
Camelina sativa (L.) Crantz, Brassicaceae
INCI: CAMELINA SATIVA SEED OIL
Namjena: prehrambeno ulje slično lanenom ulju, kozmetika za suhu i oštećenu kožu
Cijena: srednje skupo ulje
Tajna ljekovitosti: α-linolenska kiselina, tokoferoli
Moja opaska: iz riznice naših baka, dolazi nam ulje koje ne bi trebalo biti zaboravljeno. Ima zanimljiv, vrlo svjež miris koji podsjeća na svježu zelenu biljku.
Oralna uporaba: ovo je “lan novog doba”, odličan izvor α-linolenske kiseline, a stabilniji na oksidaciju od lana. I vrlo bitno – botanički nema veze s lanom.
Kao prema mnogim biljkama, botaničari su bili malo nezgrapni u imenovanju. Stoga neki ovi biljku zovu prema latinskom nazivu roda, kamelina. Zvuči ljepše, ali je neispravno. Ipak, naći ćete taj naziv, pogotovo u kozmetici, jer tamo lakše prolaze poetičnija imena, a ne ona botanički ispravna. Kada sam dobio uzorak ovog ulja, ostao sam ugodno iznenađen finim mirisom, pomalo vodeno-travnatim, pa asocira na hranjenje i vlaženje kože. Taj subjektivni dojam posve je točan. Ulje sadržava visoku razinu a-linolenska kiselina, koje bude 35-45%, ali sadrži i gadoleičnu kiselinu te niz egzotičnijih nezasićenih kiselina. Sjetveni podlanak prati nas kroz europsku povijest od davnina. Nađen je u arheološkim iskopinama još iz brončanog doba, a uzgaja se sve do današnjih dana. Poznatije je i popularnije u istočnoj europi. Sjetveni podlanak je i hrana za stoku, a vraćanjem interesa prema zdravoj, tradicionalnoj prehrani, počinje se spominjati i u nas. Razveselilo me što je biljka bila opisana čak i u televizijskom prilogu. Sjetveni podlanak je zdrava namirnica i važan izvor nutritivno vrijednih polinezasićenih ω-3 kiselina. U odnosu na ulje srodnog kemizma, a to je ulje lana, ima veliku prednost, a to je visok sadržaj tokoferola koje ovo ulje čini stabilnim. Revival je riječ koja se spominje oko upotrebe ulja ove nepravedno zaboravljene biljke. Jednog dana će možda biti ponovo uz bok daleko poznatijem ulju lana. Kao i druga ulja s α-linolenskom kiselinom, koristi se oralnim putem za niz tegoba (vidi ulje lana),u istim dozama. Ne zaboravimo ovdje ponoviti, sjetveni podlanak je i lijek iznutra za suhu kožu, te kod niza upalnih bolesti poput atopijskog dermatitisa te zdrava namirnica za kardiovaskularni sustav.
Kako sadrži puno tokoferola i nije sklono kvarenju, ovo se ulje koristi i za izradu kozmetike, za razliku od lana. Ukupnih tokoferola bude preko 700mg/kg ulja, od čega γ-tokoferol čini 742 mg/kg, a α- i δ-tokoferola bude između 20 i 30 mg/kg. Usporedimo li s brojnim drugim uljima, ovo je zavidna razina tokoferola. Za jedno ulje s toliko polinezasićenih masnih kiseline jako se lijepo upija, a vrlo je neutralnog i ugodnog mirisa. Odličan je za izradu ulja za intenzivnu ishranu kože lica i tijela, a od njega se mogu spravljati čak i emulzijski sustavi, odnosno kreme i mlijeka za tijelo. Koristi se uglavnom za suhu kožu, te kožu sklonu upalama i iritacijama. Molim ne zaboraviti zaštititi maksimalnom koncentracijom CO2 ekstrakta ružmarina!
Sjetveni podlanak sadrži vrlo neobičan koktel sterola. Uz već poznati i naširoko prisutni β-sitosterol (1,88 g/kg), sadrži, za jedno biljno ulje, vrlo visoku razinu kolesterola (0,18 g/kg). Kako je danas kolesterol postao zloglasna molekula, treba umiriti savjest: ta razina je toliko niska da ne može utjecati na kolesterol u krvi ako se uzima oralnim putem. No, otvara nam zanimljive mogućnosti u kozmetici, budući da je kolesterol vrlo koristan sastojak u kozmetici o čemu će biti riječi i kod lanolina kao emulgatora. Od drugih sterola, ulje sjetvenog podlanka sadrži Δ5-avenasterol (0,39 g/kg), stigmasterol (0,10 g/kg) i opet neobično visoku razinu brasikasterola (0,13 g/kg).
Vratimo dug biljci koja je doslovce pomogla, na svoj način, da nastane moderna civilizacija. Nepravedno smo ju odbacili, a možda baš kroz kozmetiku uđe na tiha vrata i u prostor vaše kuhinje. Veća stabilnost od lanenog ulja, manje intenzivan miris od ulja oraha, ljepša mazivost i bolje upijanje od ulja konoplje, te relativno prihvatljivija cijena od biljnih ulja sjemenki, sve su to aduti koje vam stavljam u rukav, ne bi li se odlučili jednom staviti na spisak ovo visoko vrijedno ulje, bilo u kozmetiku, a još bolje u prehranu.
Zahtjev za kvalitetom*
Osnovne karakteristike | |
---|---|
Organoleptičke karakteristike | Bistra tekućina žute boje karakterističnog mirisa. |
Relativna gustoća | oko 0,922 |
Slobodne masne kiseline (%) | najviše 2.0 |
Peroksidni broj mEq O2/Kg | najviše 10.0 |
Jodni broj | 140 - 160 |
Udio masnih kiselina (%) | |
C16:0 palmitinska kiselina | 4.0 - 6.0 |
C16:1 palmitoleinska kiselina | najviše 1.0 |
C18:0 stearinska kiselina | 1.0 - 3.0 |
C18:1 oleinska kiselina | 10.0 - 14.0 |
C18:2 linolna kiselina | 14.0 – 17.0 |
C18:3 α-linolenska kiselina | 35.0 - 50.0 |
C20:0 arahidična kiselina | 0.5 - 2.0 |
C22:1 gadoleična kiselina | 12.0 - 17.0 |
*Temeljem referenci. Neki, pogotovo američki kultivari mogu sadržavati i manje (27-35%) α-linolenske kiseline
Korisne reference
- Fatty acid and stable carbon isotope characterization of Camelina sativa oil: implications for authentication. Hrastar R, Petrisic MG, Ogrinc N, Kosir IJ. J Agric Food Chem. 2009 Jan 28;57(2):579-85.
- Plant remains from an Early Iron Age well at Hajndl, Slovenia. Sostarić R, Alegro A, Hrsak V, Stancić Z, Küster H. Coll Antropol. 2009 Dec;33(4):1295-301.
- Camelina (Camelina sativa (L.) Crantz) as an alternative oilseed: molecular and ecogeographic analyses. Ghamkhar K, Croser J, Aryamanesh N, Campbell M, Kon’kova N, Francis C. Genome. 2010 Jul;53(7):558-67.
- Effect of heat treatment of camelina (Camelina sativa) seeds on the antioxidant potential of their extracts. Terpinc P, Polak T, Ulrih NP, Abramovic H. J Agric Food Chem. 2011 Aug 24;59(16):8639-45.
- Effects of environmental factors on edible oil quality of organically grown Camelina sativa. Kirkhus B, Lundon AR, Haugen JE, Vogt G, Borge GI, Henriksen BI. J Agric Food Chem. 2013 Apr 3;61(13):3179-85.
- Camelina sativa, a climate proof crop, has high nutritive value and multiple-uses: a review. Waraich EA, Ahmed Z, Ahmad R, Ashraf MY, Saifullah, Naeem MS, Zed Rengel Z AJCS 7(10):1551-1559 (2013)
- Chemical Composition and Oxidative Stability of Selected Plant Oils Arkadiusz, Szterk; M., Roszko; E., Sosińska; D., Derewiaka; P., Lewicki Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 87 (6) – Jun 1, 2010
- Camelina oil and its unusual cholesterol content V., Shukla; P., Dutta; W., Artz Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 79 (10) – Oct 1, 2002