Srcu su mi posebno prirasle biljke koje rastu iz malenih pukotina u stijenama. Kada sam bio mladi student botanike, naš nikad prežaljeni kustos botaničkog vrta Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, gospodin Brkić, objašnjavao mi je kako nisu tamo biljke bez razloga. Prvo, nisu toliko ugrožene natjecanjima s drugim razmaženijim vrstama koje rastu po poljima. No, gospodin Brkić spominjao je tada po prvi put kako u tim pukotinama nalazimo posebnu zbirku mikroorganizama. U to doba razmišljanje o mikrobiomu tla bilo je daleko do pojma popularnosti u XXI. stoljeću. Skromni vizionar usadio mi je u mozak viziju koju sam tek kasnije počeo shvaćati dublje. Okrutno stanište stijena time postaje prava privilegija.

Primorska režuha, Cardamine maritima DC., Brassicaceae, pripada povelikom rodu režuha. Lako se razlikuje od drugih režuha po stasu i vrlo zanimljivom obliku listova. Najsličnija joj je vrsta umjerena rusomača, Cardamine fialae Fritsch, no od nje se razlikuje po manjim laticama, stabljičnim listovima koji nisu uškavi i uglavnom golim listovima, a ne dlakavim. Komuška je u primorske makovice do 4cm duga.

Fotografirana je na Paklenici.