Mineralni abrazivi organskog podrijetla
To su minerali koje su stvorili mikroorganizmi te veći organizmi koji imaju sposobnost da stvaraju zaštitnu strukturu od minerala, najčešće karbonatnih i silicijevih spojeva. Organizmi koji ih stvaraju najprije izgrade organski dio, matriks, na koji se enzimski precipitiraju minerali iz okoliša. Na isti način mi stvaramo naše kosti. Ukoliko se kao sirovina koristi živi ili mrtvi organizam, tada je u strukturi i dalje sačuvan taj organski matriks – dobar primjer za to je sedef koji sadrži karbonat aragonit i protein konhiolin, što mu daje sasvim drugačiju strukturu. Fosilizirani organski materijal je tijekom vremena izgubio organski materijal, te je ostao isključivo mineralni dio. Čak i taj mineralni dio može se promijeniti te će, primjerice, aragonit kroz par tisuća godina prekristalizirati u kalcit. Sedef će tako prijeći u daleko grublju strukturu od finog, organski stvorenog sedefa koji je vrlo ugodan za kožu. Stoga preferiramo “svježu” sirovinu, a ne fosiliziranu.
Grubo gledano, sve sedimentne stijene, a to su većina stijena hrvatskih planina, organskog su podrijetla, nastali marljivim radom algi i drugih organizama tijekom stotina milijuna godina. No, najčešće se koriste minerali samljeveni od mineralnog kostura algi poput litotamnijskih algi, te koralja. Možda niste znali, ali materijal od kojeg je izrađena zagrebačka katedrala odličan je sastojak pilinga. Radi se uglavnom o kalcijevim solima koje se lako melju i prosijavaju. Ipak, kao što sam naglasio, koristi se materijal koji nije fosiliziran. Nastali piling je obično praškaste strukture, pomalo sličan gruboj glini, potpuno inertan, odnosno ne reagira s uljima i vodenim gel podlogama. Njihova mineralna struktura nekima godi više od bilo kojeg biljnog pilinga, a podesniji su i za spravljanje trajnijih preparata. Najpoznatiji je upravo litotamnijski piling (INCI: LITOTHAMNIUM CALCAREUM POWDER). Komercijalno najčešće dolazi u prosječnoj veličini čestica od 0,5 mm. U svom sastavu sadrži kalcij i magnezij i mineralnom matriksu. Piling je srednje grub, a konačna masa pilinga podsjeća na grubo glinenu. Koristi se uglavnom za masnu i mješovitu kožu, te kao piling za tijelo. Osim kod pilinga kože, litotamnijski piling vrlo finih čestica ponekad zna završavati u pastama za zube kućne izrade.
Jedan od najneobičnijih pilinga ovog podrijetla dolazi nam s Francuske Polinezije, točnije s Bora Bora otoka. Francuska tvrtka Pacifique Sud na tržište je plasirala običan pijesak s plaže, Sable blanc exfoliant de Bora-Bora (INCI: CALCIUM CARBONATE), bijeli koraljni pijesak kojem samo ime donosi marketing jer se odmah zamislite u onim prelijepim kućicama u lagunama s bijelim pijeskom. Piling je vrlo ugodan i energičan, a veličina čestica je od 0,15-0,5 mm. Ako vam ikada dosade bijele plaže Bora-Bore, tada će vas osvježiti roza plaže Tikehau s kojeg se skuplja koraljni pijesak Sable rose exfoliant de Tikehau istog INCI naziva. Bio sam pomalo ciničan kada sam zaprimio ove pilinge – skupo prodavati komadiće svojih plaža, to je tako francuski. Ipak, ne samo da su zanimljiv piling, već doista njihov naziv i izgled u mislim vas odnosi na ove rajske otoke.
Ako vam se čini da litotamnijske alge nisu dovoljno luksuzan proizvod, vjerujem da će vas sigurno oduševiti piling od sedefa školjaka (INCI: CONCHIOLIN POWDER). Sedef stvaraju školjke kao zaštitu za svoju mekanu unutrašnjost. Sastoji se od slojeva minerala aragonita i proteina konhiolina organiziranih kružno oko jegre nastajanja. Kako bi bio što popularniji, nazivaju ga i bisernim pilingom. Doista, piling sedefa daje poseban sjaj i efekt luksuza, praveći od nečeg tako običnog izrazito poželjan proizvod. Sastoji se od slojeva minerala aragonita (što je jedan od kristalnih oblika kalcijevog karbonata), a elastičnost i sjaj daje mu protein konhiolin. Oni su kružno organizirani oko jezgre nastanka sedefa. Vrlo su ugodne, glatke teksture i sam piling, neovisno o granulaciji, nježniji je od litotamnijskog pilinga. Dolazi u više oblika čestica. 0,1 mm piling pogodan je za mikrodermoabraziju, 0,2 mm kao eksfolijator lica, a veličine 0,5 mm nježan je i djelotvoran piling tijela. Visoki sjaj ih čini dopadljivima u emulzijskim i gel sustavima. I Pacifique Sud izbacio je na tržište dva takva pilinga na temu sedefa: Pudre de nacre de Polynésie (prah sedefa Polinezije, INCI: NACRE POWDER), fini je piling koji dolazi u istoj granulometriji. Još luksuzniji je Poudre de perle noir de Tahiti (prah crnih bisera Tahitija: INCI: PEARL POWDER) koji dolazi u sitnim česticama i potječe s farmi bisera Tahitija. Tamna boja i potpuno raskošna asocijacija glavni je adut ovog pilinga.
Mineralni abrazivi anorganskog podrijetla
Kao i u biljnom carstvu ima bezbroj mineralnih sastojaka. Oni su nastali kao produkt živahne geologije našeg planeta. Najčešće su aluminijevi i silicijevi spojevi, a imaju u sebi inkorporirane i razne druge elemente, poput aluminija, željeza, magnezija te brojne elemente u tragovima. Iz opće kulture, meni je uvijek bila zanimljiva priča kako je pukom slučajnošću ugljik postao temeljni element života. To nije bilo slučajno, jer upravo ugljik može graditi bezbrojne kombinacije spojeva, koji su temelj i same raznolikosti života. Toliko raznolike spojeve može graditi još samo siliciji, inače izrazito čest element na našoj planeti. Da su priroda ili Bog htjeli drugačije, vjerojatno smo mogli završiti kao neobična kristalna bića od silicija. O tome su maštali još i genijalni Carl Sagan, ali i brojni pisci znanstvene fantastike, što uključuje i tvorce Zvjezdanih staza. Silicij je kod nas postao tek sluga životu ugljika, a nalazi se u sastavu brojnih biljaka i životinja. Sjetimo se poznate biljke preslice, o kojoj smo pričali u kozmetici iznutra, a koja upravo sadrži silicijeve spojeve. Silicij je postao i tiha sluga kozmetike, ali i kompjuterske tehnologije. Moderna znanost je odabrala one najzanimljivije minerale po svojim osobinama, poput izgleda čestica. Ovdje odmah možemo sjetiti raznih glina, koje mogu biti različitih finoća čestica. Čestice gline su pudraste i vrlo fine, stoga se nalaze na raskršću između pilinga i maski.
Pilinzi poput riolita (INCI: PUMICE) nastali su mljevenjem čestica vulkanskog stijenja niske gustoće. Sastoji se od vrlo malih kristala alumosilikata koji su odlični abrazivi. Teksturom podsjećaju na jako fini brusni papir i nekih ih upravo zbog toga obožavaju. Dolaze u veličinama od 0,075 mm koji se koristi kod mikrodermoabrazija i 0,2 mm koji se koristi kao piling za lice i tijelo. Iznimno su stabilni i inertni te se koriste u svim matriksima. Sličan po nazivu ali različit po teksturi je Sable volcanique exfoliant de Tahiti(vulkanski pijesak s Tahitija, INCI: SILICA). “Brat” je pilinga organskog podrijetla s Bora-Bore i Tikehau, a za razliku od riolita manje je “oštrog” osjećaja već podsjeća na pravi pijesak.
Mineral korund (INCI: ALUMINA) je luksuzniji piling od riolita jer je sastavni dio nekih poludragih kamena, a odlikuju ga kristali izrazite tvrdoće. Potpuno je bijel, blago blještav i vrlo je snažan kao abraziv. U sastavu mu dominira aluminijev oksid, a pogodan je za masnu kožu sklonu aknama. Na tržištu ga nalazimo u veličinama kristala od 0,1 mm koji se koristi za mikrodermoabraziju; 0,3 mm koji se koristi za lice i tijelo te 0,5 mm koji se koristi za stopala. Sličnih je svojstava i crvenkasti mineral, poludragi kamen granat (INCI: ALUMINIUM SILICATE), koji se sastoji od aluminija, silicija i željeza. Blago ružičasti ton odlično se uklapa u luksuzne kozmetičke proizvode, ugodnog je abrazivnog djelovanja. Komercijalno su dostupne veličine čestica od 0,1 mm (mikrodermoabrazija) te 0,2 i 0,3 mm (lice i tijelo). Reklamira se kao izvor željeza potrebnog za metabolizam kože, no treba biti realan i shvatiti da je granat vrlo stabilan mineral koji se gotovo uopće ne otapa.
Namjerno za kralj ostavljam najuobičajeniji i najdostupniji od svih abraziva, a to je kuhinjska sol (INCI: SODIUM CHLORIDE). Sol je jedan od temelja života. Opet ću se vratiti mojim omiljenim definicijima čovjeka: najprije smo naučili da smo vodene mješinke, pa dobro emulgirane vodene mješinke, pa smo potom dobili upgrade u gel-emulzijske vodene mješinke, a sada možemo dodati sol u našu definiciju i reći da smo posoljene gel-emulzijske vodene mješinke. Kuhinjska sol je natrij klorid s primjesama drugih elemenata, popu kalija, magnezija i kalcija. U kontekstu djelovanja pilinga, manje će nas zanimati je li to morska ili kamena (fosilna) sol. Bitan nam je izgled čestica. Vrlo često u saunama nađete krupnu morsku sol za piling, no ona je uglavnom gruba i POGODNA je za piling tijela. Odveć krupna sol može inače ugodan piling pretvoriti u sado-mazo seansu. Ako vam se baš to dopada, zašto ne, ionako živimo u 21. stoljeću. Većini ljudi ipak odgovara, pogotovo za lice, sitnije mljevena sol. Zbog sitnijih čestica, logično je da je takav piling djelotvorniji jer sitnije čestice dotiču veću površinu kože. Mogli bismo reći – sol kao sol, mali bijeli kristalići. Ipak, sol zna biti i estetski zanimljiva. Sve je popularnija kamena (fosilna) himalajska sol koja me oduševila prije dosta godina u Francuskoj i Švicarskoj. Nastala je iz nekoć velikog oceana nazvanog Tetis (Tethys) i koji je postojao skoro 230 milijuna godina. Prije 15 milijuna godina “zločesta” Indija se približila Aziji te smanjila ocean u more, a potom i polako, zbog uzdizanja kopna, odigla ogromne mase mora koje se isušilo, ostavivši iza sebe debele fosilne naslage soli. Ta je sol, spavajući u utrobi zemlje, polako bilo hranjena obojenim mineralima iz drugih stijena, sve dok nije postala narančasto-ružičasta. Ovakve obojene soli vrlo su popularne kao piling, a osim ružičastih i crvenih soli, nalazio sam i crnu sol obojenu vulkanskim mineralima. Takve obojene soli nekima su estetski zanimljivije od obične bijele soli, sve popularnije u kulinarstvu i dolazi kod nas na tržište kao himalajska sol. Sreća je što danas postoji dostupna i grublja i vrlo fina himalajska sol koja ima teksturu praška. Sol kao piling nije namijenjena za gel i emulzijske sustave jer se otapa u vodi i razara strukturu matriksa. Stoga se koristi uglavnom u uljima ili uljnim gelovima kao matriksu.
