Macerati nastaju potapanjem svježeg ili suhog biljnog materijala u neko biljno ulje ili tekući vosak. Ljekovite tvari polako iz biljnog materijala prelaze u biljno ulje, zbrajajući ljekovitost djelovanja biljnih ulja i biljaka koje se maceriraju. Odakle je nastala ideja o maceriranju u biljnim uljima? Odavno su ljudi znali da mnoge biljke mogu izliječiti razne kožne tegobe. Sjetite se trputca, (Plantago maior), široko rasprostranjenu biljku čije su svježe listove ljudi odvajkada koristili za zacjeljivanje manjih rana. U jednom času netko se sjetio da bi se iz biljaka mogle “izvući” ljekovite tvari i napraviti ljekoviti oblik koji će biti lakši za primjenu od listova, korijenja ili kore biljaka. Doista, držati suhu koru ili cvijet biljke na koži nije jednostavno, zar ne? Na taj način bi se sačuvale aktivne tvari biljaka u dijelovima godine kada biljke ne rastu, kao po zimi i njihova ljekovitost time je dostupna cijelu godinu, a ne samo kada one rastu.
Što su ljudi imali na raspolaganju da izvuku ljekovite tvari? Ono što su imali u svojoj blizini! Voda je bio prvi logičan odabir. Tako su nastali “čajevi”, odnosno infuzi i dekokti, koje su ljudi pili i mazali na kožu. O tome smo već govorili kod tonika. Potom su to bila vina i rakije, otopine alkohola etanola koje su još efikasnije izvlačile ljekovitost iz biljaka. Prve tinkture bile su rođene. Ipak, to se desilo tek nakon otkrića uljnih macerata – masnoće su bile dostupne puno prije no što su ljudi izumili fermentaciju i destilaciju etanola. Prve masnoće bile su životinjskog podrijetla, a potom i biljna ulja koja su ljudima dostupna preko 4000 godina.
Koristeći raznovrsna sredstva, odnosno otapala, otkriveno je da se ona ponašaju drugačije u dodiru s biljkom. Cvijet nevena diči se intenzivnom narančastom bojom. Skuhate li cvijet nevena u vodi, dobit ćete blijedo žuti čaj. Potopite li cvijet nevena u biljno ulje ili, kao što se tradicionalno radilo, u svinjsku mast, dobit ćete intenzivno narančasto-žutu boju. Očito da se voda i ulje ne ponašaju jednako i otapaju različite ljekovite tvari iz biljaka. Prije no što je kemija otkrila pojmove polarnosti i utvrdila tzv. eluotropne nizove otapala, narodna medicina je zaključila kako se iz cvjetova nevena bolje izvlače ljekovite tvari u masnoću nego u vodu. Danas znamo da se obojene tvari iz cvjetova nevena bolje tope u tzv. nepolarnim otapalima, odnosno u mastima i uljima. Vremenom su ljudi uvidjeli da se iz nekih biljaka aktivne tvari bolje izvlače u masnoću, kao što je slučaj kod nevena, a kod nekih biljaka u vodu. Kemija prirodnih spojeva je rođena davno, ali trebat će sačekati XIX. stoljeće da to počnemo objašnjavati i racionalno, matematičkim zakonitostima.
Praktični, kakvi već jesu, ljudi su bez puno nauke otkrili još neke prednosti ulja i masnoća u odnosu na vodu. Čaj od lista nevena nakon nekoliko dana potamni, promijeni miris i boju, a katkad se pojavi i neugodna plijesan. Očito vodene otopine i nisu najstabilniji ljekoviti oblici dobiveni iz biljaka. Voda hlapi, dobra je podloga za rast neugodnih mikroorganizama, a dobro otapa kisik koji pak oštećuje ljekovite molekule. Ulja i masti su drugačiji. Uljni macerati ne hlape, slabo otapaju kisik, nisu dobra podloga za rast mikroorganizama pa su daleko stabilniji oblici koji mogu trajati cijelu godinu – sve do sljedeće sezone branja biljaka. Nadalje, ulja otapaju tvari koje daleko lakše prodiru kroz kožu od molekula topljivih u vodi. Lakše se i nanose na kožu i izvrsna su sirovina za pripravu melema, krema i raznih drugih ljekovitih i kozmetičkih pripravaka.
Macerati su odvajkada imali dvostruku funkciju. Jedna je bila djelovanje na kožu, odnosno služila su za liječenje ozljeda i bolesti kože. Poznavajući našu biološku taštinu lijepog izgleda, služile su za ljepši izgled kože, malu tajnu za nalaženje partnera i partnerica. Na to se možemo smijati, ali taj biološki imperativ je bitan u brojnim vrstama, od ježinaca do ptica i sisavaca. Mi smo ovaj imperativ doveli do savršenstva i tako je vremenom rođena ne samo kozmetika koja liječi, već nas i čini ljepšima.
Brojni su macerati dostupni komercijalno, no ukoliko već radite svoju kozmetiku, nema razloga da ne krenete u spravljanje vlastitih macerata. To je jednostavno i zabavno, a vratiti će vas nazad u prirodu. Bolje nego da bezglavo bauljate po kafićima i šoping centrima.
