%)
Kolesterol	najviše 0.7
Kampesterol	najviše 4.0
Stigmasterol	najviše 3.0
β-sitosterol	73.0 - 87.0
Δ5 avenasterol	najmanje 10.0
Δ7 stigmastenol	najviše 3.0
Δ7 avenasterol	najviše 3.0
Brasikasterol	najviše 0.3

*sukladno posljednoj Ph. Eur.

Korisne reference

The uses and properties of almond oil. Ahmad Z. Complement Ther Clin Pract. 2010 Feb;16(1):10-2.
Moisturizing effect of oleogel/hydrogel mixtures. Almeida IF, Fernandes AR, Fernandes L, Pena Ferreira MR, Costa PC, Bahia MF. Pharm Dev Technol. 2008;13(6):487-94
Formulation and in vitro evaluation of a cosmetic emulsion from almond oil. Akhtar N, Ahmad M, – G, Masood MI, Aleem M. Pak J Pharm Sci. 2008 Oct;21(4):430-7.
The effect of bitter almond oil and massaging on striae gravidarum in primiparaous women. Timur Taşhan S, Kafkasli A. J Clin Nurs. 2012 Jun;21(11-12):1570-6.
Almonds and almond oil have similar effects on plasma lipids and LDL oxidation in healthy men and women. Hyson DA, Schneeman BO, Davis PA. J Nutr. 2002 Apr;132(4):703-7.
Evaluation expérimentale de l’hydratation et du pouvoir occlusif in vivo et in vitro d’excipients lipophiles et de leurs émulsions phase huile continue. Marti-Mestres G, Passet J, Maillols H, Sam VV, Guilhou JJ, Mestres JP, Guillot B. Int J Cosmet Sci. 1994 Aug;16(4):161-70
Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor) July 2013, Wiley-Blackwell
Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005

The post Badem first appeared on PLANTAGEA.