Dugo godina pasiflora je kod nas bila potpuno nepoznata. U “sjeni” odoljena, pasiflora je biljka vrlo specifičnih namjena i sva sreća da se o njoj danas piše puno više. Iznimno sigurna, u njemačkoj fitoterapiji koristi se čak i u pedijatriji. Nesanica i tjeskoba danas su postale pratitelji modernog društva a primjena pasiflore jednostavno je postala nezaobilazna. Mali oprez: kada spomenem pasifloru, pogotovo u primorskim krajevima, svi odmah kažu: “aha, pa meni raste u vrtu.” Ipak, pazite, postoji puno vrsta roda Passiflora, a samo je vrsta P. incarnata ljekovita. Druge znaju biti i toksične. Pasiflora je prilično dobro klinički istražena biljka i danas ju možemo preporučiti s velikom sigurnošću. Rajski cvijet pasiflore ne može vam stvoriti raj u vašem život, ali vam može donijeti malo mira u pakao koji vas okružuje.
Botanički naziv:
Passiflora incarnata L., Passifloraceae
Naziv vrste:
pasiflora
engl. passionflower, maypop; fr. passiflore, fleur de la passion; njem. Passionsblumenkraut, fleischfarbige Passionsblume
Porodica:
Passifloraceae
Rod:
Passiflora
Ljekoviti dio biljke:
Zelen u cvatu (herba cum flore).
Tradicionalna primjena:
Nervoza, nesanica, loše raspoloženje. Želučane tegobe
Moderna primjena:
Napetost, nemir, iritabilnost, nesanica.
Kada biti oprezan:
Pasiflora je sigurna biljka.
Prehrambena vrijednost:
Plod je jestiv i ukusan.
Mogućnost zabune:
Druge vrste pasiflora od kojih neke mogu biti i toksične. Isključivo identificirati sa stručnom osobom.
Zanimljivosti:
Svoju eksploziju doživjela je u Francuskoj kao lijek za “PTSP” nakon prvog svjetskog rata.
Botanički opis
Pasiflora je zeljasta puzavica, gole, tanke, slabo izbrazdane stabljike duge do 9 metara, s izmjenično poredanim listovima. Listovi su duboko dlanasto razdijeljeni, liske su jajasto suličaste, na vrhu sitno pilaste. Na dugim lisnim peteljkama se nalaze po dvije nektarijske žlijezde. Cvjetovi su pojedinačni, u promjeru 3-8 cm, latice su blijedoljubičaste, a iz njihove baze izrasta niz nitastih ružičastih do purpurnih članova krunice, tako da se prividno čini da su latice dvovrsne. Pasiflora je samonikla u istočnim i južnim dijelovima Sjeverne Amerike, a kao ukrasna biljka sadi se u cijelom svijetu. Upotrebljava se cijeli nadzemni dio biljke. Pasifloru ne treba brkati s voćem passionfruit, vrstom Passiflora edulis Sims. čiji se listovi katkad koriste za patvorenje droge.
Oficinalni dijelovi biljke
Zelen biljke (passiflorae herba).
Kvaliteta
Sukladno Ph. Eur. Passiflorae herba 01/2008:1459 corr. 6.0
- najmanje 1,5% ukupnih flavonoida računato na viteksin
- makroskopska i mikroskopska identifikacija
- identifikacija tankoslojnom kromatografijom s poredbenim tvarima hiperozidom i rutinom. Kromatogram pokazuje odsustvo intenzivnih fluorescentnih zona između dviju poredbenih tvari, a koje odgovaraju diglikozil-flavonima i izo-orijentinu iz vrsta P. edulis i P. coerulea.
- ukupni pepeo najviše 13,0%
- gubitak sušenjem: najviše 10% (1.000 g pulverizirane droge, sušenje 2 sata na 105 °C)
Postoji zasebna norma za suhi ekstrakt pasiflore 01/2008:1882 koji ne smije sadržavati manje od 2% flavonoida računato na viteksin.
Patvorenje je često s drugim vrstama iz roda Pasiflora. Ispitati mikroskopski – karakteristične dlake lista i stabljike, uglavnom zakrivljene i zašiljenog terminusa. Mezofil lista sadrži oksalatne kristale veličine 15 μm, izolirane ili grupirane duž nervature lista.
Kemijski sastav
Flavonoidi (2,5% u suhoj masi biljke): C-glikozidi apigenina i luteolina: izo-viteksin-2”-glukozid, shaftozid, izo-shatozid, izo-orientin-2”-β-D-glukozid, vicenin-2.
Šećeri: saharoza, fruktoza, glukoza.
Polisaharidi: arabinoglukan.
Eterično ulje (u tragovima): limonen, α-pinen, zizaen, zizanen, kumen.
Cijanogenetski heterozidi (tragovi): ginokardin.
Alkaloidi (tragovi): harmin, harmol, hamalol.
Indikacije/djelovanje
Komisija E: stanja nervoze.
ESCOP: Napetost, nemir, iritabilnost, nesanica.
Druge upotrebe: anksiozinost, predoperativna anksioznost, depresija (lakša do srednja), ADHD, terapija ovisnosti (marihuana/kanabinoidi, kokain, nikotin, alkohol), erektilna disfunkcija, tinitus.
Tipovi ekstrakata i posologija
- infuz 4-8g droge dnevno kao infuz
- tinktura 1-4mL (1:8 50% etanol w/v) 3-4x dnevno, 4 mL navečer kod nesanice
- EPS 5mL/2 kapsule 2x dnevno; 5-10mL 2-4 kapsule navečer kod nesanice
- SIPF 5mL 2x dnevno, 5-10mL navečer kod nesanice
- suhi standardizirani ekstrakti ekvivalentni suhoj drogi
Vrijeme primjene
Nema ograničenja. Ovisnosti i navikavanje nije zabilježena.
Kontraindikacije
Bez kontraindikacija.
Interakcije s lijekovima
Bez interakcija (Komisija E, ESCOP).
Suspektne: benzodiazepini (Carrasco et al.). Moguća paralelna primjena pod nadzorom.
Trudnoća i dojenje
Nema podataka. Ne uzimati bez prethodnog savjetovanja sa stručnom osobom.
Nuspojave
Rijetke. Vrlo rijetko preosjetljivost na pasifloru. Objavljen je jedan slučaj bradikardije, mučnine i ventrukularne aritmije (ESCOP).
Sposobnost upravljanja prijevoznim sredstvima i mašinama
Nepoznato. U slučaju da izaziva pospanost ne upravljati prijevoznim sredstvima i mašinama.
Mehanizam djelovanja
Anksiolitički efekt
Soulimani et al. ispitivali su hidroetanolni i vodeni ekstrakt pasiflore u mišjim modelima. Hidroetanolni ekstrakt smanjivao je tjeskobu u modelima nepoznatog okoliša, dok je vodeni ekstrakt djelovao sedativno u istim modelima. Vodeni ekstrakt je djelovao i hipnotički. Ova studija je jedna od prvih koja je potvrdila različit mehanizam djelovanja spojeva ovisno o polarnosti, te je i potvrdila važnost ekstrakata koji sadrže sve bitnije skupine spojeva pasiflore. Zanoli et al. ispitivali su pročišćene spojeve, apigenin i krizin koji se nalazi u sastavu njemačke kamilice i pasiflore. Mjerili su djelovanje na lokomotornu aktivnost u štakora te anksiolitički učinak. Oba spoja u najmanjoj dozi od 25 mg/kg pokazivali su smanjenje lokomotorne aktivnosti, ali je samo krizin pokazivao anksiolitički učinak. Aktivnost krizina, za razliku od apigenina, bila je posredovana benzodiazepinskim receptorima. Iz ove studije smo naučili različitost mehanizma djelovanja flavonoida, no kako cjelokupni ekstrakt nije bio ispitivan, ne možemo iz nje procijeniti puni mehanizam djelovanja pasiflore ili njemačke kamilice.
Brown et al. dokazali su anksiolitički učinak krizina u štakora a koji je bio komparabilan s midazolamom, no autori nisu ispitali nativni ekstrak već samo pročišćeni spoj. Etanolni ekstrakt cvijeta pasiflore također je pokazao anksiolitičko djelovanje u modelu anksioznosti u miša (Grundmann et al.).
Koji su aktivni spojevi odgovorni za učinak?
Dhawan et al. malo su detaljnije pokušali razraditi koji su točno spojevi odgovorni za anksiolitički učinak. Koristili su metanolni ekstrakt pasiflore i utvrdili kako su benzoflavoni grupa spojeva koji pokazuju najbolji anksiolitički učinak u modelu tjeskobe u miševa. To je u skladu s objavljenim podacima Ipak, sama studija je već dizajnirana sa ekstraktom koji je metanolni i moguće je i da drugi spojevi koji se optimalno ne ekstrahiraju u metanol također imaju biološko djelovanje. Slijedom toga, Dhawan et al. se kritički osvrću na standardizaciju na viteksin, s obzirom da su drugi benzoflavoni odgovorni za učinak. Benzoflavoni iz metanolnog ekstrakta povoljno djeluju i na nikotin i alkohol izazvan smanjen libido i azospermiju u štakora (Dhawan et al.). Opaženi efekti vjerojatno su posljedica djelovanja na aromatazu, ključni enzim za sintezu ženskih spolnih hormona (Dhawan et al.). Sličan efekt je ista grupa autora dokazala u štakora u kojima je smanjen broj spermatozoida i smanjen libido izazvan kanabinoidima. Dhawan et al. dokazali su povećanje libida ekstraktom pasiflore i u miševa. Nekoliko godina kasnije Holbik et al. suprotstavljaju se mišeljenju ove grupe znanstvenika iz Indije jer u tri ekstrakta pasiflore iz Indije, Francuske i Italije nisu detektirali prisustvo benzoflavona. Dokazali su prisustvo izomera fitola kao jedne od molekula “benzoflavona”. Sampath et al. utvrdili su kako najbolji anksiolitički učinak pokazuje kloroformni ekstrakt, dijelom i butanolni, a jako lipofilni ekstrakt u petroleteru ne pokazuje anksiolitički učinak. Na žalost, autori nisu radili detaljnu analizu sastavnica pojedinih ekstrakata.
Na žalost, studije pasiflore uglavnom su fokusirane na flavonoidnu frakciju. Gotovo nema podataka o važnosti alkaloida iz same pasiflore te da li oni isto utječu na učinak osim u studiji Soulimani et al. Postoji pravo obilje radova o djelovanju alkaloida harmina, harmola, i hamalola (Khan et al.). Ovi alkaloidi vjerojatno nisu dominantni spojevi – oni su inače inhibitori MAO, monoamin-oksidaza, a nuspojave vezane za primjenu MAO ne nalazimo u primjeni pasiflore.
Specifičnost vrste P. incarnata
Vrsta P. edulis (marakuja) često se koristi za patvorenje vrste P. incarnata (pasiflora). U jednostavnoj ali jasnoj studiji Dhawan et al. uspoređivali su anksiolitički efekt ekstrakta obje vrste u miševa. Za razliku od pasiflore, ekstrakt zeleni marakuje nije pokazivao anksiolitički efekt. Ista grupa autora uspoređivala je ekstrakt zeleni (herbe) i korijena pasiflore gdje je utvrđeno kako je tradicionalna primjena zeleni potpuno opravdana: ekstrakt korijena u modelima tjeskobe nije pokazivao učinak.
Pasiflora i modeli ovisnosti
Budući da je opažen pozitivan efekt pasiflore u odvikavanju od opijata, Dhawan et al.potvrdili su u modelu ovisnosti o alkoholu u miševa kako ekstrakt pasiflore smanjuje adiktivno (ovisničko) ponašanje. Dhawan et al.potvrdili su sličan pozitivan efekt protiv razvoja ovisnosti u modelu ovisnosti i kanabinoidima iz marihuane, te smanjuju simptome ovisnosti o nikotinu (Dhawan et al.). Sam ekstrakt pasiflore u miševa ne izaziva ovisnost, a efikasan je i u prevenciji ovisnosti o benzodiazepinima (Dhawan et al.). Dreivogel et al. također su potvrdili ove rezultate prateći lokomotornu senzitaciju u štakora izazvanu nikotinom.
Ekstrakt pasiflore nije pokazao hipnotičko djelovanje u modelu ometanog sna u štakora (Shinomya et al.).
Mehanizam djelovanja
Nassiri-Asl et al. dokazali su antikonvuzilvni efekt pasiflore u miševa kod kojih su konvulzije bila izazvane pentilen-tetrazolom, a efekt je bio komparabilan s diazepamom. Slične rezultate potvrdili su i Singh et al.Antikonvulzivni efekt je vjerojatno posredovan GABA-A receptorima u mozgu (Nassiri Asl et al., Grundmann et al.) jer su obje grupe autora utvrdile kako antagonist GABA-A, flumazenil, poništava efekte pasiflore.
Ipak, u jednoj od najbolje dizajniranih predkliničkih studija pasiflore koja je do sada objavljena, Elsas et al.srušili su više teza. Prvo, kao i Holbik et al. dokazali su kako je postulirani benzoflavon odsutan u ekstraktu pasiflore. Drugo, u njihovim modelima ekstrakti pasiflore su začudo pokazivali anksiogeni, a ne anksiolitički efekt koji je kod nekih bio slabo a kod nekih jače izražen. Antikonvulzivni efekt je također bio varijabilan. Vrlo je zbunjujuće što biološke aktivnosti nisu korelirale s ukupnim sadržajem flavonoida. Kako nije bilo razlika u udjelu pojedinih flavonoida, očito se opažene razlike ne mogu objasniti razlikom u profilu pojedinih flavonoida. Autori spekuliraju kako su razlike u efektima možda i povezane s djelovanjem na različite podjedinice GABA receptora, no zaključuju kako je priča oko povezanosti kemizma i djelovanja pasiflore daleko kompliciranija od ispitivanja pojedinih spojeva te kako tek treba istražiti stvarni molekularni mehanizam djelovanja pasiflore.
| Ekstrakt | Materijal | Ekstrak- cijsko sredstvo | Temperatura | Ukupni flavo- noidi (%) | Anksiogeni efekt | Anti- konvulzivni efekt |
|---|---|---|---|---|---|---|
| PAS1 | Svjež | 65% EtOH | 25°C 14 dana | 3 | Srednji | Odsutan |
| PAS4 | Svjež | Voda | 100°C 72 min 4°C 21h | 30,6 | Niski | Prisutan |
| PAS5 | Osušen | 65% EtOH | 4°C 14 dana | 2,8 | Visok | Prisutan |
| PAS7 | Osušen | 65% EtOH | 100°C 65 min 4°C 19h | 46,4 | Niski | Odsutan |
| PAS8 | Osušen | Voda | 100°C 60 min 4°C 20h | 20,3 | Visok | Odsutan |
Appel et al. su vrlo preciznim in vitro metodama potvrdili kako ekstrakt pasiflore djeluje na: 1) ulazak GABA (gama-aminomaslačne kiseline) u sinaptosome štakora, 2) vezanjem za GABA-A i 3) vezanje za GABA-B receptor. Imajući na umu prethodnu studiju, još će trebati vremena da se utvrdi i koji su spojevi najodgovorniji za učinak.
Druga djelovanja
Dhawan et al. u modelu kašlja izazvanog sumpornim dioksidom u miša pokazuju antitusivni efekt ekstrakta pasiflore. Ekstrakt pasiflore smanuje i bronhospazam u zamoraca izazvan acetil-kolinom (Dhawan et al.).
Kako se pasiflora tradicionalno koristila i kod gastritisa, Mahady et al. dokazali su skroman antibakterijski utjecaj na Helicobacter pylori, no nije nam jasno da li ovaj rezultat imam relevantnost za kliničku primjenu. Masteikova et al. in vitro su dokazali djelovanje ekstrakta pasiflore protiv slobodnih radikala što nije neobično za ekstrakt bogat flavonoidima. Značaj ove studije na kliničke efekte je upitan.
Gupta et al. dokazali su antijabetički učinak u miševa kod kojih je dijabetes izazvan streptozotocinom, no za sada na temelju ovog rada nije provedena nijedna druga studija i njena relevantnost tek će biti potvrđena iili opovrgnuta.
Kliničke studije
U dvostruko slijepoj, multicentričnoj i placebo kontroliranoj studiji, 91 pacijent s teškoćama prilagodbe i tjeskobom je tretiran fiksnim preparatom koji sadrži Passiflora incarnata, Ballota nigra, Crataegus sp. i Valeriana officinalis, a 92 pacijenta s placebom. Koristeći Hamiltonov upitnik tjeskobe (HAM-A) Bourin et al. su utvrdili kako je ovaj preparat djelotvorniji od placeba.
U eksploratornoj, cross over studiji Schulz et al., 12 sudionica ispitivanja dobivalo je ekstrakte različitih biljnih vrsta (Valeriana officinalis, Lavandula officinalis, Passiflora incarnata, Kava-kava, Melissa officinalis,Eschscholzia californica, Hypericum perforatum i Ginkgo biloba) te diazepam. Diazepam je smanjivao theta frekvenciju, a povećavao beta frekvenciju, dok je pasiflora (i neke druge vrste) povećavao theta, a smanjivao beta frekvenciju snimanu u EEG. Studija je pokazala drugačiji neto efekt pasiflore u odnosu na diazepam, te vjerojatno i drugačiji mehanizam sedacije. To je vrijedan podatak kada se razmišlja o uporabi pasiflore u ljudi koji ne regiraju dobro na benzodiazepine.
Akhondzadeh et al. dizajnirali su dvostruko slijepu, randomiziranu studiju. Osim placeba korišten je komparator oksazepam 30 mg dnevno. Pasiflora je davana u dozi od 45 kapi dnevno (tinktura). Broj sudionika je bio mali, 36, a kriterij uključivanja bila je anksioznost. Ekstrakt pasiflore bio je signifikatno djelotvorniji u odnosu na placebo. Oksazepam je pokazivao brže djelovanje ali i značajniji profil nuspojava praćen smanjenom učinkovitošću na radnom mjestu. Premda mala pilot studija, njena je vrijednost u opaženom različitom profilu nuspojava pasiflore i benzodiazepina.
Akhondzadeh et al. dizajnirali su i drugu studiju randomiziranu studiju gdje su ekstrakt pasiflore koristili kao adjuvantnu terapiju klonidinu na pacijentima koji su u procesu odvikavanja od opijata. Ukupno 65 pacijenata primali su terapiju klonidin plus placebo i klonidin plus pasiflora. U grupi pacijenata u kojoj je primijenjen klonidin i ekstrakt pasiflore, prema Short Opiate Withdrawal Scale (SOWS), pokazali su signifikantno bolji skor od grupe koja je dobivala klonidin plus placebo. Zaključak je studije kako je primjena pasiflore kao adjuvantne terapije smislena u procesu odvikavanja od opijata.
U randomiziranoj, placebo kontroliranoj studiji (60 pacijenata) Movafegh et al. utvrdili su kako 500mg suhog ekstrakta pasiflore smanjuje peroperativnu tjeskobu bez izazivanja sedacije. Aslanargun et al. su dobili komparabilne rezultate u studiji smanjenja anksioznosti prije sipanalne anestezije u 60 pacijenata bez utjecaja na psihomotričke funkcije, sedaciju i hemodinamske parametre. Kaviani et al. dizajnirali su jednostrano slijepu studije s ukupno 63 pacijenta s tjeskobom zbog periodontalnog zahvata. Podijelili su ih u tri jednake grupe u kojoj je jedna primala tekući ekstrakt pasiflore jedna placeba i jedna nije primala nikakvu terapiju. Doza je iznosila 20 kapi večer prije zahvata te 20 kapi ujutro prije zahvata. Mjereći skor Corah DAS-R upitnika prije terapije i nakon terapije utvrdili su kako je ekstrakt pasiflore signifikantno smanjio tjeskobu u odnosu na placebo grupu te grupu koja nije primala terapiju.
U dvostruko slijepoj, placebo kontroliranoj studiji u 41 pacijenata s manjim poremećaj kvalitete sna, Ngan et al. zaključili su kako je čaj pasiflore bolji od placeba. Kvaliteta sna je bila ocijenjivana dnevnikom sna i polisomnografijom.
U randomiziranoj, kontroliranoj, dvostruko slijepoj studiji Maroo et al. pokazali su kako je biljni preparat koji sadrži hmelj, odoljen i pasifloru djelotvoran kao i zolpidem u liječenju primarne nesanice. Studija nije bila placebo kontrolirana a kako se radi o preparatu više biljaka na temelju nje ne možemo procijeniti djelovanje pasiflore.
Osobna iskustvena praksa
Bio sam neko vrijeme skeptičan prema punom potencijalu ove biljke. Vremenom sam samog sebe opovrgnuo, što je uvijek lijep osjećaj. Moji francuski učitelji govorili su mi da je pasiflora postala popularna nakon prvog svjetskog rata, kao jedan od lijekova kod PTSP-a u vojnika. Ona je vremenom postala puno više od toga.
Glavni razlog zbog koje ju savjetujem je nesanica. Kod nesanica obično sugeriram dozu od 5-10mL EPS ili SIPF pripravka, uzetog navečer prije spavanja. Treba imati na umu kako je nesanica vrlo individualni problem i da treba istražiti sve okolnosti i druge tegobe. Kod ljudi koji imaju problema s “nemirnim srcem” pred spavanje (stres koji se manifestira na simpatički sustav) omiljena mi je kombinacija EPS gloga i pasiflore u jednakim omjerima. Ipak, katkad će kombinacija odoljena i kalifornijskog žutog maka u nekih pacijenata biti djelotvornija. Kod anksioznosti i nervoze koristi se 5mL 2x dnevno.
Jedna od glavnih prednosti pasiflore je njena velika sigurnost i doista rijetke nuspojave.
Komisija E striktno navodi pedijatrijsku upotrebu pasiflore, pa je pasiflora ponekad korisna i kao adjuvantna terapija ADHD-a. Ipak, treba imati na umu kako je temelj korištenja pasiflore empirija a ne kliničko istraživanje. Pristup ADHD-u je složen i individualan te ne uključuje samo farmakološke tvari, ali se statistički najčešće kombinira s pycnogenolom, te DHA (omega-3).
Katkad se pasiflora koristi i kod lake i srednje teške depresije u smislu korekcije tjeskobe, a pasiflora ima ključnu prednost pred planetarno poznatim pripravcima gospine trave. Ona nije PXR agonist, tj. ne djeluje na citokrome, te time ne iskazuje neugodne interakcije s lijekovima.
