Ralje

Gledali ste film ralje? Odlično. Zahvaljujući tome sve će vam biti jasnije.
(Opaska: možda je više za medicinske djelatnike i nutricioniste, ali mislim da korisno može biti svima čak i kada ne razumijete sve, dobit ćete poantu).

Mislim da nisam bez razloga odabrao svoj prvi studij, medicinsku biokemiju odnosno kliničku kemiju. Čista molekularna rapsodija, analitika biokemije, genetike i epigenetike koja nam pomaže u dijagnostici i očuvanju zdravlja. Lijepa kao i kompleksna.

Dijagnostika je postala oruđe svih i privatni laboratoriji nude niz analiza, uključujući i vrlo kompleksne analize jednako kompleksnih interpretacija. Nude se na internetu i pozivaju vas. Doznat ćete koju hranu smijete jesti, koje vitamine morate uzimati, jeste li u kroničnom stresu, kakav vam je mikrobiom, imati li viška teških metala (od koji dio uopće nije u definiciji teških metala). Za nagradu objasnit će vam se stanja koja vas muče godinama. Dio toga doista može biti koristan dodatni podatak koji HZZO ne nudi. Dio toga su ralje.

Krenimo od početka. Analiza elemenata u kosi. Vrlo popularno. Dijete u blažem dijelu spektra autizma, kaže, živa je iznad granice. Nastane uzbuna, preparati cijena oko tisuću kuna za detoks uključujući i klorofil. Doduše, to nije klorofil već bakreni klorofil gdje je magnezij zamijenjen bakrom, ali koga to briga. Srećom, pa su roditelji razumni. Odmah pogledam kobalt, oho, odskače. Pitam, koliko često dijete jede ribu. Zaboga, pa tri puta tjedno, dida mu ribar. Onda je sve jasno, kobalt je iz B12 zbog frutti di mare koje jede, kao i živa koja, usput, nije ni prešla opasnu razinu. Samo je granica postavljena nerealno nisko. Normalna granica u urinu za ljude koji nisu izloženi aluminiju iznosi manje od 20 mikrograma po litri. Ako netko kaže da je 15, a vi imate 21, jeste li zbilja potrovani? Popijete glinu i narast će vam aluminij u urinu isti dan.

Ne mora sve biti teški metal poput žive i kobalta. Ponudit će vam se analiza elemenata kose koji će objasniti jeste li kronično umorni, bezvoljni, s nesanicama što su vjerojatno najširi simptomi na planeti. Objasnit će vam i to da li vam dobro radi štitnjača i ima li jetra dobru funkciju. Dobijete cijeli mali traktat, zvuči uvjerljivo baš kao i lista preparata za korekciju. Šipak. Cijela priča je uvelike bazirana na odnosima kalcija s drugim elementima. Problem? Postavili su optimalnu granice kalcija u kosi 50-60 mikrograma po gramu. U realnosti, prema svim objavljenim podacima s istom metodologijom, donje granice (dakle, donje, ne gornje) su 120 ili 160 mikrograma po gramu. Logično da vam ništa ne štima i da vam trebaju preparati – sve kalkulacije s kalcijem su poremećene. Eto, konačno znamo zašto smo umorni. Umorni smo od čitanja besmislenog izvještaja analize na 60 stranica.

Možda ćemo posegnuti za analizom mikrobioma? Pa svi pričaju o tome, mikrobiom djeluje na sve živo. Apsolutno da je njegova uloga velika, o tome drvimo dv’ajst i više godina. Onda će vam ispasti kako imate premalo Escherichia coli. Hopla, dobijete probiotik s Escherichia coli. Zvuči tako jednostavno, zar ne? Postoji mali problem. Vi ne znate koji točno soj E. coli imate u crijevima. Vjerojatno onaj s lipopolisaharidom, LPS. Onaj koji dobijete u probiotiku E. coli, je genetska mutanta koji ima skraćen LPS i koji nema veze s biološkom funkcijom vaše E. coli. Taj se probiotik koristi za nešto sasvim drugo a ne „nadoknadu“. Možda ćete imati premalo Lactobacillus vrste. Hopla, ajmo probiotik s Lactobacillus. Sorry, tako se ne mijenja mikrobiom, a ionako broj Lactobacillus uvelike varira u zdravoj populaciji. Treba gledati što je uopće problem, a ne kakva je biokemija. Neće povećati Bifidobacterium probiotikom, osim njegovog prolaznog minornog prisustva. Budete ga ishranili promjenom prehrane s vlaknima, a njih ima svakojakih, čak i onih koji ne napuhuju. Nismo tako nemoćni danas u medicini. Imat ćete povišene klostridije, pa će vam se onda reći kako jedete puno mesa jer je to „putrefaktivna flora“. Što može zazvučati čudno jer je analizu radila osoba koja je vegetarijanka. Zvuči i grozno jer klostridije obično guglamo kao trulo meso, afričke lešinare i tetanus. Je, a što ako je u tim klostridijama klaster IV ili XIVa koje su dobre kao kruh, stvaraju butiričnu kiselinu i služe vam za zdravlje i ne razgrađuju gnjile kobasice? Kako to znam iz analize?

Problem? Takve analize ponudit će se i liječnicima koji će se vrtiti mjesecima u krugu ako ne interpretiraju nalaze cum grano salis. Već se to i zbiva. Na kraju će napraviti analizu propusnosti i bez obzira na rezultat dati vam glutamin. Imaš, nemaš, svejedno. Čemu onda dijagnostika? Odredit će se sekretorni IgA malom pacijentu na metotreksatu. Nizak je, ajmo, brzo beta glukan. Ne, dušo. Maleni je s razlogom na tom lijeku, rezultat je sukladan terapiji i nećeš davati beta glukan. Nauči farmakologiju.
O ne, ali moramo paziti što jedemo. Od dijametralno suprotne makrobiotike do LCHF-a i keto koje zbunjuju ljude, pa sve do breatharijanaca koji žele ne jesti, dok njihove vođe u tajnosti hrdaju kobasice. Nije loša ideja da ipak sve individualiziramo i prilagodimo čovjeku, konačno. A onda će nastati nova krajnost. Ako imate mutaciju MTHFR C677T, pa to svi znamo, em se navodno slabije detoksiciramo pa sve moraš neke preparate i ne smiješ jesti hranu s folnom kiselinom. Tako to lijepo tvrdi ona ogromna MTHFR grupa na fejsu. Ok, to će ovisiti i o drugoj genetskoj pozadini, ali generalnoj populaciji C677T mutacija ne znači da vam je folna iz hrane toksična. Samo znači, ako već pitate, da se FAD kofaktor lošije veže za enzim MTHFR i da ubrzanije trošite folnu kiselinu. I naravno da ako to stručna osoba odluči temeljem drugih nalaza i anamneze, možda doista i dobijete korektor (samo ne prosim anakronih 5mg folne, hajde, valjda ćemo i to naučiti).

Doznat ćemo i iz nutrigenomike što se, pazi sad, smije jesti. Doista, nutrigenomika može reći kako ćete „hendlati“ s omega-3 kiselinama i koliko vam smetaju zasićene masne kiseline i da li je „high fat“ prehrana za vas loša, ali stanimo na lopticu. Srljamo li u novu ortoreksiju? Nutrigenomika će iskusnom nutricionisti/nitricionistkinji doista pomoći u praksi, ali prosječnoj će osobi ili slabo educiranom profesionalcu napraviti kaos ortoreksije. Ne, nutrigenomika nije binarna niti crno bijela, samo je – statistička. Onaj „odds ratio“ treba shvatiti u tančine i opet se vraćamo kako bez bazične edukacije nadogradnja nema smisla. Ako ne razumijete pojam i kalkulaciju odds ratio za svaki od nalaza, nemojte se u to niti bacati kao u ralje. Pitajte nutricionista/nutricionistkinju koji ima filter praktične realnosti.
Ako ikako mogu pozvati na realnost, pozivam sada. Dapače, nove tehnologije i biomarkeri su korisni, prediktivna/preventivna medicina su pohvalne, ali ne u kaosu.

Podijeli znanje

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on email
Share on print

ONLINE TEČAJEVI

Stribor Marković
Online tečajevi iz mikronutricije, fitoterapije i aromaterapije
Scroll to Top

Ova stranice koristi kolačiće kako bi pružila bolje korisničko iskustvo.

PLANTAGEA ONLINE EDUKACIJA