Rod vratića (buhača) iz obitelji Asteraceae nije kompliciran i u našoj zemlji sadrži tek nekoliko vrsta. Članovi tog roda plod su česte zabune s vrstama drugih rodova pa zaslužuju malo pažnje. Rod se dijeli na dvije skupine, prva u kojoj je cvjetna glavica žuta jer su prisutni samo žuti cjevasti cvjetovi. Tipična vrsta je obični vratić, Tanacetum vulgare L. Druga skupina ima cvjetove građene od bijelih jezičastih cvjetova i žutih cjevastih. Upoznajmo dva predstavnike posljednje skupine s bijelim jezičastim cvjetovima.
Tanacetum corymbosum (L.) Sch. Bip. je gronjasti vratić ili gronjasti buhač. Jedan do naziva je i kokotac, no potrebno je jasno ih razlikovati od roda Melilotus (kokotac) koji pripada obitelji Fabaceae. Gronjasti vratić na prvi pogled sliči ivančicama (Leucanthemum), no odaju ga potpuno drugačiji listovi te broj cvjetova na jednoj biljci kojih bude i desetak i više. Postoje dvije podvrste. Tanacetum corymbosum (L.) Sch. Bip. ssp. clusii (Fisch. ex Rchb.) Heywood ima listove koji su sjajno-zeleni s obje strane, a režnjevi su pilasti. Tanacetum corymbosum (L.) Sch. Bip. ssp. corymbosum ima sjajno-zelene listove samo s donje strane, a režnjevi listova su zupčavi, kako se vidi na slici.
Tanacetum macrophyllum (Waldst. et Kit.) Sch. Bip., velikolisni vratić (velikolisni buhač) ima pak nesreću da se prema Domcu zove isto– gronjasti vratić. Velikolisni buhač na fotografijama podsjeća na stolisnik i zabune na prema slikama su česte. No, u prirodi je razlika je više nego jasno vidljiva. Sama biljka je velika, dosegne metar visine, a cvat je ogroman u odnosu na vrste stolisnika koje rastu kod nas. Omiljen je skupljalište kukaca koji ga oprašuju.
Obje vrste susrećemo u na hrvatskim brdima i planinama. Velikolisni vratić nalazima od područja Samarskih stijena, brda Like do Velebita, te na Medvednici. Gronjasti vratić lako nalazimo na Medvednici, Žumberku te Gorskom Kotaru.
Fotografije su s Velebita.
