Rod anđelika – Angelica

Augustus Quirinus Rivinus rođen je kao August Bachmann 1652. godine u Leipzigu. Inspiriran ocem liječnikom studirao je medicinu i strane jezike. I ljudskom tijelu i biljkama pristupao je s pažnjom prema detaljima. Otkrio je kanaliće žlijezde slinovnice koje će dobiti njegovo ime. Kao vrsni botaničar klasificirao je vrste prema cvijetu i objavio je više knjiga iz područja anatomije, botanike i farmacije. Jedna biljka ga je posebno oduševljavala nazvavši je „herba angelica“, anđeoska biljka. Biljka koju je opisao bila je šumska anđelika, Angelica sylvestris L., Apiaceae. Legende su već prije šaptale kako su je anđeli doveli ili barem ljudima objasnili njeno korištenje, a prema predaji niknula je na mjestu borbe Gabriela i Lucifera. Iz nekog razloga ostala je zauvijek u sjeni vrste ljekovite anđelike, Angelica archangelica L.

Odmah da budemo jasni: u Hrvatskoj ne raste Angelica archangelica i nećete je sretati po šumama. Francuzi, Nijemci, Poljaci i Česi su je presadili u svoje vrtove iz Norveške i Švedske i ponegdje se u tim zemljama i rasijala u prirodi, no u nas raste samo šumska anđelika. A. archangelica je nešto manje gorka od šumske anđelike pa je to i vjerojatni razlog što bolje poznajemo baš tu sjevernu vrstu. Stabljika i cvjetovi razlikuju ove dvije vrste, no najlakše je pogledati štitasti cvat. Kod A. archangelica zrake cvata su jednako duge pa je cvat kuglast, kod šumske anđelike nisu jednaki cvat je „ravniji“ i svakako ne toliko jasno kuglast. Radi usporedbe, možete vidjeti zadnje dvije fotografije iz Švedske.

Korijen šumske anđelike, kao i ljekovite anđelike, koristio se u aperitivima te čajevima za lakšu probavu, problema kojeg danas zovemo dispepsija. Šumska anđelika koristila se i kao začin umjesto celera, u Turskoj čak i kao začin za neke vrste sireva. Kod nas raste u brdskim područjima poput Žumberka i Velebita odakle fotografije i potječu.

Budite oprezni. U obitelji Apiaceae postoje brojne jestive vrste, no postoji i nekoliko smrtonosnih rodova koje najbolje predstavlja kukuta, Conium maculatum.

FOTOGRAFIJA: STRIBOR MARKOVIĆ

Podijeli

E - KNJIGE

Striborova ljekarna

Pročitajte nasumično pokoju priču, svijet se sastoji od bezbrojnih komadića slagalice. U svakom treba uživati kao u dobrom vinu.

Želim vam samo inspiraciju da tragate dalje sami.

Priče iz šume Striborove

Puno je motiva iz kojih je knjiga nastala. Znanost i njena povijest su fascinantni poput bajki i htio sam ispreplesti priče od virusa i bakterija do biljnog svijeta kojeg volim.

Motiv mi je bio udahnuti emotivnost u suho područje znanosti lišeno emocija.

ONLINE TEČAJEVI

Stribor Marković
Online tečajevi iz mikronutricije, fitoterapije i aromaterapije
Scroll to Top

E - KNJIGE

Striborova ljekarna

Priče iz šume Striborove

Znanstveni podaci bez emocija su kao jedrenjak bez vjetra. Njihova ljepota ne može doći do izražaja.