
Želim vas provesti u jednom malom serijalu kroz biokemijski svijet biljaka. Čemu služe spojevi u biljkama, a kako oni djeluju na nas? Priča je velika a mi ćemo započeti priču s neobičnim odabirom – iridoidima.
Iridoidi su jednostavni spojevi. Nastaju iz metabolizma koji je evolucijski prastar put – zove se MEP put, nazvanom prema spoju MEP (2C-metil-D-eritritol-4-fosfat). Ovo je monstruozni naziv kojeg teško pamtimo stoga se nemojte zamarati s njim. Životinje taj put sinteze nemaju, postoji samo u biljkama, bakterijama i nekim praživotinjama poput onog koji uzrokuje malariju. To je omogućilo biljkama da stvore puno spojeva koje mi nemamo. Sljedeći spoj koji je bitan u sintezi iridoida je malo poznatiji spoj, geraniol. Nazvan prema geraniju čije ga eterično ulje sadrži. Iz njega preko nekoliko spojeva nastat će 8-oksogeranial. On je osnova iz kojeg nastaju svi iridoidi. Osnovna struktura je ciklopentanopiran koji se sastoji od dva prstena ugljikovih atoma. Manji prsten se može otvoriti i tada nastaju sekoiridoidi. Gotovo svi iridoidi sadrže u svojoj strukturi i molekulu šećera.
Iridoidi se pojavljuju u nizu biljnih obitelji. Među ljekovitim i jestivim vrstama ističe se nekoliko koje dobro poznajete. U obitelji Gentianaceae to su srčanik i kičica. U Scrophulariaceae je poznata divizma, a u obitelj Plantaginaceae su trputci poput uskolisnog trputca ali i ljekovita čestoslavica koja je bila dio obitelji Scrophulariaceae. Sadrže ih maslina iz obitelji Oleaceae. Sve njih možemo svrstati u veliku skupinu – Asteridae. Očito je neki daleki predak svih tih obitelji prvi izumio ovu zanimljivu skupinu spojeva.
Iridoidi u biljci imaju zaštitnu ulogu. Dio njih je gorak i time se štite od biljojeda. Sjetimo se kičice i srčanika koji su toliko gorki da ih rijetko koja životinja konzumira. Osim čovjeka. Iridoidi su za sisavce (uglavnom) manje otrovni pa predstavljaju kemijski blef biljaka. Gorki okus imaju neki otrovni alkaloidi i okus gorkog smo evolucijski razvili da se zaštitimo od takvih spojeva. Iridoidi ih oponašaju. Okus gorkog će djelovati na probavni sustav – potaknut će rad želuca, gibanje probavnog sustava (peristaltiku), potaknut će lučenje žuči te enzime koji transformiraju tvari koje trebamo ukloniti. To je čista evolucijska adaptacija kojoj je svrha – što prije ukloniti otrov. Proteine – receptore za gorko nemamo samo na jeziku, već duž cijelog probavnog sustava. Kako sekoiridoidi srčanika i kičice nisu otrovni u normalnim dozama (koje konzumiramo) već su samo gorki to smo iskoristili. Oni potiču procese kao da su otrovni ali to nisu. Stoga djeluju na, što već znamo, dispepsiju, otežanu probavu odnosno potiču rad želuca ali i žuči i gušterače. Biokemijski rat biljaka i životinja nije uvijek urodio lošim, već dobrim, barem po nas. Iridoidi poput amarogentina su najgorče tvari na planeti.
Neki iridoidi u biljkama mogu štiti od patogenih mikroorganizama, premda nismo sigurno do koje mjere tome služe. Gorki iridoid iz lista masline, oleuropein, gotovo sigurno služi i u obrani od nekih insekata. Nakon ozljede lista, iz oleuropeina nastat će nestabilni spoj, aldehid, koji će „napasti“ aminokiselinu lizin i blokirati ju. Time list postaje nedovoljno nutritivno vrijedan za neke insekte. Gorke iridoide masline, ali i spojeve koji nastaju njihovom razgradnjom, iskoristili smo u pikantnom kulinarstvu ali i već spomenutom djelovanju na probavni sustav odnosno žuč.
Iridoidi nisu samo gorki pratitelji probavnog sustava. Neki su i protuupalne tvari. Iridoidi trputca biljci (vjerojatno) služe za zaštitu od mikroorganizama nakon ozljede. Zato je narod volio trputac na manjim ozljedama kože zbog djelovanja i protiv mikroorganizama ali i zbog protuupalnog djelovanja. Čestoslavica, divizma i uskolisni trputac su biljke koje sadrže iridoide i sve tri biljke dobro poznajemo kao biljke koje mogu smiriti kašalj. Zbog toga se i danas koriste kod simptomatskog liječenja kašlja. Aukubin i katalpol su vrlo česti iridoidi i nalazimo ih u takvim biljkama. Sideritis scardica je biljka poznata našim južnijim susjedima Balkana, uz ostalo biljka se koristi kod dišnih infekcija i kašlja, a sama je također bogata iridoidima. Vidac (očenica, Euphrasia sp.) je također rod koji se koristi kao protuupalna biljka – očiju, odnosno smanjuje upale očiju poput konjunktivitisa. Ova upotreba održala se do danas i u proizvodima za smanjenje iritacije očiju.
U Africi su vrstu Kigelia africana koristili za smirenje upala kože. Danas se nabavlja kao gotovi ekstrakt i iridoidi poput verminozida su glavni aktivni spojevia. Picrorhiza kurroa se u Aziji koristila kod tegoba jetre no za to nije klinički ispitana. Niz egzotičnijih biljaka slabo poznatih u europskoj medicini sadrži potencijalno zanimljive iridoide.
Najpoznatiji protuupalni iridoid je harpagozid. Njega nalazimo u slavnoj vražjoj kandži (Harpagophytum procumbens) i nekim vrstama našeg europskog roda Scrophularia. Na molekularnoj razini imaju niz djelovanja, djelujući prije svega na posrednike u upali (eikozanoide). Ove biljke poznajemo prije svega kao biljke zglobova, točnije boli u donjem dijelu leđa i osteoartritisa.
Iridoidi imaju i svoje slabosti, pa su neki iridoidi vrlo nestabilni i razgrađuju se sušenjem ili grijanjem. To se ne odnosi na sve iridoide, ali već u narodu nalazimo to opažanje: za ozljede se koristio isključivo svjež, netom ubran trputac. Sirup od trputca koji se dobiva samo stajanjem u šećeru a ne kuhanjem isto je empirijski pokušaj ljudi da zaobiđe taj problem. No, njihov raspad nije uvijek tragičan. Već sam spomenuo da se iridoid iz masline, oleuropein, raspada. Molekule koje nastaju, tirozol i hidroksitirozol, poželjni su dio prehrane i štite krvožilni sustav.
Neki su nam iridoidi nejasni. Još ne razumijemo da li iridoidi odoljena (valerijane) imaju važniju ulogu u djelovanju, pogotovo jer su prilično nestabilni.
Ako bismo iridoide sveli na najkraći zaključak – ili su gorki pa djeluju na probavni sustav, ili su često u sastavu biljaka koje djeluju protuupalno, poput biljaka koje pomažu kod kašlja. Maslina je vjerojatno planetarno najpoznatija biljka koja sadrži iridoide i njihovi razgradni produkti dio su zdrave prehrane.